Arhiva za veljača 2020
Povijest ostavljena stručnjacima? Primjer Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima
Nikola Tomašegović Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu ntomaseg@ffzg.hr Povijest ostavljena stručnjacima? Primjer Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Djelovanje Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, kolokvijalno poznato kao Vijeće za suočavanje s prošlošću, predstavlja zanimljiv primjer uključenosti stručnjaka u formuliranje javnih politika povijesti. Čak i ako se apstrahira od neposrednog političkog…
Pročitaj višeZnamo li učiti na tuđim iskustvima? Politika povijesti u Poljskoj
izv. prof. dr. sc. Magdalena Najbar-AgičićOdjel za komunikologiju, medije i novinarstvoSveučilište Sjever, Koprivnicamnajbar@unin.hr Znamo li učiti na tuđim iskustvima? Politika povijesti u Poljskoj U izlaganju će se prezentirati primjeri politike povijesti u nekim europskim zemljama kao poticaj za komparativna razmatranja. Svaka država vodi politiku povijesti i prema unutra i prema vanjskom svijetu. Oblikovanje tih politika…
Pročitaj više„Za dom spremni”, „Tito nije bio diktator”: (neki) hrvatski povjesničari i demokratska svijest danas
izv. prof. dr. sc. Ivica MiškulinHrvatsko katoličko sveučilište, Zagrebivica.miskulin@unicath.hr „Za dom spremni”, „Tito nije bio diktator”:(neki) hrvatski povjesničari i demokratska svijest danas U društvu koje još uvijek u dobrom dijelu izgrađuje svoje demokratske institucije, ali i demokratsku svijest pojedinaca koji stoje u njihovoj pozadini, važnost promicanja temeljnih postulata liberalne demokracije – među njima ne na…
Pročitaj višeKultura sjećanja i politika povijesti na lokalnoj razini: slučaj Koprivnica
doc. dr. sc. Željko KrušeljOdjel za komunikologiju, medije i novinarstvoSveučilište Sjever, Koprivnicazkruselj@unin.hr Kultura sjećanja i politika povijestina lokalnoj razini: slučaj Koprivnica Grad Koprivnica s okolicom tipični je primjer hrvatskog regionalnog središta u kojem je politika tijekom cijelog 20. stoljeća, ali i danas, daleko više od neovisnih građanskih inicijativa utjecala na kulturu sjećanja, u rasponu od…
Pročitaj višeOdgovornost povjesničara za javnu upotrebu povijesti: slučaj kurikuluma povijesti
dr. sc. Snježana KorenFilozofski fakultetSveučilište u Zagrebuskoren@ffzg.hr Odgovornost povjesničara za javnu upotrebu povijesti: slučaj kurikuluma povijesti Burna rasprava o prijedlogu novog kurikuluma povijesti (2016-2019) bila je povezana s pokušajima da se promijeni paradigma učenja i poučavanja povijesti – od školskog predmeta koji prenosi „jednu istinu” i „pravilne interpretacije” do predmeta koji promatra povijest kao kritičko…
Pročitaj višePovijest između iskustva, interpretacije i istine – primjer Dana pobjede 5. kolovoza u Hrvatskoj
Karlo JurakFilozofski fakultetSveučilište u Zagrebukarlojurak@gmail.com Povijest između iskustva, interpretacije i istine– primjer Dana pobjede 5. kolovoza u Hrvatskoj Svake se godine 5. kolovoza kao državni praznik u Hrvatskoj obilježava Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja, što je osim proslave hrvatske pobjede ujedno i povod za već uobičajeno ljetno zaoštravanje hrvatsko-srpskih odnosa koje je iz…
Pročitaj višeJesu li politike povijesti i povjesničari (su)odgovorni za napade na Srbe u Hrvatskoj?”
doc. dr. sc. Branimir JankovićFilozofski fakultetSveučilište u Zagrebubjankovi@ffzg.hr Jesu li politike povijesti i povjesničari(su)odgovorni za napade na Srbe u Hrvatskoj? Nakon nekoliko uzastopnih napada na Srbe u Hrvatskoj u medijima se žustro debatiralo u kojoj su mjeri ti napadi – posljednji od njih u Uzdolju kod Knina u kolovozu 2019. godine – rezultat „društvene klime”,…
Pročitaj višePrijedlog „Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima” i „kultura sjećanja”
prof. dr. sc. Aleksandar JakirFilozofski fakultetSveučilište u Splituajakir@ffst.hr Prijedlog „Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima” i „kultura sjećanja” U današnjem humanističkom i historiografskom diskursu postalo je, takoreći, opće mjesto da je naša percepcija prošlosti važna, neki bi čak rekli ključna, za izgradnju kolektivnog identiteta i sjećanja. Stvaranje značenja nekog povijesnog događaja, dakako, kompleksan je…
Pročitaj višePovijest Jugoslavije u hrvatskim muzejima
Vlatka Filipčić MaligecMuzej seljačkih bunaMuzeji Hrvatskog zagorjavlatka.maligec@mhz.hr Povijest Jugoslavijeu hrvatskim muzejima Tema izlaganja bit će prikaz povijesti Jugoslavije u hrvatskih muzejima od uspostave samostalne hrvatske države do danas, s posebnim osvrtom na sudbinu Titove rodne kuće unutar „Starog sela” u Kumrovcu. Baština jugoslavenskog razdoblja u tranziciji je izgubila svoje mjesto u hrvatskim muzejima. Zbirke nisu…
Pročitaj višeRezolucije o europskom sjećanju kao (po)grešan način suočavanja s prošlošću
doc. dr. sc. Stevo ĐuraškovićFakultet političkih znanostiSveučilište u Zagrebustevo.djuraskovic@fpzg.hr Rezolucije o europskom sjećanju kao (po)grešan način suočavanja s prošlošću Europska integracija pokrenuta je neposredno nakon II. svjetskog rata kako bi se uspostavom suradnje između europskih država zasnovanih na liberalnoj demokraciji prevladala europska povijest sukoba koji su svoj klimaks doživjeli u tom ratu. S obzirom na…
Pročitaj više