Prijedlog „Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima” i „kultura sjećanja”

prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Filozofski fakultet
Sveučilište u Splitu
ajakir@ffst.hr

Prijedlog „Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima” i „kultura sjećanja”

U današnjem humanističkom i historiografskom diskursu postalo je, takoreći, opće mjesto da je naša percepcija prošlosti važna, neki bi čak rekli ključna, za izgradnju kolektivnog identiteta i sjećanja. Stvaranje značenja nekog povijesnog događaja, dakako, kompleksan je proces, a povjesničari, razumije se, nisu jedini koji oblikuju znanje o pojedinim događajima u prošlosti, pa ni općenito o prošlosti. Raširenost pojmova sjećanje i pamćenje u znanstvenom diskursu relativno je novog datuma. Što i zašto nešto pamtimo a nešto zaboravljamo, jednako kao i propitivanje pojma kolektivnog pamćenja, postalo je, na valu kritike historizma, u 20. stoljeću predmetom znanstvenog istraživanja. Dok brojna prošla zbivanja nepovratno guta zaborav, dotle neka druga odmah dobivaju na važnosti. Očigledno je da je selektivno pamćenje prošlosti političke naravi. Borba za vladavinu nad poviješću fenomen je koji opažamo u svim suvremenim društvima, a što uvijek znači i borbu za pravo na određivanje onoga što se treba zapamtiti i onoga što se treba zaboraviti. Interpretacijom ili reinterpretacijom prošlosti utječe se na kolektivnu memoriju, a događaji iz prošlosti se reinterpretiraju s obzirom na dominantnu politiku i ideologiju. Povijest se pri tom često tumači da bi se legitimirala određena politička pozicija u sadašnjosti, a što je zasigurno bit „kulture sjećanja”. Na tragu uvida recentnih istraživanja koji se bave fenomenima kolektivnog pamćenja i zaboravljanja u izlaganju će biti riječi o aktualnom prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.