{"id":9964,"date":"2018-05-22T21:38:04","date_gmt":"2018-05-22T21:38:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9964"},"modified":"2018-06-04T13:29:36","modified_gmt":"2018-06-04T13:29:36","slug":"uvod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9964","title":{"rendered":"Uvod"},"content":{"rendered":"<p><strong>Reader: <\/strong><strong>Nove tendencije u istoriografiji socijalisti\u010dke Jugoslavije<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj Reader nastao je kao plod dugogodi\u0161nje saradnje u okviru DAAD projekta. Saradnja izme\u0111u Katedre za istoriju jugoisto\u010dne Evrope Humboldt Univerziteta u Berlinu i pet partnerskih institucija zapo\u010deta je 2012. godine u okviru DAAD projekta \u201eRepr\u00e4sentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch\u201c (Reprezentacije socijalisti\u010dke Jugoslavije u prelomnim godinama, <a href=\"https:\/\/yurepraesentationenimumbruch.wordpress.com\/\">https:\/\/yurepraesentationenimumbruch.wordpress.com<\/a>). To je predstavljalo osnovu za stvaranje jedinstvene transnacionalne mre\u017ee istori\u010dara iz pet zemalja biv\u0161e Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija). Zajedni\u010dki rad kolega iz Beograda, Berlina, Kopra, Pule, Sarajeva i Skopja uspe\u0161no je nastavljen u okviru DAAD projekta ,,Historiographie des sozialistischen Jugoslawiens&#8221; (,,Istoriografija socijalisti\u010dke Jugoslavije\u2019\u2019). Zajedni\u010dki rad je pokazao da se ,,normalizacija\u2019\u2019 mo\u017ee posti\u0107i samo kroz intenziviranje kontakata i trajnoj razmeni mi\u0161ljenja u vidu zajedni\u010dkih koncipiranja i sprovo\u0111enja istra\u017eivanja, konferencija i diskusija.<\/p>\n<p>U toku trajanja projekta ,Historiographie des sozialistischen Jugoslawiens\u2019\u2019, kao jedna od manifestacija u organizaciji Husnije Kamberovi\u0107a (Univerzitet u Sarajevu), Udru\u017eenja za modernu historiju i drugih institucija, organizovan je u junu 2017. godine u Sarajevu prvi \u201eHistory Fest\u201c koji je trajao nekoliko dana sa vrlo interesantnim i sadr\u017eajnim programom. U okviru podijumskih diskusija, radionica i razgovora poseban akcenat je stavljen na polo\u017eaj, razvoj, tendencije i te\u0161ko\u0107e sa kojima se suo\u010davaju istori\u010dari i istoriografija u postjugoslovenskim dr\u017eavama. Pri tome su se za ,,istim stolom\u2019\u2019 nakon du\u017eeg vremena na\u0161li \u2013 mnogi stariji i mno\u0161tvo mla\u0111ih \u2013 istori\u010dara iz \u010ditavog regiona i evropskih zemalja.<\/p>\n<p>Diskusije organizovane u okviru History Fest-a pokazale su da je postoje\u0107a saradnja vrlo bitna, istovremeno i koliko malo institucionalne komunikacije postoji izme\u0111u istori\u010darima, uslovno re\u010deno i istoriografijama u postjugoslovenskim zemljama. Istori\u010dari koji se bave istim ili sli\u010dnim temama, vezanim za istoriju socijalisti\u010dke Jugoslavije, \u010desto imaju vrlo malo kontakata me\u0111u sobom, nezavisno od toga da li se istra\u017eiva\u010dke institucije nalaze u istoj dr\u017eavi ili ne.<\/p>\n<p>Zamislite da jedna velika porodica istori\u010dara \u017eivi u istoj ku\u0107i. U podrumu su istori\u010dari politi\u010dke istorije, koji se \u010desto do\u017eivljavaju kao temelj svake istoriografije u regionu. Slede istori\u010dari koji se bave socijalnim temama u prizemlju, na prvom spratu na\u0107i \u0107ete istori\u010dare svakodnevice, <em>gender studies, food studies\u2026 <\/em>itd. Ipak, svako od njih sedi u svojoj sobi. \u010cak se samo retko sre\u0107u u hodnicima. Ponekad se nekolicina njih okupi za trpezarijskim stolom kada se pojavi ro\u0111ak ili tetka iz inostranstva. DAAD projekti i kroz njega organizovana razmena me\u0111u istori\u010darima pokazali su svu neophodnost komunikacije.<\/p>\n<p>Upravo je cilj ovog Reader-a da nam uka\u017ee na nove teme ali i da podstakne razmenu mi\u0161ljenja me\u0111u svim istori\u010darima koji se bave istorijom socijalisti\u010dke Jugoslavije, nezavisno od zemlje ili tzv. pripadnosti odre\u0111enoj istoriografiji. Isti\u010demo ,,takozvanoj\u2019\u2019 pripadnosti, jer svi mi koji se bavimo istorijom jedne zemlje imamo tendenciju da ka\u017eemo srpska, nema\u010dka, hrvatska, i ,,ina\u2019\u2019 istoriografija. U su\u0161tini te\u0161ko da postoji takva vrsta pripadnosti. Mi sami biramo teme kojima se bavimo i time se neumitno slu\u017eimo dostignu\u0107ima drugih istori\u010dara, nezavisno od zemlje u kojoj su oni institucionalno vezani.<\/p>\n<p>Istori\u010dari iz \u0161est zemalja poku\u0161ali su u okviru Reader-a da prika\u017eu neke najnovije tendencije i teme u okviru istoriografije socijalisti\u010dke Jugoslavije. <em>Hannes Grandits<\/em> (Berlin) osvetljava u tekstu (koji je napisan zajedno sa na\u017ealost prerano preminulim kolegom Holmom Sundhaussenom) promene u istorijskim narativima koji se javljaju u vezi socijalisti\u010dke Jugoslavije. <em>Igor Duda<\/em> (Pula) bavi se intenzivno ve\u0107 dugi niz godina istorijom svakodnevice. U svom tekstu on se osvr\u0107e na tendencije koje su se u istoriografijama pojavile vezanim za teme svakodnevice i dru\u0161tvene istorije Jugoslavije. <em>Branimir Jankovi\u0107 <\/em>(Zagreb) poku\u0161ava \u201eotvoriti novo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje jugoslavenskog socijalizma\u201c \u2013 istoriju knjige i \u010ditanja. <em>Radina Vu\u010deti\u0107<\/em> (Beograd) analizira u jubilarnoj 2018. godini odnos srpske istoriografije prema jubilejima, prema Jugoslaviji, ali i celokupnog srpskog dru\u0161tva prema jubileju stvaranja Jugoslavije \u0161to sve zajedno otvara pitanje kulture (ne)se\u0107anja u Srbiji. <em>Nemanja Radonji\u0107<\/em> (Beograd) analizira kako se jugoslovenska i postjugoslovenska istoriografija bavila vezama socijalisti\u010dke Jugoslavije sa Tre\u0107im svetom. <em>Vladimir Ivanovi\u0107<\/em> (Berlin) bavi se problematikom izbegli\u010dkog talasa u Austriji za vreme rata u Bosni i Hercegovini. <em>Katharina Tyran<\/em> (Berlin) bavi se refleksijama postoje\u0107ih istoriografija o ju\u017enoslovenskim nacionalnim manjinama u Austriji. <em>Jure Ram\u0161ak<\/em> (Koper) govori o odnosu slovena\u010dke i drugih istoriografija prema levoj kritici jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, a <em>Borut Klabjan<\/em> (Koper) o kulturi se\u0107anja na Drugi svetski rat u Sloveniji i Italiji. <em>Ru\u017ea Fotiadis<\/em> (Berlin) analizira na primeru gr\u010dko-jugoslovenskih odnosa kontinuitete i promene u sopstvenom i tu\u0111em poimanju socijalisti\u010dke Jugoslavije. <em>Petar Todorov<\/em> (Skopje) fokusira se na to kako su u recentnim makedonskim dokumentarnim filmovima podr\u017eavani karakteristi\u010dni narativi vezani za socijalisti\u010dku Jugoslaviju. <em>Darko Stojanov<\/em> (Skopje) kroz analizu tekstualnog i vizuelnog sadr\u017eaja makedonskih ud\u017ebenika istorije govori o slici koju su htele da stvore jugoslovenske politi\u010dke elite.<em> Husnija Kamberovi\u0107<\/em> (Sarajevo) \u201eukazuje na va\u017enost svjedo\u010denja pojedinih politi\u010dkih aktera za razumijevanje pojedinih procesa u vrijeme socijalisti\u010dke Bosne i Hercegovine\u201c i koliko bitnih dokumenata nedostaje za sagledavanje celokupne slike. <em>Amir Duranovi\u0107<\/em> (Sarajevo) analizira na\u010dine na koji su u istoriografiji i publicistici predstavljeni Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam. <em>Aida Li\u010dina Rami\u0107<\/em> (Sarajevo) pokazuje kako se istoriografija odnosi prema prou\u010davanju velikih urbanih centara i koje mesto oni zauzimaju u radovima istori\u010dara socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n<p>DAAD projekat i saradnja izme\u0111u istori\u010dara iz regiona nije zavr\u0161ena objavljivanjem ovog Readera-a. On predstavlja samo jednu od faceta uspe\u0161ne saradnje. Istori\u010dari iz regiona objavi\u0107e slede\u0107e godine inovativnu knjigu o hrani u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, a tokom 2018. godine saradnja se odvija u okviru tema koje se odnose na obele\u017eavanje jubilarnih godina 1918, 1948. i 1968. kao prelomnih ta\u010daka vezanih za istoriju Jugoslavije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9964","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9964,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9964,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":9964,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":9964,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9964,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":9964,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9964"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10178,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9964\/revisions\/10178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}