{"id":9967,"date":"2018-05-22T22:52:17","date_gmt":"2018-05-22T22:52:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9967"},"modified":"2018-05-22T22:52:17","modified_gmt":"2018-05-22T22:52:17","slug":"petar-todorov-socijalisticka-jugoslavija-u-produkciji-poslednjih-dokumentarnih-filmova-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9967","title":{"rendered":"Petar Todorov, Socijalisti\u010dka Jugoslavija u produkciji poslednjih dokumentarnih filmova u Makedoniji"},"content":{"rendered":"

Petar Todorov<\/strong><\/p>\n

Institut za nacionalnu istoriju \u2013 Skoplje<\/p>\n

todorovpetar@yahoo.com<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Socijalisti\u010dka Jugoslavija u produkciji poslednjih dokumentarnih filmova u Makedoniji<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Apstrakt: <\/strong>Ovaj tekst obra\u0111uje kori\u0161tenje medija u nameri \u0161irenja novih pogleda na istoriju socijalisti\u010dke Jugoslavije, ta\u010dnije istoriju socijalisti\u010dke Makedonije. Predmet analize su preko 20 dokumentarnih filmova snimljeni protekle decenije, koje su sa strane desne populisti\u010dke vlasti bili kori\u0161teni kao sredstvo u promovisanju istorijskog revizionizma. U fokusu je pitanje kako se socijalisti\u010dka Jugoslavija, t.j. socijalisti\u010dka Makedonija prezentuju u ovim filmovima i glavne poruke koje je naru\u010dilac ovih filmova (Vlada Republike Makedonije) hteo posti\u0107i. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne re\u010di:<\/strong> dokumentarni film, Makedonija, Jugoslavija, komunizam<\/em>, istorijski revizionizam<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Sude\u0107i po broju spomenika na glavnom trgu u Skoplju \u2013 Plo\u0161tad Makedonija<\/em>, kao i po motivima i sna\u017enoj nacionalisti\u010dkoj ideologiji koja stoji iza projekta Skopje 2014<\/em> i njegovih recidiva, kao \u0161to je trg Skenderbega \u2013 Plo\u0161tad Skenderbeg<\/em>, na ulazu u jedan od najve\u0107ih i najzna\u010dajnijih spomenika osmanlijske kulture na Balkanu \u2013 Skopska \u010dar\u0161ija, lako se mo\u017ee zaklju\u010diti da makedonskim gra\u0111anima, kako Makedoncima, tako i Albancima istorija puno zna\u010di. \u010cesto se u javnim prostorima, na ulici, u kafani i u svakodnevnom dru\u017eenju istorija diskutuje i \u201eanalizira\u201c kao \u0161to se to radi kod uspeha ili neuspeha omiljenih sportskih klubova ili nacionalnih reprezentacija. \u010cini se da se istorija poima kao nacionalni sport, koji svako razume i o kojoj svako ima dovoljno \u201epoznavanja\u201c da mo\u017ee da je tuma\u010di i da je sna\u017eno brani od \u201eneprijatelja\u201c nacije. Takav primer \u201eodbrane\u201c istorije je nedavni slu\u010daj vezan za potpisivanje ugovora o prijateljstvu i me\u0111ususedskim odnosima izme\u0111u Makedonije i Bugarske. Ugovor koji isti\u010de spodeljenu istoriju (entangled past<\/em>\/histoire crois\u00e9e<\/em>) dviju zemalja i naroda predvi\u0111a formiranje bilateralnih komisija za istorijska i obrazovna pitanja. Odjedanput istorija je postala najva\u017enija tema u medijima, a ve\u0107ina istori\u010dara je govorila o \u201eprodaji\u201c nacionalne istorije. Socijalne mre\u017ee su bile pune statusa o \u201eizdaji\u201c i \u201eprodaji\u201c istorije, a ljudi su komentarisali pro\u0161lost i neprijateljsku ulogu Bugarske u istoriji Makedonije i makedonskog naroda.<\/p>\n

Ali, sa druge strane, u ve\u0107ini istra\u017eivanja javnog mnenja istorija i istorijske teme, kao i problemi sa susedima u kojima tuma\u010denje pro\u0161losti zauzima zna\u010dajno i veoma simboli\u010dko mesto, nalaze se na dnu lestvice problema koje mu\u010de gra\u0111ane Republike Makedonije. Ekonomija i nezaposlenost su glavni problem makedonskih gra\u0111ana. To ukazuje na jedan vid \u0161izofrene situacije kod makedonskih gra\u0111ana, ali i zna\u010daj istorije u politici i njenu zloupotrebu. \u010cini se da je istorija nametnuta tema koja se koristi za dnevnopoliti\u010dke svrhe i politi\u010dke manipulacije, pre svega jer se ne radi o stru\u010dnoj i profesionalnoj istoriji, nego o veoma mitologiziranoj i ispolitiziranoj istoriji, t.j. tuma\u010denju pro\u0161losti. Me\u0111utim, vi\u0161edecenijska uloga, odnosno zloupotreba istorije dovela je do toga da je ona postala jedan od glavnih parametara unutra\u0161nje i spoljne politike, ne samo Makedonije, nego i kod ve\u0107ine drugih dr\u017eava u regionu i \u0161ire.<\/p>\n

Mitologizacija i politizacija istorije je sastavni deo makedonskog dru\u0161tva jo\u0161 od osnivanja makedonske dr\u017eave 1944. godine. Ipak, proteklih godina u vreme vladanja desno-nacionalisti\u010dke stranke VMRO-DPMNE (2006-2017) tuma\u010denje pro\u0161losti je bilo izlo\u017eeno sna\u017enom politi\u010dkom in\u017einjeringu koji je imao vanjski i unutra\u0161nji cilj. Glavni vanjski cilj je bio dokazati kontinuitet Makedonaca od antike do danas kako bi se me\u0111unarodnoj zajednici i svetu \u201epokazalo\u201c anti\u010dko porijeklo makedonskog naroda i pravo na kori\u0161tenje imena Makedonija, koje Gr\u010dka negira jo\u0161 od 1991. godine. Kontinuitet od antike do danas je bio zna\u010dajan i za unutra\u0161nje potrebe. Imenom htelo se dokazati anti\u010dko porijeklo makedonskog naroda, koje je prema dominantnom narativu bilo skrivano u vreme Jugoslavije na ra\u010dun slovenskog porijekla. Branioci ove teze isti\u010du da slovensko porijeklo je bilo isticano kao zajedni\u010dki elemenat u gra\u0111enju jugoslovenskog identiteta. Pri tome zaboravljaju da je jo\u0161 od sredine 19. veka u gra\u0111enju makedonskog etno-nacionalnog identiteta u samoj osnovi bila slovenska pripadnost suprotstavljena gr\u010dkom identitetu i kulturi. U gra\u0111enju novog istorijskog narativa, pored anti\u010dke istorije i naseljavanja Slavena na Balkanu, kao i selektivno isticanje nekih sasvim nekontekstualiziranih pominjanja anti\u010dkih junaka u 19. veku, Jugoslavija i jugoslovensko socijalisti\u010dko naslje\u0111e bili su jedan od targeta istorijskog revizionizma u Makedoniji. Uglavnom, cela ova politika trebala je zameniti stari socijalisti\u010dki istorijski narativ. Pored toga novo tuma\u010denje pro\u0161losti i njegova politi\u010dka instrumentalizacija slu\u017eila je i za politi\u010dku borbu sa neistomi\u0161ljenicima i politi\u010dkim protivnicima. \u010cesto se moglo \u010duti kako su politi\u010dki neistomi\u0161ljenici izdajice svog naroda i da se sa njima treba obra\u010dunati, kao \u0161to se to radilo u vreme borbi za stvaranje makedonske nacionalne dr\u017eave, naime likvidacijama. Donekle, to obja\u0161njava i ulogu istori\u010dara i kori\u0161tenje istorije u politi\u010dkim govorima u kontekstu doga\u0111aja 27. aprila 2017, kada je masa ljudi nasilno u\u0161la u parlament i napala poslanike nove ve\u0107inske parlamentarne grupe, zbog \u010dega je taj datum postao poznat i kao krvavi \u010detvrtak \u2013 kravaviot \u010detvrtok<\/em>.<\/p>\n

Najbr\u017ei i najefikasniji na\u010din \u0161irenja novog tuma\u010denja pro\u0161losti bio je mogu\u0107 samo preko kori\u0161tenja medija. Naime, promena ud\u017ebenika nije bila mogu\u0107a zbog politi\u010dkih, me\u0111uetni\u010dkih odnosa, administrativnih razloga, ali i zbog toga \u0161to je to proces koji du\u017ee traje. Publiciranje novih knjiga nije moglo posti\u0107i takav efekat kako se to mo\u017ee napraviti preko kori\u0161tenja medija. Mediji, t.j. filmovi i specijalne emisije posve\u0107ene istoriji na kojima su istori\u010dari bili \u010desti gosti, kao i produkcija dokumentarnih filmova bili su o\u010dito najbolji i najbr\u017ei na\u010din promovisati novo tuma\u010denje pro\u0161losti. Ali, najbitnije je \u0161to kori\u0161tenje istorije u medijima omogu\u0107uje istorijski populizam, impresivnost, mogu\u0107nost \u0161irenja sna\u017enih emotivnih iskustava i simplificiranost umesto slo\u017eenosti istorijskih doga\u0111aja. Na ovo treba dodati i mogu\u0107nost koju internet i socijalne mre\u017ee daju za lak\u0161e spodeljivanje dokumentarnih filmova i dostizanje \u0161to ve\u0107eg broja gledalaca.<\/p>\n

U tom smislu u protekloj deceniji u Makedoniji je snimljeno preko 100 dokumentarnih filmova u kojima se obra\u0111uje istorija Makedonije od antike do danas. Uglavnom se radi o temama politi\u010dke istorije. Novac za snimanje dokumentarnih serijala je dolazio iz dr\u017eavnog bud\u017eeta, bud\u017eeta Makedonske radio-televizije ili nekih dr\u017eavnih agencija, poput Agencije za elektronsku komunikaciju. Dokumentarni serijali su bili podeljeni prema hronolo\u0161kom pristupu koji je prihva\u0107en u makedonskoj istoriografiji: Makedonija u antici, Makedonija u srednjem veku, Makedonija pod Osmanlijama, makedonsko revolucionarno delo (19. i 20. vek), Narodnooslobodila\u010dka borba itd. U ovoj produkciji bili su snimljeni i dokumentarni filmovi o li\u010dnostima koje su smatrane kao veoma va\u017ene za nacionalnu istoriju: Aleksandar Makedonski, Car Samoil, Goce Del\u010dev, Metodija Andonov \u2013 \u010cento, Dragan Bogdanovski i drugi. Posljednje ime je prouzrokovalo puno reakcija, jer se radi o \u010dlanu makedonske nacionalisti\u010dke emigracije, uhap\u0161enom i su\u0111enom za vreme socijalizma, kao i jednom od osniva\u010da VMRO-DPMNE-a. Ono \u0161to je va\u017eno je njegov politi\u010dki zna\u010daj, koji u vreme socijalizma i u 90-im godinama nije bio velik, \u010dak se mo\u017ee re\u0107i da nije imao nikakav uticaj na glavne politi\u010dke i dru\u0161tvene tokove. Ali, njegovo ime je dobro poslu\u017eilo kako bi se pokazao socijalisti\u010dki sistem kao nedemokratski, ideja za makedonsku nezavisnost kao istinska patriotska ideja, a njene pristalice kao \u017ertve komunisti\u010dkih vo\u0111a i njihovih nasljednika \u2013 politi\u010dke stranke SDSM. Trebamo dodati i nameru da se minimizira uloga Ljub\u010da Georgievskog, koji je u 90-im bio jedna od glavnih politi\u010dkih figura u Makedoniji i pretsednik VMRO-DPMNE-a. Pored ovih dokumentaraca snimljeni su i dokumentarni filmovi o istoriji raznih gradova, kao \u0161to je bio dokumentarni film \u201eSkoplje produ\u017eava…\u201c \u2013 Skopje prodol\u017euva…<\/em>, \u010diji cilj je bio opravdati projekat Skopje 2014, i dokumentarni serijal \u201e20 godina makedonske nezavisnosti\u201c \u2013 20 godini makedonska nezavisnost<\/em>. Ako uzmemo u obzir i ove dokumentarne filmove, ukupan broj svih filmova raste na oko 150. Trebamo dodati da postoje, rekao bih, i malo \u010dudne teme koje su obra\u0111ene u dokumentarnim filmovima \u201eSamoubistvo u makedonskom revolucionarnom delu\u201c \u2013 Samoubistvoto vo makedonskoto revolucionerno delo<\/em>.<\/p>\n

Zna\u010daj dokumentarnih filmova mo\u017ee se videti i u njihovoj upotrebi u politici, kao i skandale koji su pratili finansijski aspekat same njihove produkcije. Sada\u0161nji pretsednik vlade pri objavljivanju takozvanih \u201ebombi\u201c u 2016. godini objavio je jedan snimani razgovor izme\u0111u biv\u0161eg premijera Nikole Gruevskog i ministra transporta i komunikacija Mile Janakievskog u kome se razgovara o na\u010dinu ispla\u0107ivanja novca za realizaciju dokumentarnih filmova. U odbranu dokumentarnih filmova je stala tada vladaju\u0107a stranka VMRO-DPMNE, tvrde\u0107i da je objavljivanjem snimaka Zoran Zaev protiv Makedonije (sic!). Finansijski i politi\u010dki aspekat dokumentarnih filmova su bili predmet i novinarskih istra\u017eivanja ra\u0111enih od strane novinarske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee BIRN. Tako saznajemo da je za produkciju dokumentarnih filmova, za samo za tri godine potro\u0161eno 1,8 miliona eura od bud\u017eeta javnog servisa Makedonske radio-televizije. Ono \u0161to je puno zna\u010dajnije i sa puno du\u017eim uticajem na razvoj dru\u0161tva je sadr\u017eaj tih dokumentarnih filmova koji su dali mogu\u0107nost makedonskim gledateljima da nau\u010de, kako se tvrdi u tim filmovima, istoriju koja je bila \u201eskrivana\u201c ili tuma\u010dena sa komunisti\u010dkog stajali\u0161ta, smatranu od strane nekih intelektualaca kao antinacionalno stajali\u0161te.<\/p>\n

Me\u0111u \u201eskrivanim\u201c istorijama bila je i istorija Makedonije u jugoslovenskom periodu, ta\u010dnije istorija odre\u0111enih istorijskih li\u010dnosti i polo\u017eaj Makedonije u jugoslovenskoj federaciji. Ukupan broj dokumentarnih filmova koji se ti\u010du istorije jugoslovenske Makedonije prelazi ne\u0161to iznad dvadeset, ako se uzmu u obzir i dokumentarni filmovi koji se odnose na istoriju Skoplja i projekat Skopje 2014 <\/em>i dve od dvadeset epizoda dokumentarnog serijala \u201e20 godina makedonske nezavisnosti\u201c. Dokumentarni filmovi su snimljeni u periodu od 2010. do 2014. godine, a scenario su napisali istori\u010dari koji rade na periodu Narodnooslobodila\u010dke borbe i istorije Jugoslavije. Osim njih, u samim filmovima pojavljuju se i drugi istori\u010dari, politi\u010dari, dru\u0161tveni \u010dinioci i svedoci nekih od doga\u0111aja koji su predmet obrade u filmovima. Najvi\u0161e epizoda je snimljeno za serijal \u201e\u017drtve komunizma\u201c (7 epizoda) i \u201eSudbina \u010dlanova prezidiuma ASNOM-a\u201c (4 epizoda). Neke teme i poruke se ponavljaju u ovih jedanaest epizoda, \u0161to ukazuje na veoma slabu rediteljsku realizaciju i strukturu pri snimanju i odabiranju tema za snimanje filmova. Isto tako, broj epizoda je dosta indikativan i govori koji je bio glavni cilj naru\u010dilaca i scenarista dokumentarnih filmova o istoriji Jugoslavije i op\u0161te o istoriji socijalisti\u010dke Makedonije. Naime, ostale teme iz perioda Jugoslavije su obra\u0111ene u jednoj ili maksimum dve epizode. Jedini izuzetak su \u201eLideri Makedonije u komunizmu\u201c za koje su producenti predvideli tri epizode. Ostale teme su \u201ePromena imovinsko-vlasni\u010dkih odnosa\u201c, \u201eTito i makedonsko pitanje\u201c, \u201eSukob KPJ sa inforbiroom i Makedonija\u201c, \u201eDemokratska Federativna \/ Narodna Republika Makedonija\u201c i \u201eMakedonija u jugoslovenskoj federaciji\u201c. U ovom tekstu osvrnuo bih se na epizode iz dokumentaraca \u201eLideri Makedonije u komunizmu\u201c i \u201e\u017drtve komunizma\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Lideri Makedonije u komunizmu<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

U tri epizode ovog dokumentarnog filma, koje su hronolo\u0161ki podeljene (1. epizoda 1943-1953, 2. epizoda 1953-1973. i 3. epizoda 1973-1991), pominju se sve zna\u010dajnije li\u010dnosti iz perioda Narodnooslobodila\u010dkog rata i posleratnog perioda do raspada socijalisti\u010dke Jugoslavije. Ali, iako naslov sugeri\u0161e da se radi o filmu o liderima, o ljudima, najve\u0107i deo epizoda odnosi se na politi\u010dku istoriju jugoslovenske Makedonije i teme koje su povezane sa pitanjima smatranima za nacionalno va\u017ene. Tako je polovina prve epizode ovog dokumentarnog filma posve\u0107ena isklju\u010divo karakteru socijalisti\u010dke Jugoslavije i stvaranju makedonske dr\u017eave, pri \u010demu je puno va\u017eniji polo\u017eaj Makedonije u federaciji i te\u017enja za ve\u0107oj samostalnosti, nego analiza samih \u201elidera\u201c i njihovih politi\u010dkih, socio-ekonomskih, kulturolo\u0161kih stavova, kao i njihove li\u010dne istorije i osobine. Istovremeno, u naraciji se pominje i razvoj \u0161kolstva, kulturnog \u017eivota, infrastrukture, agrarne reforme i sli\u010dno, okarakterizirane kao pozitivne u kontekstu izgradnje makedonske dr\u017eave, ali negativne za privredni razvoj. Primetljiva je dramati\u010dnost i emotivno sna\u017ena naracija u izjavama istori\u010dara koji pri\u010daju o propu\u0161tenoj mogu\u0107nosti \u201eujedinjenja Makedonije\u201c u posleratnim godinama, kao i uklanjanju \u201epromakedonskih\u201c politi\u010dara. Tako gledalac ima priliku da slu\u0161a kako je sudbina prvog pretsednika makedonske dr\u017eave Metodija Andonov \u2013 \u010cento usko povezana sa sudbinom makedonskog naroda. Pri tom, aludira se na to da je projugoslovenska ideja, koji neki nazivaju i prosrpskom, pobedila promakedonsku ideju, koja je bila \u201e\u0161iroko prihva\u0107ena kod makedonskog naroda\u201c. \u201eProsrpstvo\u201c kao negativna pojava je suptilno kori\u0161tena i kod Lazara Koli\u0161evskog, dugogodi\u0161njeg lidera Saveza komunista Makedonije. Predstavljen kao glavni sprovoditelj \u201ebeogradske politike\u201c, scenaristi ne zaboravljaju da pomenu njegov boravak u Srbiji u periodu pre po\u010detka Drugog svetskog rata i partijske funkcije koje je on tamo obavljao. Kad bi rezimirali prvu epizodu ovog dokumentarnog filma, to bi se svelo na predstavljanje razloga zbog kojih su prvi komunisti\u010dki lideri Makedonije uklonjeni sa vlasti ili zatvarani \u2013 promakedonski stavovi. Glavna poruka dokumentarnog filma je da je prva faza razvoja makedonske dr\u017eave obele\u017eena sukobom dviju ideja za budu\u0107nost Makedonije \u2013 projugoslovenske i promakedonske. Lazar Koli\u0161evski je pristalica prve, dok Metodija Andonov \u010cento i ostali \u010dlanovi preziduma ASNOM-a su bili pristalice druge ideje, t.j. ideje za ve\u0107u samostalnost Makedonije u okviru jugoslovenske federacije. Isto tako, kroz prezentaciju prve faze razvoja, Makedonija se predstavlja kao \u201e\u017ertva\u201c Informbiroa i politi\u010dkih \u010distki koje su vladale u periodu 1948 \u2013 1953. Pod definicijom \u201e\u017ertve\u201c smatra se odstranjivanje makedonskih nacionalnih politi\u010dara, ekonomska eksploatacija i ekonomska zapostavljenost u planiranju razvoja industrije.<\/p>\n

Sli\u010dne predstave nalazimo i u drugoj i tre\u0107oj epizodi. U fokusu je opet razvoj Makedonije i njena pozicija u jugoslovenskoj federaciji. Na primer, u drugoj epizodi koja traje 50 minuta, prezentacija nekog od \u201elidera\u201c i njegovih politi\u010dko-dru\u0161tvenih pogleda u vreme socijalizma pominju se tek u 22. minuti po\u010detkom prezentacije Aleksandra Grli\u010dkova i Krsteta Crvenkovskog. Ukratko, druga epizoda se odnosi na sukob izme\u0111u politi\u010dke grupe \u010diji je predvodnik predstavljen Krste Crvenkovski sa starim kadrovima \u010diji je predvodnik bio Lazar Koli\u0161evski, definisani i kao \u201ebolj\u0161evici\u201c. Kao i u prvoj, tako i drugoj epizodi pravi se analogija izme\u0111u promakedonske i projugoslovenske orijentacije, t.j. Grli\u010dkov i Crvenkovski kao \u201epromakedonska\u201c nasuprot Koli\u0161evskog i njegovih pristalica kao \u201eprojugoslovenska\u201c, a nekad imenovana kao probeogradska orijentacija. U drugoj epizodi mo\u017eemo sresti i kontradiktorne izjave za koje ne treba isklju\u010diti i problem lo\u0161e i\/ili tendenciozne monta\u017ee i strukturiranje razli\u010ditih izjava. Na primer, sa jedne strane govori se da privredni razvoj nije rezultat \u201elidera\u201c, nego posve\u0107enosti makedonskog radnika i finansijskih doznaka makedonskih iseljenika, da bi se u produ\u017eetku isticao zna\u010daj makedonskih lidera u obnovi Skoplja posle zemljotresa 1963. i privrednog razvoja. U tre\u0107oj epizodi ova kontradiktornost je jo\u0161 ja\u010da. Ali ovog puta i u funkciji kritike politi\u010dkih \u010distki u okviru Saveza komunista Makedonije i predstavljanja Jugoslavije kao antimakedonske ideje. Naime, u samom po\u010detku epizode se tvrdi da je sa uklanjanjem Krsteta Crvenkovskog i ostalih te vra\u0107anjem Lazara Koli\u0161evskog na vlast Makedonija ostala bez intelektualaca, da bi se na kraju epizode isticala uloga makedonskih intelektualaca u promovisanju ideje o nezavisnoj Makedoniji u periodu raspada zajedni\u010dke dr\u017eave. U fokusu tre\u0107e epizode je ekonomska i politi\u010dka kriza koja je dovela do raspada Jugoslavije pri \u010demu se opet isti\u010de sukob izme\u0111u \u201eprojugoslovenskih\u201c i \u201epromakedonskih\u201c politi\u010dkih ideja i njihovih pristalica, a skoro ni\u0161ta o samim \u201eliderima\u201c. \u0160to se ti\u010de predstave Jugoslavije u ovoj zaklju\u010dnoj epizodi, ona je predstavljena kao dr\u017eava u kojoj nije bilo slobode kulture, pokreta i sli\u010dno. Tre\u0107a epizoda zavr\u0161ava se sa raspadom Jugoslavije i progla\u0161avanjem makedonske nezavisnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017drtve komunizma <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sli\u010dno kako i u \u201eLiderima Makedonije u komunizmu\u201c, tako i u 7 epizoda \u201e\u017drtava komunizma\u201c vi\u0161e se govori o makedonskoj nacionalnoj borbi, nego o samim \u201e\u017ertvama komunizma\u201c. Podela epizoda je napravljena prema hronolo\u0161kom ali i tematskom pristupu. Ve\u0107ina epizoda se odnosi na doga\u0111aje iz posleratnog perioda i su\u0111enja ljudima i grupama koji su se zalagali za nezavisnost i \u201eujedinjenje\u201c Makedonije. Pri tome \u201eujedinjenje\u201c se smatra kao ostvarivanje \u201enacionalnih ideala\u201c makedonskog naroda. Tako se pet epizoda odnosi na politi\u010dke grupe koje su u svom imenu imali naziv VMRO ili su promovisali ideje istorijskog VMRO-a. Kao \u201e\u017ertve komunizma\u201c su predstavljeni i ljudi koji su bili komunisti, kao \u0161to je Metodija Andonov \u2013 \u010cento i drugi.<\/p>\n

Ono \u0161to je upadljivo, to je definicija \u201e\u017ertve komunizma\u201c i sama definicija komunizma u odnosu na makedonsku nacionalnu ideju. Naime termin \u201e\u017ertve komunizma\u201c zna\u010di isto \u0161to i \u201esu\u0111eni za Makedoniju\u201c, pri \u010demu su neki od ljudi i doga\u0111aja za koje je te\u0161ko odrediti da su \u201e\u017ertve komunizma\u201c predstavljeni kao takvi. Recimo, vojni\u010dke pobune po\u010detkom 1945. protiv slanja makedonskih partizana na Sremski front i zahtevi da se ide na Solun te su\u0111enje pobunjenim vojnicima kao i dosu\u0111ene smrtne kazne nekim od njih, tuma\u010de se kao \u201e\u017ertve komunizma\u201c (druga epizoda). Definicija \u201esu\u0111eni za Makedoniju\u201c ozna\u010dava kategoriju ljudi koji su bili su\u0111eni zbog makedonskih patriotskih stavova i poziva za \u201eujedinjenje\u201c Makedonije (prva, \u010detvrta, peta, \u0161esta i sedma epizoda). Pri tome \u201eujedinjenje\u201c se tuma\u010di kao patriotska i ispravna politika. I u ovom slu\u010daju emotivni naboj i dramati\u010dnost je prisutna u naraciji doga\u0111aja u kojima su odre\u0111eni broj ljudi postali \u017ertve tada\u0161nje politike. Pri tome sami istori\u010dari igraju sa emocijama i grade naraciju koja treba da stvara empatiju prema ideji makedonske nezavisnosti i \u201eujedinjenju\u201c Makedonije. Primera radi, u prvoj epizodi tvrdi se da je su\u0111enje odre\u0111enim grupama ljudi (pristalicama ideje za nezavisnu Makedoniju) jedini primer u svetu gde je svoja dr\u017eava sudila svojim ljudima samo zbog toga \u0161to su podupirali patriotske tradicije VMRO-a i zbog patriotizma. Ili, u sedmoj epizodi se tvrdi da je Makedonija jedina zemlja u kojoj ima manje Makedonaca nego u emigraciji. \u0160to se ti\u010de definicije komunizma o\u010dita je namera da se i u ovim dokumentarnim filmovima komunizam prika\u017ee kao neprijatelj makedonskog naroda i kao lo\u0161a pojava za makedonsku nacionalnu ideju, isklju\u010duju\u0107i pozitivne modernisti\u010dke i humanisti\u010dke aspekte tog perioda i sistema.<\/p>\n

Treba pomenuti da je komunizam poistove\u0107ivan i sa Jugoslavijom, pri \u010demu se, kao i u dokumentarnom filmu \u201eLideri Makedonije u komunizmu\u201c, \u017eeli jugoslovensku ideju predstaviti kao neprijateljsku za makedonsku nacionalnu ideju. Pri tome selektivnost i frekvencija upotrebe naracije gradi ovaj mit \u017ertve. Primera radi, u prvoj epizodi preko izjave istori\u010dara tvrdi se da je Makedonija bila \u017ertva jugoslovenske ekonomske politike, t.j. agrarne reforme i nacionalizacije, pri \u010demu se zaboravlja industrijalizacija i ekonomski rast koji je Makedonija ostvarila od 1945. do 1990. godine. \u0160tavi\u0161e, kori\u0161tenjem izjava nekih ljudi koji su bili su\u0111eni u vreme socijalisti\u010dke Jugoslavije, tvrdi se da je za razliku od Hrvatske i Slovenije koje nisu sprovele nacionalizaciju i agrarnu politiku, Makedonija to u\u010dinila. Isto tako, preko isticanja postojanja ideje za nezavisnu Makedoniju u vreme socijalisti\u010dke Jugoslavije i tuma\u010denja da je ona usko vezana sa idejom istorijskog VMRO-a gradio se mit politi\u010dkog i istorijskog kontinuiteta, t.j. da je VMRO-DPMNE naslednica istorijskog VMRO-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sli\u010dna tuma\u010denja i izrazito selektivni pristup su prisutni i u drugim dokumentarnim filmovima koji se odnose na socijalisti\u010dku Jugoslaviju. Ono \u0161to je zajedni\u010dko kod svih dokumentarnih filmova posve\u0107enih socijalisti\u010dkoj pro\u0161losti je odsustvo kontekstualizacije, komparativni pristup, problemati\u010dna prezentacija, t.j. sna\u017ena ispolitiziranost tuma\u010denja istorije socijalisti\u010dke Jugoslavije u kojoj se \u201ekomunizam\u201c isklju\u010divo predstavlja kao lo\u0161a pojava i neprirodna i neprijateljska za makedonski narod i makedonsku nacionalnu ideju, ali i etnocentrizam. U fokusu dokumentarnih filmova je makedonski narod, a Albanci, Turci i pripadnici drugih zajednica nisu predmet interesa. Primera radi, u serijalu \u201e\u017drtve komunizma\u201c izuzev dvoje Albanaca komunista ne pominje si nijedan slu\u010daj hap\u0161enja ili su\u0111enje nekom Albancu ili Tur\u010dinu zbog svojih politi\u010dkih stavova ili sli\u010dno u periodu od 1945. do 1990. Tu treba dodati da je u odre\u0111enim epizodama kori\u0161ten video i foto materijal koji ne odgovara ili ne poti\u010de iz doga\u0111aja i problema koji se obra\u0111uju, kako bi se Jugoslavija pokazala u \u0161to lo\u0161ijem svetlu, a makedonska republika kao neravnopravna federalna jedinica te makedonski narod kao narod koji je stradao za vreme Jugoslavije.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017ee jedan gledalac da misli za Jugoslaviju nakon gledanja dokumentarnih filmova? Dve stvari su sigurne. Prvo, Jugoslavija je dr\u017eava u kojoj makedonski narod nije bio potpuno slobodan, a sama ideja Jugoslavije i socijalizma kao nepo\u017eeljna pojava i tu\u0111a za makedonski narod. Ovo tuma\u010denje, t.j. ovaj istorijski revizionizam, koji je po\u010deo nakon progla\u0161enja nezavisnosti, dobio je na intenzitetu u protekloj deceniji. Drugo, da se \u0161to vi\u0161e promovi\u0161e novi pogled i novo tuma\u010denje istorije Makedonije, u ovom slu\u010daju istorije socijalisti\u010dke Makedonije, a sa time nametnuti novi istorijski narativ, koji treba zameniti stari koji je smatran kao veoma ideolo\u0161ki. Upravo mediji su bili najbolji na\u010din za \u0161irenje novog tuma\u010denja pro\u0161losti. Zbog toga su dokumentarni filmovi prikazivani u udarnim terminima na svim nacionalnim televizijama i \u010desto reprizirani po vi\u0161e puta u jutarnjim \u010dasovima, ali i no\u0107nim satima. Dokumentarni filmovi su zatim prikazivani i na lokalnim televizijama i ponavljani nekoliko puta. Osim toga, na web stranici youtube postoji vi\u0161e kanala gde se pomenuti dokumentarni filmovi mogu gledati. O\u010dito je da su makedonske politi\u010dke elite shvatile veliki zna\u010daj medija u promovisanju njihovih politika ne samo u odnosu na ekonomiju i politi\u010dki sistem, nego i u odnosu na reviziju tuma\u010denja pro\u0161losti i njeno iskori\u0161tavanje za unutra\u0161nje i spoljne politi\u010dke ciljeve. Sli\u010dni trendovi su prisutni i u drugim dr\u017eavama na Balkanu gde su na vlasti desne populisti\u010dke elite i gde se snimaju filmovi i dokumentarne serije iz \u201eslavne\u201c pro\u0161losti, a stara tuma\u010denja se preispituju, \u0161to ukazuje na novi pristup tih elita u promovisanju istorijskog revizionizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9967","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":9967,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":9967,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":9967,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":9967,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9967,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":9967,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9968,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9967\/revisions\/9968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}