Upotreba slike kao povijesnog dokaza<\/em>: \u201eSlika govori vi\u0161e od tisu\u0107u rije\u010di\u201c (Kurt Tucholski) i \u201eSlike su nepopravljivo nijeme\u201c (Peter Burke) te iznijela svoj dojam da djelatnici u muzejima na gra\u0111u gledaju u skladu s prvim citatom, a da su povjesni\u010dari skloniji drugom.<\/p>\nDemonstraciji, pak, utjecaja slikovnog izvora na tuma\u010denje nekog doga\u0111aja poslu\u017eilo je projiciranje dviju fotografija koje imaju posve druga\u010diju atmosferu, a prikazuju isti doga\u0111aj \u2013ulazak partizana u Zagreb u svibnju 1945. Tako\u0111er, kako bi se ukazalo na raznolikost onoga \u0161to mo\u017ee biti rje\u010dit povijesni izvor, moderatorica je prikazala fotografije raznih predmeta iz fundusa Muzeja selja\u010dkih buna. To je samo dodatno naglasilo rije\u010di Marca Blocha: \u201eRaznolikost je povijesnih svjedo\u010danstava gotovo beskona\u010dna. Sve \u0161to \u010dovjek ka\u017ee ili napi\u0161e, sve \u0161to proizvede, sve \u0161to dirne, mo\u017ee i mora dati obavijest o njemu.\u201c<\/p>\n
Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec je tijekom uvodnog izlaganja predstavila i ostale sudionike okrugloga stola, objasniv\u0161i da je cilj da se o temi muzejske gra\u0111e kao povijesnoga izvora govori iz perspektive muzejskih djelatnika koji prikupljaju, \u010duvaju i obra\u0111uju gra\u0111u te je prezentiraju javnosti, ali i iz perspektive istra\u017eiva\u010da koji gra\u0111u istra\u017euju i interpretiraju. Stoga su o temi muzejske gra\u0111e kao povijesnoga izvora govorili prof. Spomenka Te\u017eak, muzejska savjetnica i voditeljica zbirki Povijesnog odjela Gradskog muzeja Vara\u017edin (donedavno v. d. ravnatelja), dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vara\u017edinu, dr. sc. Dubravka Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107 iz Hrvatskoga povijesnog muzeja, muzejska savjetnica i kustosica Dokumentarne zbirke II te dr. sc. Goran Zlodi s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, koji je imao i dodatnu ulogu kao predstavnik tvrtke Link2, koja se bavi informacijskim sustavima za upravljanje zbirkama kulturne i prirodne ba\u0161tine te kao autor informacijskog sustava Modulor ++ (M++) , o kojemu je kasnije bilo vi\u0161e rije\u010di.<\/p>\n
Nakon uvodnog izlaganja i predstavljanja sudionika moderatorica je rije\u010d prepustila Spomenki Te\u017eak koja je predstavila instituciju iz koje dolazi i govorila iz perspektive muzejskoga djelatnika o na\u010dinima prikupljanja, obrade i prezentiranja gra\u0111e, spomenuv\u0161i konkretne zbirke i predmete. Svoje je izlaganje tako\u0111er popratila multimedijalnim sadr\u017eajem. Gradski muzej Vara\u017edin u svom sastavu ima osam specijaliziranih odjela (Arheolo\u0161ki, Povijesni, Kulturno-povijesni, Etnografski, Entomolo\u0161ki, Konzervatorsko-restauratorski, Dokumentacijski odjel te Galeriju starih i novih majstora) smje\u0161tenih u utvrdi Stari grad (u sklopu koje je i \u017ditnica), u baroknoj pala\u010di Sermage, klasicisti\u010dkoj pala\u010di Herzer i Kuli Stra\u017earnici. Muzej ima nekoliko stalnih postava.<\/p>\n
Povijesni odjel, na \u010delu kojega je Spomenka Te\u017eak, prikuplja, istra\u017euje i obavlja stru\u010dnu obradu te prezentaciju muzejske gra\u0111e o povijesti Vara\u017edina i Vara\u017edinske \u017eupanije od srednjega vijeka do najnovijeg doba. Gradski muzej Vara\u017edin sura\u0111uje s drugim institucijama na raznim projektima te posu\u0111uje predmete iz svoga fundusa, koji se mogu vidjeti na izlo\u017ebama u zemlji i inozemstvu. Fundus je ve\u0107inom nastao poklonima i donacijama, a ne\u0161to manje otkupom predmeta. Zbirke svjedo\u010de o dru\u0161tvenom, kulturnom, politi\u010dkom i gospodarskom \u017eivotu u pro\u0161losti. Ovo je izlaganje ocrtalo tek konture obilja najrazli\u010ditijih izvora koji se nalaze u brojnim zbirkama, primjerice, tu je kolekcija od 3000 osmrtnica koje uz mati\u010dne knjige mogu biti va\u017ean izvor obavijesti o gra\u0111anima Vara\u017edina. Spomenka Te\u017eak napomenula je i kako je Gradski muzej Vara\u017edin prvi krenuo s digitaliziranjem starih novina koje su tako postale dostupnije, a zbog visoke rezolucije su \u010ditljive bez pote\u0161ko\u0107a. Navode\u0107i ove primjere koji dokazuju posebnost gra\u0111e i ilustriraju trud muzejskih djelatnika u njezinoj obradi i prezentiranju, Spomenka Te\u017eak dodala je i kako se u posljednje vrijeme javljaju neobi\u010dni prijedlozi da bi pisane i zvukovne izvore trebalo iz muzeja preseliti u arhive \u0161to, dakako, izaziva opre\u010dna mi\u0161ljenja. Ova je tema slojevita i zahtijevala bi vi\u0161e prostora nego \u0161to je omogu\u0107avao okvir ovoga okruglog stola, pa je samo ukratko dotaknuta.<\/p>\n
Na sve re\u010deno prikladno se nadovezalo sljede\u0107e izlaganje, ono Vladimira Huzjana, koji je iz vizure istra\u017eiva\u010da usporedio iskustvo rada na muzejskoj i arhivskoj gra\u0111i. Iz svoga je iskustva potvrdio dojam iz prethodnoga izlaganja da je Gradski muzej Vara\u017edin bogat razli\u010ditim izvorima te ustvrdio da je gradivo lako dostupno.<\/p>\n
Smatra da je muzejsku gra\u0111u lak\u0161e pretra\u017eivati nego arhivsko gradivo, a razlog tome vidi u na\u010dinu na koji se gradivo organizira. Naime, arhivi svoje gradivo svrstavaju u fondove sastavljene od zbirki koje su ponekad vrlo obimne i \u010desto je potrebno pregledati velik broj najrazli\u010ditijih dokumenata prije nego se prona\u0111e tra\u017eeno, \u010dak i kad istra\u017eiva\u010d ima jasnu ideju o tome \u0161to tra\u017ei. Istra\u017eiva\u010di zbog u\u0161tede vremena naj\u010de\u0161\u0107e fotografiraju gra\u0111u kako bi je izvan arhiva detaljno pregledali i prou\u010dili.<\/p>\n
Muzeji, s druge strane, kod obrade gra\u0111e popisuju svaki pojedini predmet pa je, uz pomo\u0107 moderne tehnologije, mogu\u0107e u vrlo kratkom vremenskom roku prona\u0107i upravo ono \u0161to je predmet istra\u017eivanja, a sustav \u010desto nudi i mogu\u0107nost uklju\u010divanja i drugih kategorija gra\u0111e u proces pretra\u017eivanja \u2013 onih koje korespondiraju s unesenom odrednicom \u2013 iako ih istra\u017eiva\u010d nije izri\u010dito tra\u017eio. Tu je Vladimir Huzjan kao pozitivan primjer naveo Dokumentarnu zbirku 1 (pisana gra\u0111a) i Dokumentarnu zbirku 2 (tiskana gra\u0111a) Povijesnog odjela Gradskog muzeja Vara\u017edin, spomenuv\u0161i svoje istra\u017eivanje vezano uz Stjepana Radi\u0107a, koje je uklju\u010divalo uvid u velik broj plakata koji su uz pomo\u0107 tematskih odrednica pretra\u017eeni u kratkom roku i bez potrebe za fizi\u010dkim pregledavanjem predmeta, \u010dime se i sami predmeti dodatno za\u0161ti\u0107uju od o\u0161te\u0107enja. Vladimir Huzjan smatra da je kori\u0161tenje muzejske gra\u0111e br\u017ee i lak\u0161e nego kori\u0161tenje arhivske gra\u0111e jer je sadr\u017eaj dostupniji zbog pojedina\u010dnog unosa svakog predmeta.<\/p>\n
Spomenka Te\u017eak dodala je kako muzeji imaju mnogo predmeta i da ih se trude obraditi \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e (pri \u010demu, na\u017ealost, ponekad pati kvaliteta zbog kvantitete), ali da je ipak najbolje da se istra\u017eiva\u010d obrati direktno muzejskim djelatnicima s upitom vezanim za temu svoga istra\u017eivanja, kako bi ga prikladno informirali o gra\u0111i koju odre\u0111eni muzej \u010duva i gdje se ona nalazi.<\/p>\n
Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec spomenula je kako propisi odre\u0111uju da se svaki predmet mora mo\u0107i prona\u0107i unutar 15 minuta (iako u praksi to nije uvijek izvedivo). Kako je u publici bilo studenata, dodala je kako je uo\u010dila da ih se tijekom studija upu\u0107uje samo na stalne postave muzeja, iako i izvan te kategorije muzeji imaju bogatu gra\u0111u, uostalom, tu je i primjer Hrvatskoga povijesnog muzeja koji zbog nerije\u0161enog prostornog pitanja uop\u0107e nema stalni postav.<\/p>\n
Vladimir Huzjan dovr\u0161io je svoje izlaganje napomenom kako smatra da je bitno istra\u017eivati i povijest manjih gradova i mjesta te je, u tom smislu, na temelju svoga istra\u017eiva\u010dkog iskustva kao pozitivan primjer naveo Gradski muzej Vara\u017edin i Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu \u010dija je gra\u0111a odli\u010dna dopuna podacima koje \u0107e istra\u017eiva\u010d prona\u0107i u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu.<\/p>\n
Slijedilo je izlaganje Dubravke Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107 iz Hrvatskoga povijesnog muzeja, kustosice Dokumentarne zbirke II, koja sadr\u017ei gradivo koje ilustrira pojave, doga\u0111aje, ideje, ljude i razne aspekte njihova \u017eivota u Hrvatskoj od po\u010detka 20. st. do danas. Za tu se zbirku prikuplja i gra\u0111a koja se odnosi na na\u0161u suvremenost, primjerice tisak i relevantni dokumenti vezani za izbore (predsjedni\u010dke, parlamentarne i lokalne), za razne zanimljivosti, afere i sl. Podrazumijeva se da zbirka ovog suvremenog gradiva raste br\u017ee nego druge zbirke te su uvjeti za obradu ove gra\u0111e, zbog njene obimnosti, te\u017ei nego uvjeti za obradu starije gra\u0111e jer je za sve zadu\u017een samo jedan kustos.<\/p>\n
Cilj ovoga izlaganja bio je, izme\u0111u ostaloga, govoriti o projektu Hrvatskoga povijesnog muzeja, virtualnoj izlo\u017ebi Sje\u0107anja na 20. stolje\u0107e (izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostav\u0161tina Hrvatskoga povijesnog muzeja)<\/em>, koji je pokrenut 2017. godine, a Dubravka Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107 je autorica izlo\u017ebe.<\/p>\nVirtualna izlo\u017eba prati razdoblje od Prvoga svjetskog rata do nastanka moderne hrvatske dr\u017eave, predstavljanjem obiteljskih i\/ili osobnih ostav\u0161tina iz fundusa Dokumentarne zbirke II. Izlo\u017eba trenutno prezentira jedanaest ostav\u0161tina koje doti\u010du brojne klju\u010dne doga\u0111aje i procese \u201ekratkog 20. stolje\u0107a\u201d te ilustriraju ljudske sudbine na dinami\u010dnom hrvatskom kulturno-povijesnom prostoru. Prezentirane ostav\u0161tine samo su dio ovoga fundusa, jer gradiva ima mnogo i ono mo\u017ee povjesni\u010darima poslu\u017eiti kao izvor za istra\u017eivanje najrazli\u010ditijih tema \u2013 od politi\u010dkih doga\u0111aja, ekonomske situacije, obiteljskih veza, medicine i razvoja znanosti, preko \u0161kolstva, duha vremena, kulturnih doga\u0111anja i dru\u0161tvenih pojava pa do tema koje mogu interesirati primjerice psihologe, pedagoge i mnoge druge stru\u010dnjake.<\/p>\n
Za ovu su izlo\u017ebu odabrane upravo osobne ostav\u0161tine kako bi se naglasila neizbje\u017ena subjektivnost, kroz gra\u0111u koja sadr\u017ei ljudsku dimenziju i poziva nas da je pove\u017eemo sa svojim osobnim, mo\u017eda obiteljskim, iskustvom. A iskustva i sudbine obitelji i pojedinaca \u010dija se ostav\u0161tina prezentira doista su raznolike pa istovremeno imamo uvid u ostav\u0161tine sudionika Prvog i Drugog svjetskog rata (zarobljenika, civila, boraca), svjedo\u010danstva o sudbinama zato\u010denika naci-fa\u0161isti\u010dkih logora, ali i domobranskih i usta\u0161kih \u010dasnika u vojsci Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Predstavljene su ostav\u0161tine i \u017eena i mu\u0161karaca, ljudi razli\u010ditoga dru\u0161tvenog, ekonomskog, obiteljskog i obrazovnog statusa.<\/p>\n
Kao teorijski okvir za prezentaciju ovoga gradiva kori\u0161tena je interpretacija \u201ekratkog 20. stolje\u0107a\u201c (doba ekstrema<\/em>)<\/em> britanskog povjesni\u010dara Erica Hobsbawma koji je razdoblje od 1914. do 1990. godine podijelio na tri osnovne cjeline: 1. Doba katastrofe<\/em> \u2013 izrazito krizno vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata s me\u0111uratnim periodom obilje\u017eenim ekonomskom krizom; 2. Zlatno doba<\/em> \u2013 stabilnije razdoblje izme\u0111u 1945. i sredine 1970-ih godina; 3. Propadanje \/ recesija<\/em> \u2013 novo krizno razdoblje od sredine 1970-ih do 1990.<\/p>\nU izlaganje se uklju\u010dio i Goran Zlodi, koji smatra da je ovaj projekt ne\u0161to izme\u0111u virtualne izlo\u017ebe i kataloga te je prezentirao tehni\u010dku stranu projekta koju omogu\u0107uje informacijski sustav Modulor ++ (M++) \u010diji je autor. Tijekom izlaganja publika je na ekranu mogla pratiti sve korake razgledanja ove virtualne izlo\u017ebe, kako ona u praksi izgleda i koje sve mogu\u0107nosti sustav nudi istra\u017eiva\u010du koji \u017eeli istra\u017eiti ove ostav\u0161tine, a mo\u017ee to u\u010diniti iz, kako je napomenuo Goran Zlodi, \u201eudobnosti vlastita doma\u201c.<\/p>\n
Nakon \u0161to na stranicama Hrvatskoga povijesnog muzeja odaberemo pogledati ovu virtualnu izlo\u017ebu, najprije mo\u017eemo pro\u010ditati Uvod<\/em> u kojem je poja\u0161njen povijesni kontekst i teorijski okvir te za\u0161to je odabrana ba\u0161 ova gra\u0111a i koji su ciljevi izlo\u017ebe. Tada korisnik mo\u017ee odabrati kategoriju Ostav\u0161tine<\/em> te nadalje odabirati svaku pojedinu ostav\u0161tinu obitelji ili pojedinca, unutar koje se pak mo\u017ee birati izme\u0111u pojedina\u010dnih ostav\u0161tina \u010dlanova obitelji, odnosno kategorija dokumenata, koje se, dakako, razlikuju s obzirom na sadr\u017eaj svake pojedine ostav\u0161tine i djelatnost stvaratelja. Dokumente koji se prezentiraju mogu\u0107e je \u010ditati bez pote\u0161ko\u0107a. Projekt se razvija i dalje te postoji namjera da se uklju\u010de i druge vrste izvora, primjerice zvukovni izvori, jer ostav\u0161tine sadr\u017ee i pisma pa je jedna od zamisli da ta pisma pro\u010ditaju glumci i da se snimljene interpretacije mogu poslu\u0161ati.<\/p>\nDubravka Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107, uz tehni\u010dku pomo\u0107 Gorana Zlodija, provela nas je kroz sve ostav\u0161tine trenutno prezentirane u sklopu ove virtualne izlo\u017ebe:<\/p>\n
Obitelj Baj<\/em> (opse\u017ena i sadr\u017eajno raznolika ostav\u0161tina koja obuhva\u0107a vremenski raspon od 1877. do 1978. godine te donosi informacije o genealo\u0161kim vezama i obiteljskom porijeklu, razli\u010ditim aspektima dru\u0161tvenog \u017eivota, o \u0161kolovanju, radu, primanjima, ali i razonodi i dokolici.)<\/p>\nObitelj Javor\u0161ek<\/em> (Ostav\u0161tina se sastoji od predmeta nastalih od 1905. do 1949. i podijeljena je u tri dijela. Prvi dio sadr\u017ei i ratni dnevnik Franje Javor\u0161eka koji daje uvid u posljednje mjesece Austro-Ugarske Monarhije, njen raspad te sudbine vojnika pora\u017eene strane. Drugi dio odnosi se na pregled tada\u0161njih turisti\u010dkih sredi\u0161ta jer sadr\u017ei korespondenciju \u010dlanova obitelji. Tre\u0107i dio ilustrira \u010deste promjene \u0161kolske dokumentacije sredinom 20. st.)<\/p>\nMilivoj Jambri\u0161ak<\/em> (Ostav\u0161tina sadr\u017ei osobnu dokumentaciju lije\u010dnika, diplomata i politi\u010dara dr. Milivoja Jambri\u0161aka, uklju\u010duju\u0107i i dnevni\u010dke zapise nastale tijekom Drugoga svjetskog rata.)<\/p>\nAnka Mati\u0107<\/em> (Ostav\u0161tina nastala izme\u0111u 1938. i 1998. godine svjedo\u010di o upornoj i sposobnoj osobnosti koja je od siro\u010deta iz Bo\u0161njaka blizu \u017dupanje postala istaknuta javna djelatnica \u010diji dinami\u010dan \u017eivotopis, izme\u0111u ostaloga, uklju\u010duje i doktorat na Sorbonni te sudjelovanje u Pokretu otpora u Francuskoj.)<\/p>\nAntun Antolovi\u0107 <\/em>(Ostav\u0161tina pripadnika vojne slu\u017ebe Kraljevine Jugoslavije i NDH, koji je na kraju Drugoga svjetskog rata zavr\u0161io i u logoru, ali nakratko jer nije osobno sudjelovao u borbenim aktivnostima te mu je omogu\u0107eno da nakon izlaska iz logora postupno zapo\u010dne novu profesionalnu karijeru.)<\/p>\nObitelj Sudar <\/em>(Ostav\u0161tina bra\u010dnog para Ivane i Martina Sudara, glavninu koje \u010dini njihova intimna prepiska od 1940. pa sve do posljednjih godina Martinova poslijeratnog zato\u010deni\u0161tva u razli\u010ditim zatvorima socijalisti\u010dke Jugoslavije.)<\/p>\nObitelj Kumi\u010di\u0107 <\/em>(Ostav\u0161tina sadr\u017ei dokumente \u010dlanova obitelji Kumi\u010di\u0107, potomaka knji\u017eevno-bra\u010dnoga para Eugena i Marije Kumi\u010di\u0107.)<\/p>\nObitelj \u0160vob <\/em>(Ostav\u0161tina Dr\u017eislava \u0160voba, upravitelja Hrvatskog dr\u017eavnog povijesnog muzeja te izvanrednog profesora na Katedri za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uhi\u0107enog u travnju 1943. koji je umro nasilnom smr\u0107u u zatvoru u Lepoglavi u travnju 1945., i njegova brata, Tvrtka \u0160voba, uglednog biologa, geneti\u010dara i antropologa.)<\/p>\nHrvoje Macanovi\u0107 <\/em>(Ostav\u0161tina prvog hrvatskog profesionalnog sportskog novinara, zato\u010denika logora Mauthausen, koja se ve\u0107inom sastoji od slu\u017ebenih izvje\u0161taja o zato\u010denicima tog logora s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije i ne\u0161to dokumenata prete\u017eno privatnog karaktera.)<\/p>\nNevenka Prosen <\/em>(Direktorica Povijesnog muzeja Hrvatske iza sebe je ostavila zbirku novogodi\u0161njih \u010destitki, pisama i pozivnica, koja svjedo\u010di o osobnim kontaktima s kolegama i strukovnim organizacijama za vrijeme direktorskog mandata. Ova svjedo\u010danstva ilustriraju estetiku vremena te bilje\u017ee kulturna doga\u0111anja, osnivanje institucija i sl.)<\/p>\nGrgo \u0160ore <\/em>(Ostav\u0161tina zato\u010denika Golog otoka uklju\u010duje dnevnik, fotografije te korespondenciju.)<\/p>\nOpis ovih ostav\u0161tina, kroz koje su publiku proveli Dubravka Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107 i Goran Zlodi, jasno je potvrdio da se radi o doista raznolikoj gra\u0111i, koja uzeta ovako skupno odaje \u0161iroku lepezu najrazli\u010ditijih ljudskih sudbina na udaru turbulentnih povijesnih zbivanja.<\/p>\n
Moderatorica Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec privela je okrugli stol kraju i zahvalila sudionicima i posjetiteljima. Nije bilo posebnog dijela predvi\u0111enog za pitanja iz publike ili raspravu, ve\u0107 su posjetitelji pozvani da nakon okrugloga stola u neobaveznom razgovoru sa sudionicima postave pitanja ili komentiraju izlaganja. Tako\u0111er, posjetitelji su obavije\u0161teni da su sudionici donijeli razne knjige kao dar za prisutne i da su naslovi ponu\u0111eni za odabir.<\/p>\n
Me\u0111u prisutnom publikom bilo je i studenata, a \u0161teta je \u0161to ih nije bilo i vi\u0161e jer bi im iznesene informacije svakako koristile. Upravo bi takvim mla\u0111im istra\u017eiva\u010dkim snagama, za pretpostaviti je, mogla biti osobito bliska muzejska gra\u0111a kao izvor za istra\u017eivanja jer je vizualno zanimljiva, plasti\u010dna, gotovo opipljiva, te ima ljudsku dimenziju koja na \u017eivotan na\u010din svjedo\u010di o pro\u0161losti. Kad se ta \u017eivotnost sretno spoji s dobro osmi\u0161ljenim sustavima za prezentaciju gra\u0111e, to korespondira s potrebama mla\u0111e generacije koja o\u010dekuje zanimljive vizualne sadr\u017eaje i pristup njima, pomo\u0107u tehnologije, s bilo kojega mjesta. Stoga je svaki projekt kojim muzeji idu ukorak s potrebama suvremenog korisnika (poput virtualne izlo\u017ebe Sje\u0107anja na 20. stolje\u0107e <\/em> i drugih sli\u010dnih projekata) dobrodo\u0161ao. K tome, prezentiranje gra\u0111e na suvremen na\u010din pro\u0161iruje krug recipijenata, \u0161to je dobro samo po sebi, ali donosi i dodatnu vrijednost jer se korisnici preko muzejske gra\u0111e, koja lak\u0161e dopire do \u0161iroke publike, upoznaju sa stru\u010dno plasiranim povijesnim sadr\u017eajima, \u010dime razvijaju svijest o bogatstvu kulturne ba\u0161tine, o va\u017enosti objektivnog pristupa povijesnim procesima i doga\u0111ajima, educiraju\u0107i se na nepretenciozan i neposredan na\u010din koji \u0161iri vidike i zasigurno ru\u0161i pokoju predrasudu. \u0160to nije zanemarivo u dru\u0161tvu poput na\u0161ega koje je, na najrazli\u010ditije na\u010dine (ne uvijek pozitivne), duboko pro\u017eeto pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\nU svrhu zaklju\u010dka na kraju ovoga prikaza, mo\u017ee se re\u0107i da je okrugli stol Muzejska gra\u0111a kao povijesni izvor<\/em> bio informativan i vrlo koristan, kako na na\u010delnoj razini, jer se razmatrao potencijal i va\u017enost muzejske gra\u0111e, tako i na onoj prakti\u010dnoj, budu\u0107i da smo mnogo \u010duli o konkretnoj problematici prikupljanja, \u010duvanja, obrade i prezentiranja gra\u0111e, o kori\u0161tenju gra\u0111e, o organizaciji muzeja, o fundusima i konkretnim predmetima, a sve se te informacije mogu primijeniti u praksi (\u0161to potvr\u0111ujem i osobnim primjerom jer su navedene informacije odgovorile i na nekoliko mojih pitanja vezanih za neke od eksponata Kulturno-povijesne zbirke Gradskog muzeja Vara\u017edin).<\/p>\nIzlaganja sudionika pokazala su da je tema slojevita, dala su neke odgovore, ali i otvorila pitanja (poput problema citiranja muzejske gra\u0111e, koji je istaknula Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec), pa se nadajmo da \u0107e u budu\u0107nosti biti jo\u0161 ovakvih doga\u0111anja koja \u0107e na njih poku\u0161ati odgovoriti. Kako su svi sudionici ovoga okruglog stola do\u0161li iz institucija vezanih za Zagreb, odnosno sjeverozapadnu Hrvatsku, bilo bi zanimljivo u nekoj drugoj ovakvoj prigodi okupiti sudionike i iz drugih krajeva, bez obzira na to \u0161to su izazovi s kojima se u svome radu suo\u010davaju vjerojatno sli\u010dni. Tako bi se mogla usporediti jo\u0161 razli\u010ditija iskustva, a zainteresiranoj publici skrenuti pa\u017enja na mo\u017eda manje poznate zbirke i predmete iz raznih muzejskih fundusa, \u010dime bi se sasvim sigurno potakli i neki novi istra\u017eiva\u010dki interesi.<\/p>\n
<\/p>\n
Danijela Duvnjak<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-9997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":9997,"position":0},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":9997,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9997,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":9997,"position":3},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":9997,"position":4},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":9997,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9997"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9998,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9997\/revisions\/9998"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}