{"id":9969,"date":"2018-05-22T23:58:31","date_gmt":"2018-05-22T23:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9969"},"modified":"2018-05-22T23:58:31","modified_gmt":"2018-05-22T23:58:31","slug":"darko-stojanov-zemlja-progresa-ili-zemlja-krize-socijalisticka-jugoslavija-u-makedonskim-udzbenicima-istorije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9969","title":{"rendered":"Darko Stojanov, Zemlja progresa ili zemlja krize: socijalisti\u010dka Jugoslavija u makedonskim ud\u017ebenicima istorije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Darko Stojanov<\/strong><\/p>\n<p>Institut za nacionalnu istoriju \u2013 Skopje<\/p>\n<p>d_stojanov_sk@hotmail.com<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Zemlja progresa ili zemlja krize: socijalisti\u010dka Jugoslavija u makedonskim ud\u017ebenicima istorije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sa\u017eetak:<\/strong> <em>U tekstu se kroz ud\u017ebenike istorije iz Makedonije razmatra istorija socijalisti\u010dke Jugoslavije u odnosu prema razvoju nauke i tehnologije u svetu posle Drugog svetskog rata. Preko analize tekstualnog i vizuelnog sadr\u017eaja, otvara se diskusija o slici koju su jugoslovenske politi\u010dke elite htele da stvore za dr\u017eavu, kao i razlozi za pojedine diskurzivne i politi\u010dke strategije u tom procesu. Osim toga, analizira se i promena te slike u ud\u017ebenicima nakon raspada SFRJ, u kontekstu nove potrebe za legitimitetom u Makedoniji<\/em>.<\/p>\n<p><strong>Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> <em>socijalisti\u010dka Jugoslavija, progres, kriza, nauka, tehnologija, ud\u017ebenici, Makedonija<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Huston, we have a problem<\/em>! Kada je slovena\u010dki re\u017eiser \u017diga Virc objavio trejler svoje genijalne dokumentarne parodije o tajni jugoslovenskog svemirskog programa, jo\u0161 pre oficijalne festivalske premijere 2016. godine, dru\u0161tvene mre\u017ee na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije su planule \u2013 bukvalno od Vardara pa do Triglava. Masa ljudi iz razli\u010ditih generacija i regiona, uslovno podeljena na \u201cvernike\u201d i \u201cnevernike\u201d, bila je uvu\u010dena u dirljive diskusije, \u017eestoko brane\u0107i dve dijametralno suprostavljene teze. Pri tome je mo\u017eda najzanimljivija bila ona grupacija koja je stajala negde izme\u0111u, bore\u0107i se sa racionalnim i iracionalnim u sebi, poput \u201cNe bih ja ba\u0161 verovao u to\u2026 ali \u0161ta zna\u0161, ipak je to bila Jugoslavija!\u201d. Danas se lako pitamo za\u0161to su se duhovi toliko uzburkali zbog jednog filmskog trejlera? Izgleda da je pogodio ta\u010dno u sr\u017e nekog dru\u0161tvenog fenomena. Dok je film uistinu dao zna\u010dajan doprinos u razmatranju teorije zavere, jugonostalgije, hladnog rata itd., va\u017eno je naglasiti i to da je on simboli\u010dno otvorio vrata za niz drugih pitanja. I pored toga \u0161to spomenuti film nije bio prvi uzrok ovog teksta, ipak mu je u izvesnoj meri dao boju.<\/p>\n<p>Glavno pitanje koje se postavlja u ovom eseju je: na koji na\u010din je bila predstavljena socijalisti\u010dka Jugoslavija u ud\u017ebenicima istorije u Makedoniji od 1970. godine do danas, u kontekstu razvoja nauke i tehnologije 20. veka. Naravno, pri tome se spontano otvaraju i sekundarna pitanja: kakvu sliku je dr\u017eava htela da projektira o samoj sebi (i za\u0161to), i kakva su znanja i percepcije stekle generacije u\u010denika kroz obrazovni sistem? Za tu svrhu pregledano je petnaest ud\u017ebenika istorije za osmi razred osnovne \u0161kole i drugi, tre\u0107i i \u010detvrti razred srednje (gimnazijske i stru\u010dne) \u0161kole, publikovani po\u010dev\u0161i od 1972. godine (t.j. od 1969, kada je prvi ud\u017ebenik odobren od strane Ministarstva prosvete S. R. Makedonije). Analizirani su do razli\u010ditih nivoa, u zavisnosti od relevantnog sadr\u017eaja. Preko induktivnog pristupa, koriste\u0107i analize sadr\u017eaja i diskursa, dobili smo nekoliko preliminarnih rezultata, za koje se nadamo da mogu biti od koristi istori\u010darima i drugim istra\u017eiva\u010dima socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>U korak sa vremenom: socijalisti\u010dka Jugoslavija kao deo globalnog razvoja sveta<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Jedan od najja\u010dih utisaka kad se \u010ditaju makedonski ud\u017ebenici iz doba 1970-1990. je da su jugoslovenske vlasti bili veoma zainteresirane da ubede svoje mla\u0111e sugra\u0111ane da \u017eive u jednoj od najrazvijenijih dr\u017eava na svetu. Pri selekciji tema za u\u010denje, o\u010dito ve\u0107 pri pripremanju kurikuluma, zna\u010dajan prostor je bio ostavljen za krupna dostignu\u0107a u nauci, tehnologiji, industriji, ekonomiji, ali i u prosveti, kulturi, \u017eivotnom standardu itd. I to kako u globalnom\/svetskom, tako i u jugoslovenskom kontekstu. Ovi ud\u017ebenici imaju od 5 do 20 stranica koje se na neposredan na\u010din bave sa spomenutim temama, u zavisnosti od uzrasta u\u010denika i tipa \u0161kole, \u0161ta je sasvim dovoljno za gra\u0111enje odre\u0111enog narativa i upu\u0107ivanje kako direktne tako i sofisticiranije indirektne politi\u010dke poruke. Dodatno, \u010desto se prona\u0111e jo\u0161 nekoliko stranica koje se usputno mogu povezati sa tom tematikom. \u0160ta se ti\u010de ud\u017ebenika nakon 1991. godine, cifre vi\u0161e nisu bitne, zato \u0161to su tako male i fragmentisane da nemaju efektivnu ulogu. Uobi\u010dajeno, kod pitanja socijalisti\u010dke Jugoslavije i savremenog razvoja sveta, narativna \u0161ema mo\u017ee da se prati na liniji: svetska dostignu\u0107a \u2013 jugoslovenski (socijalisti\u010dki) doprinos \u2013 nauka, kutura i prosveta u Jugoslaviji \u2013 unutra\u0161nje ekonomske mere i planiranja za razvoj i modernizaciju dr\u017eave.<\/p>\n<p>U ovim sekcijama ud\u017ebenika, u\u010denici mogu da se upoznaju sa glavnim elementima posleratne modernizacije, kao \u0161to su mehanizacija, automatizacija, atomska energija, raketna tehnika, otkri\u0107a u medicini itd. Pri tome, sasvim o\u010dekivano, glavni akcent je stavljen na prirodne nauke, a tek onda dolaze dru\u0161tvene nauke. Lekcije izobiluju sa tekstovima i fotografijama, koje pru\u017eaju solidan pregled tematike. Sam vokabular kroz koji ide naracija je veoma zanimljiv i indikativan, zato \u0161to odaje, ili radije gradi, sna\u017enu atmosferu odu\u0161evljavanja i entuzijazma. Primera radi, podnaslov jedne lekcije iz 1972. godine glasi \u201cMi \u017eivimo u doba atoma i raketne tehnike\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 208). U drugom ud\u017ebeniku te iste godine, naslov jedne lekcije je \u201cEpohalni napredak u nauci i tehnike\u201d, i ona po\u010dinje re\u010denicom: \u201cU posleratnom periodu nauka i tehnika su postigla takve krupne rezultate za koje su ljudi ranije mislili da su u sferi fantazije\u201d, i malo dalje isti\u010de da su \u201c\u2026postignuta takva otkri\u0107a za koja \u010dove\u010danstvo ranije nije moglo ni da pretpostavlja\u201d (Cvetkoski, Apostolov &amp; Gligorov 1972: 279-280). U vezi sa putovanjem u svemir, autori poeti\u010dno podse\u0107aju kako je \u201c\u010dovek oduvek upravljao o\u010di prema nebu i zvezdama koji ga opkru\u017euju. Vasiona je za njega pretstavljala tajnu. Ali, u na\u0161em vremenu, uz pomo\u0107u razvijene tehnologije, osobeno zahvaljuju\u0107i raketama, po\u010delo se sa otkrivanjem tajne vasionskog prostranstva\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 213). U zadnjem ud\u017ebeniku iz socijalisti\u010dkog doba, nailazimo i na detaljniji opis: \u201cNajnoviji vek \u2013 savremeno dru\u0161tvo \u2013 je najdinami\u010dniji period u razvitku nauke, tehnike i kulture u svetu i u na\u0161oj zemlji. U ovom periodu su se dogodile toliko mnoge i takve promene u proizvodnji i u drugim podru\u010djima ljudske delatnosti za koje su u pro\u0161losti bile potrebne desetine i vi\u0161e vekova. Mo\u0107 savremene nauke da promeni uslove na Zemlji koji su bili odre\u0111eni prirodom, temeljito je promenio polo\u017eaj \u010dove\u010danstva, promenio se na\u010din \u017eivljenja i odnosi me\u0111u ljudima\u201d (Naumovski, Trajkovski &amp; Dimoski 1990: 166). Generalno, kroz tekst se isticalo da se \u017eivi u izvanrednim vremenima koja nose izvanredne izazove. Naravno, automatski se postavlja pitanje kako je Jugoslavija odgovorila na te izazove.<\/p>\n<p>U tom kontekstu, u delovima gde se opisuju najnovija svetska dostignu\u0107a u nauci i tehnologiji, autori ud\u017ebenika uvek dodaju male ali zna\u010dajne paragrafe o naporima jugoslovenskih nau\u010dnika, kako bi dokazali da ni\u0161ta ne zaostaju za vode\u0107im svetskim silama poput Sovjetskog Saveza i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Parira se na svaku disciplinu. Tako, kad se pri\u010da, recimo, o prodoru u hemiji, odmah se nagla\u0161ava da i\u00a0\u201cu socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, nakon pobede NOB-a i Narodne revolucije, stvorene su sve mogu\u0107nosti za razvoj i na tom polju. Danas se u na\u0161oj zemlji ve\u0107 primenjuju dostignu\u0107a iz savremene medicine (proizvodnja i uporaba raznih vrsta novih lekova). Sa razvojom industrije kod nas se sve vi\u0161e uvodi mehanizacija i noviji i usavr\u0161eniji na\u010dini proizvodnje, kako u razvijenim industrijskim granama, tako i u zemljoradnji\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 212). Pri opisu razvoja saobra\u0107aja, kada avion postaje deo svakodnevnog \u017eivota u velikim zemljama, isti\u010de se da i \u201cna\u0161a zemlja spada u one gde se automobilski i vazdu\u0161ni saobra\u0107aj sna\u017eno razvija\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 213).<\/p>\n<p>Posebno mesto u tom pogledu zauzimaju dostignu\u0107a u dva polja koja su tada smatrana za vrhunac nau\u010dne i tehnolo\u0161ke revolucije u svetu: atomska fizika i u astronautika. Iako Jugoslavija nije bila svetska sila u ovom domenu, ipak se nastojalo da se prika\u017ee da je dr\u017eava aktivna i ne zaostaje. Fascinaciji sa atomskom energijom i sa svemirom je ustupljen najve\u0107i prostor, i svi ud\u017ebenici iz socijalisti\u010dkog doba isti\u010du da su jugoslovenski nau\u010dnici radili na tome.<\/p>\n<p>Na primer, kad je re\u010d o atomskim centralama i njihovom revolucionarnom doprinosu za bolji \u017eivot u savremenom dru\u0161tvu, saznajemo da \u201cu na\u0161oj zemlji postoje tri atomska centra \u2013 instituta gde se radi na ispitivanju atoma, zbog kori\u0161tenja njegove energije u miroljubivim svrhama. I kod nas su izgra\u0111eni atomski reaktori (Vin\u010da kod Beograda i Podgorica kod Ljubljane)\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 209). Nakon toga, slede\u0107a stranica je ispunjena fotografijom nuklearnog reaktora u Podgorici kod Ljubljane. Deset godina kasnije, nalazimo istu informaciju, ovog puta dopunjenu sa dva nova podatka: da i Zagreb ima atomski reaktor, i da u Jugoslaviji se gradi centrala na atomski pogon (Dimeski &amp; Ku\u0161evski 1982: 175; sli\u010dan podatak i kod Naumovski, Trajkovski &amp; Dimoski 1990: 168, koji spominju tri jugoslovenska reaktora nakon prvog nuklearnog reaktora iz 1942. godine, koji se nalazio u \u010cikagu).<\/p>\n<p>U slu\u010daju astronautike, nakon pri\u010de o lansiranju prvog ve\u0161ta\u010dkog satelita (Sputnik), prvog psa (Lajka), prve me\u0111unarodne stanice, prvog \u010doveka (Jurij Gagarin) u vasioni, kao i prvog sletanja na mesec (Apolo 11), i \u010ditave ameri\u010dko-sovjetske trke za osvajanjem kosmosa \u2013 \u010demu su pridru\u017eene \u010detiri skice i fotografije \u2013 ud\u017ebenici uvek dodaju kako \u201cjugoslovenski nau\u010dnici aktivno rade na otkrivanju tajne kosmosa. Oni redovno u\u010destvuju na me\u0111unarodnim kongresima posve\u0107enima astronautici\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 217; sli\u010dan podatak i kod Dimeski &amp; Ku\u0161evski 1982: 177). Zadnji ud\u017ebenik iz Socijalisti\u010dke Republike Makedonije tako\u0111e donosi podatke o osvajanju svemira, ali vi\u0161e ne vezuje jugoslovensku nauku za taj domen (Naumovski, Trajkovski &amp; Dimoski 1990: 168-169). Jedan pozitivan novitet kod njega je uklju\u010divanje va\u017enosti solarne energije i kibernetike.<\/p>\n<p>Va\u017eno je spomenuti da je \u010ditava ova pri\u010da o velikim jugoslovenskim dostignu\u0107ima nakon Drugog svetskog rata deo jedne druge, ve\u0107e, pri\u010de \u2013 ideja za socijalizam kao vode\u0107a progresivna sila u svetu, tj. ideja za socijalisti\u010dki progres kao jedini humani progres. To nas dovodi do pitanja odnosa ideologije i obrazovanja.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Humani progress vs. eksploatacijski progres<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>I pored toga \u0161to ud\u017ebenici prezentiraju podjednako konkretna nau\u010dna i tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a i Istoka i Zapada, ipak autori \u010desto prave distinkcije u njihovom zna\u010daju i njihovim posledicama. To detaljno opisuje jedan ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole, u diskusiji o obrazovanju kao krucijalnom faktoru za razvoj: \u201cMe\u0111utim, u kapitalisti\u010dkim zemljama, prosve\u0107ivanje zasiluje eksploataciju truda narodnih masa. U na\u0161oj otad\u017ebini, kao i u zemljama sa socijalisti\u010dkim dru\u0161tvenim poretkom, ovakav razvoj i ovakve promene u sistemu obrazovanja imaju druga\u010diji zna\u010daj. Naime, u socijalisti\u010dkim zemljama, narodne mase su gospodari (vlasnici) fabrike, rudnika, saobra\u0107aja i ostalih prirodnih bogatstava. Nosilac, tvorac i vlasnik proizvoda je \u010dovek. On treba da unapre\u0111uje proizvodnju u svoju korist i za dobrobit \u010ditave socijalisti\u010dke zajednice. Zato je Lenjin pri\u010dao da u socijalizmu pred narodnim masama stoje va\u017eni zadaci: da se u\u010de kako da upravljaju (sa dr\u017eavnim i dru\u0161tvenim poslovima, sa preduze\u0107ima), da se u\u010de kako da grade socijalizam i da ovladaju vi\u0161im stepenom kulture\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 218; uporedi sa Dimeski &amp; Ku\u0161evski 1982: 179).<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, ud\u017ebenici za osnovne \u0161kole isti\u010du da su upravo \u201chumaniji dru\u0161tveni odnosi\u201d koji postoje u socijalisti\u010dkim zemljama, kao i njihov \u201cbr\u017ei napredak u privredi, nauci i tehnici\u201d, ustvari u\u010dvrstili i ra\u0161irili socijalizam u svetu (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 199; Dimeski &amp; Ku\u0161evski 1982: 179). Ukratko \u2013 prema socijalisti\u010dkim politi\u010dkim elitama \u2013 proizlazi da je zbog svojih humanih atributa i ja\u010deg intenziteta tehnolo\u0161kog razvoja socijalizam bolja opcija i u krajnoj liniji predodre\u0111en da zavlada planetom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ideologija i progres: Izgradnja socijalisti\u010dke Jugoslavije<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Jedan drugi aspekt naracije jugoslovenskog progresa je direktno upu\u0107ivanje ka istoriji kraljevske Jugoslavije, u ud\u017ebenicima opisane kao bur\u017eoaska i kapitalisti\u010dka dr\u017eava. Socijalisti\u010dkim vladaju\u0107im elitama je bilo va\u017eno da iskoriste svaku \u0161ansu da poka\u017eu kako je nova vlast donela neusporedljivo bolji kvalitet \u017eivota za sve gra\u0111ane, naro\u010dito za radnike i seljake. Na primer, indikativno je to \u0161to u lekciji o socijalisti\u010dkoj izgradnji, prva re\u010denica glasi: \u201cStara Jugoslavija je bila zaostala zemlja\u201d (Dimevski &amp; Ku\u0161evski 1972: 231). Nakon te prve udarne kvalifikacije, sledi i obja\u0161njenje da u toj dr\u017eavi, i pored toga \u0161to je raspolagala sa velikim rudnim bogatstvom, industrija nije bila dovoljno razvijena, a ma\u0161ine i produkti su bili uvo\u017eeni iz stranih zemalja. Kontrast izme\u0111u stare i nove Jugoslavije bio je va\u017ean propagandni alat ne samo za politi\u010dku, ve\u0107 i za ekonomsku i tehnolo\u0161ku dimenziju.<\/p>\n<p>Nova socijalisti\u010dka dr\u017eava je nasuprot tome, kako prikazuju ud\u017ebenici, preduzela nove radikalne mere i uspela, i pored nekih pre\u010dica, da izdigne i modernizuje zemlju. Bilo je va\u017eno da se pred omladinom objasne i opravdaju glavne ekonomske mere koje su kr\u010dile put za transformaciju i modernizaciju dru\u0161tva: petogodi\u0161nji plan, nacionalizacija, kolonizacija, radni\u010dko samoupravljanje i sve drugo \u0161to je socijalisti\u010dku Jugoslaviju vodilo ili dovelo do nivoa najrazvijenije dr\u017eave posleratnog perioda.<\/p>\n<p>Primera radi, tu \u0107emo se zadr\u017eati samo na prvom velikom koraku ka promeni i progresu \u2013 Petgodi\u0161nji plan za industrijalizaciju i elektrifikaciju zemlje (1947-1952). Njegov glavni cilj je bio da se racionalno tro\u0161e raspolo\u017eiva sredstva, da se \u0161to pre zemlja izvu\u010de iz zaostalosti i da joj se osigura br\u017ei ekonomski razvitak (Cvetkoski, Apostolov &amp; Gligorov 1972: 201). Odjednom je Jugoslavija postala \u201cjedno veliko gradili\u0161te\u201d. Ovaj i drugi planovi socijalisti\u010dke vlasti su \u010desto u ud\u017ebenicima opisivani u detaljima, uklju\u010duju\u0107i i cifre i projekcije progresa. Vezivanje tih podataka za doba stare Jugoslavije moglo je slu\u017eiti vlastima ne samo kao prakti\u010dni reper za uspeh plana, ve\u0107 (kad je re\u010d o ud\u017ebenicima i u\u010denicima) i kao potsetnik za legitimnost novog re\u017eima. U tom kontekstu, neki autori nude slede\u0107e statistike: \u201cOn [Petgodi\u0161nji plan] je, izme\u0111u ostalog, predvi\u0111ao porast u odnosu na 1939. godinu: industrija za 5 puta, zemljoradni\u010dka proizvodnja 1.5 puta, dru\u0161tveni proizvod 1.8 puta, investicije 3.5 puta itd. Prema planu, na jednog stanovnika proizvodnja je 1951. godine trebala da bude: ugalj 1 039 kg, \u010delik 48 kg, cement 137.5 kg, elektri\u010dna energija 272 kw. Predvi\u0111alo se da broj kvalifikovanih radnika poraste od 350 000 na 750 000 ljudi\u201d (Cvetkoski, Apostolov &amp; Gligorov 1972: 201). Zatim se na dugo i \u0161iroko nabrajaju imena raznih \u017eeljezara, fabrika, valjaonica, topionica, hidrocentrale, termocentrale, \u017eelezni\u010dke pruge, autoputevi i drugi novoizgra\u0111eni krupni objekti kroz celu Jugoslaviju.<\/p>\n<p>Ud\u017ebenici su nudili jednu idealiziranu sliku ovog procesa: \u201cU njega su se uklju\u010dili milioni Jugoslovena, koji su sa izuzetnim odu\u0161evljenjem i zalaganjem, za rekordno kratko vreme od godinu i po dana, postigli velike uspehe. Nanovo su bili izgra\u0111ene stotine kilometara \u017eelezni\u010dke linije. Iz ru\u0161evina su se podigle stotine mostova, re\u010dnih i morskih luka. Po\u010deli su raditi mnoge fabrike i rudnici, od kojih se industrija i \u017eelezni\u010dki saobra\u0107aj snabdevaju sa sirovinama za svoj rad. Stotine \u0161kola i vi\u0161ih \u0161kola, bolnice i ostale javne slu\u017ebe po\u010dele su svoj rad u obnovljenim prostorijama. U procesu obnove posebno veliko mobilizacijsko dejstvo imale su masovne organizacije, kao \u0161to su bili omladinska organizacija, tada\u0161nji Narodni front, AF\u017d i druge. Oni su organizovali bezbrojne dobrovolja\u010dke udarne radne akcije\u201d (Cvetkoski, Apostolov &amp; Gligorov 1972: 198).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Post-1991\u00a0: fragmentacija i ru\u0161enje jedne slike<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Ta\u010dno dve godine nakon zadnjeg socijalisti\u010dkog ud\u017ebenika (1990), u Makedoniji je iza\u0161ao novi set ud\u017ebenika istorije. U me\u0111uvremenu po\u010deo je krvavi raspad socijalisti\u010dke Jugoslavije, a Makedonija je proglasila nezavisnost. Kao \u0161to se nova dr\u017eava, u potrazi za nove osnove legitimiteta, okretala prema novim politi\u010dkim i istorijskim diskursima, neke (ne tako stare) pri\u010de su polako i\u0161le u zaborav. Novi autori su u predgovoru gordo isticali da osnovna karakteristika novih ud\u017ebenika je deideologizacija (Veljanovski et al. 1992: 3).<\/p>\n<p>Iako je reforma 1991. godine znatno promenila kurikulum, ipak unutar pojedinih sekcija i lekcija su se odr\u017eali tragovi prethodne tematike. Novi ud\u017ebenik za osmi razred jo\u0161 uvek opisuje nau\u010dna i tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a u svetu, u a\u017euriranom formatu: kompjuteri, automatska obrada podataka, telefaks, satelit (Veljanovski et al. 1992: 197-199). Ali, za jugoslovenska dostignu\u0107a i napredak vi\u0161e nije bilo mesta. U slede\u0107oj lekciji, posve\u0107enoj socijalisti\u010dkom planiranju, ton naracije je postao prvo tih i skepti\u010dan, a potom i kriti\u010dan. Autori nagla\u0161avaju slabosti ekonomskih planova, kroz prizmu onoga \u0161to je trebalo da se desi ali se nije desilo (Veljanovski et al. 1992: 201-208). Pozitivan diskurs, ali sa umereno entuzijasti\u010dkim tonom, je ostao samo u vezi sa prosvetom i kulturnim institucijama, i to samo u socijalisti\u010dkoj Makedoniji (Veljanovski et al. 1992: 225-228; sli\u010dno i u Naumovski et al. 1992; i jo\u0161 smanjenu verziju Veljanovski et al. 1995. i Veljanovski et al. 1996). Na taj na\u010din, od jugoslovenske <em>success story<\/em> u toku 1990-ih su ostale samo nacionalno obojene mrvice. Kada je reforma s po\u010detka 21. veka dodatno fragmentirala i efektivno razbila koncept Jugoslavije u (do tada) najnovijim ud\u017ebenicima, se\u0107anje na socijalisti\u010dku Jugoslaviju pretvorilo se u fusnotu istorije, koja slu\u017ei (zajedno sa ostalim socijalisti\u010dkim i komunisti\u010dkim zemljama) samo kao sinonim za problem i krizu (osobito u Dimitrijevski et al. 2003: 143 i 150-151; Veljanovski 2006; Ristovski 2009).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Pregled ud\u017ebenika istorije iz Makedonije sugeri\u0161e da su vlasti socijalisti\u010dke Jugoslavije (zna\u010di i S. R. Makedonije) obra\u0107ale veliku pa\u017enju na istorijsko obrazovanje kao osobito va\u017ean instrument u preno\u0161enju poruke politi\u010dke legitimizacije. Preko pojedinih autora, kao i preko Ministarstva prosvete, dr\u017eava je uspevala da bar dvadeset godina odr\u017ei izvesnu pri\u017eeljkivanu sliku za sebe \u2013 socijalisti\u010dka Jugoslavija kao jedna od najrazvijenijih i vode\u0107ih zemalja na svetu, tj. dr\u017eava i sistem u kome bi svako hteo da \u017eivi. Tematika nau\u010dno-tehnolo\u0161kog i ekonomskog razvoja je odigrala jednu od klju\u010dnih uloga u tom smislu. Taj projektirani diskurs se u ud\u017ebenicima \u0161irio bar u tri pravca, koji su dodatno potvr\u0111ivali politi\u010dki legitimitet: a.) svetski nau\u010dno-tehnolo\u0161ki razvoj u posleratnom periodu; b.) kontrast sa zaostalom starom Jugoslavijom; c.) pravdanje glavnih elemenata socijalisti\u010dkog ekonomskog planiranja. Iz didakti\u010dke perspektive, politi\u010dke i ideolo\u0161ke poruke su dobijale formu preko selekcije tema, ustupljenom prostoru, specifi\u010dnom diskursu i vokabularu, kako i preko vizuelnog materijala; pitanja i zadaci su ostali uglavnom izvan fokusa. Ne ulaze\u0107i dublje u pitanje istinitosti (jer za puno zemalja iz regiona moderno doba je zaista do\u0161lo sa socijalisti\u010dkom Jugoslavijom), mo\u017ee da se ka\u017ee da je ta slika u ud\u017ebenicima ipak jednostrana i napumpana. U svakom slu\u010daju, zadr\u017eala se do samog kraja SFRJ\/SRM. U Republici Makedoniji, nakon 1991. godine, taj diskurs vi\u0161e nije imao nikakvu privla\u010dnu mo\u0107 za nove potrebe politi\u010dke legitimacije, i nakon jedne decenije sasvim je nestao iz ud\u017ebenika.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Bibliografija<\/strong><\/p>\n<p><em>(pregled ud\u017ebenika)<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Cvetkoski, Blagoja et al. (1972). <em>Istorija za III klas gimnazija prirodno-matemati\u010dka nasoka<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Cvetkoski, Blagoja et al. (1972). <em>Istorija za IV klas gimnazija op\u0161testveno-jazi\u010dna nasoka<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Dimevski, Jordan i Ku\u0161evski, Vojo (1972). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Dimeski, Jordan i Ku\u0161evski, Vojo (1982). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Dimitrijevski, Marjan et al. (2003). <em>Istorija za III godina reformirano gimnazisko<\/em> <em>obrazovanie<\/em>. Skopje: Makedonska iskra.<\/li>\n<li>Kiselinovski, Stojan et al. (1992). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Mladenovski, Simo et al. (2000). <em>Istorija za IV klas gimnazija (op\u0161ta i jazi\u010dna nasoka)<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Naumovski, Svetozar et al. (1990). <em>Istorija za II godina za site struki osven za kulturolo\u0161ko-prosvetnata i pravnata struka<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Naumovski, Svetozar et al. (1992). <em>Istorija za II klas za site struki<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Petreska, Darinka et al. (2005). <em>Istorija za IV godina reformirano gimnazisko obrazovanie<\/em>. Skopje: Tabernakul.<\/li>\n<li>Ristovski, Bla\u017ee et al. (2009). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Albi.<\/li>\n<li>Veljanovski, Novica et al. (2005). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Veljanovski, Novica et al. (2006). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Veljanovski, Novica et al. (2006). <em>Istorija za III godina na gimnaziskoto obrazovanie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<li>Velkoski, Vlado et al. (2008). <em>Istorija za VIII oddelenie<\/em>. Skopje: Prosvetno delo.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9969","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":9969,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9969,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9969,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":9969,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":9969,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":9969,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9969"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9970,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9969\/revisions\/9970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}