{"id":9945,"date":"2018-05-21T23:06:18","date_gmt":"2018-05-21T23:06:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9945"},"modified":"2018-05-21T23:11:45","modified_gmt":"2018-05-21T23:11:45","slug":"aida-licina-ramic-socijalisticki-grad-historiografska-literatura-o-gradovima-sfrj-na-primjeru-beograda-sarajeva-i-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9945","title":{"rendered":"Aida Li\u010dina Rami\u0107, Socijalisti\u010dki grad \u2013 historiografska literatura o gradovima SFRJ na primjeru Beograda, Sarajeva i Zagreba"},"content":{"rendered":"

Aida Li\u010dina Rami\u0107<\/strong><\/p>\n

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu<\/p>\n

licinaida@gmail.com<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Socijalisti\u010dki grad \u2013 historiografska literatura o gradovima SFRJ na primjeru Beograda, Sarajeva i Zagreba<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/strong><\/p>\n

Pisati i istra\u017eivati o gradovima u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, pored obrade postoje\u0107e literature i izvora zahtjeva multidisciplinaran pristup i komparativni metod. Potrebno je prikupiti rezultate i istra\u017eivanja razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina te istovremeno svoja nau\u010dna dostignu\u0107a komparirati sa drugim sli\u010dnim istra\u017eivanjima. Zbog op\u0161irnosti teme za ovu priliku izdvojili smo i prezentirali nau\u010dne radove o tri grada Jugoslavije koji su bili republi\u010dki centri \u2013 Beograd (savezni centar), Sarajevo i Zagreb. Prve nau\u010dne studije o gradovima ponudili su arhitekti, urbanisti, sociolozi, ekonomisti i sli\u010dno. Historiografski radovi zabilje\u017eeni su po\u010detkom 1970-ih godina, a dio njih je imao nau\u010dno-publicisti\u010dku svrhu. Mnoge studije \u010dije pisanje je pokrenuto jo\u0161 u socijalizmu naj\u010de\u0161\u0107e su podr\u017eavane od strane dru\u0161tveno-politi\u010dkih organizacija. Tek posljednjih decenija historiografska produkcija o ovim gradovima se znatno umno\u017eila te se i spektar istra\u017eiva\u010dkih tema pro\u0161irio. Ipak, nau\u010dnici su i dalje naj\u010de\u0161\u0107e fokusirani na razdoblje ranog socijalizma, najdalje do konca 1970-ih godina, a tek poneka studija obra\u0111uje i period do 1990-ih godina. Potrebno je vi\u0161e historiografskih sinteza socijalisti\u010dkog razdoblja za gradove, uz komparativne studije i istra\u017eivanja gradova u Jugoslaviji ali i drugim socijalisti\u010dkim zemljama pa i \u0161ire.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: historiografija, grad, Jugoslavija, Beograd, Sarajevo, Zagreb, urbana historija<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od nastanka prvih gradskih zajednica i formiranja gradova ra\u0111aju se ideje za njihovim istra\u017eivanjem, bilje\u017eenjem njihova nastanka, razvoja a ponekad i nestanka. Tek sa sna\u017enijim zamahom industrijske revolucije funkcija i oblik gradova postepeno se mijenjala, a uporedo s tim i interes za njihovim istra\u017eivanjem. Termin urbanizacija<\/em> kao \u201eprocese koji se vezuju za gradska naselja\u201c prvi put je upotrijebio \u0161panski arhitekta Ildefonso Cerde (Serde) 1867. godine u svojoj knjizi Teoria de l’urbanizacion <\/em>kako bi ozna\u010dio novu disciplinu, nauku o prostornoj organizaciji gradova. Nakon toga zapo\u010dela su i produbila se istra\u017eivanja o ovoj problematici.<\/p>\n

Istra\u017eivati i razmi\u0161ljati o gradu je kompleksan posao jer je neophodno obuhvatiti razli\u010dite segmente njegovog razvoja, posebno ako se istra\u017eiva\u010d opredijeli za nau\u010dnu definiciju urbanizacije koja podrazumijeva pra\u0107enje razvoja grada i to ne samo njegovog fizi\u010dkog izgleda, ve\u0107 dru\u0161tvene strukture, kulture i na\u010dina \u017eivota, imaju\u0107i pri tome u vidu i posebne dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike nekog podru\u010dja. U skladu s vlastitim nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkim afinitetima odlu\u010dila sam se da prezentiram historiografsku literaturu o gradovima u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, konkretnije zbog op\u0161irnosti teme, opredijelila sam se za primjer tri grada, republi\u010dka centra Beograd (savezni centar), Sarajevo i Zagreb.<\/p>\n

Istra\u017eivanje gradova u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji ili uop\u0107e, za jednog histori\u010dara podrazumijevalo bi pored arhivskih istra\u017eivanja i pregleda postoje\u0107ih historiografskih dostignu\u0107a, i multidisciplinarni pristup<\/em> odnosno kori\u0161tenje rezultata razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina kao i komparativni metod<\/em>, upore\u0111ivanja s drugim sli\u010dnim temama, na primjer, upore\u0111ivanje prilika u Sarajevu s onima u Beogradu ili Zagrebu i sli\u010dno. Na tragu tog razmi\u0161ljanja napravila sam analizu literature o urbanizaciji i njezinim direktnim i indirektnim posljedicama koje se manifestuju u gradskoj sredini u socijalisti\u010dkom razdoblju.<\/p>\n

Poslije Drugog svjetskog rata na prostoru novoformirane dr\u017eavne zajednice nastupio je period modernizacije dru\u0161tva, u smislu ubrzane urbanizacije i industrijalizacije. Ve\u0107ina gradova, a posebno glavni gradovi republika, zabilje\u017eili su najve\u0107i stepen urbanizacije u svojoj historiji koji se ogledao ne samo u fizi\u010dkom \u0161irenju gradova ve\u0107 i kroz pove\u0107anje broja stanovnika, koje je u nekim slu\u010dajevima i\u0161lo i do 2 ili \u010dak 3 puta vi\u0161e u odnosu na pro\u0161lo razdoblje. Prema popisima stanovni\u0161tva iz 1948. u odnosu na 1991. godinu Zagreb se uve\u0107ao dvostruko, broj stanovnika porastao je sa 339.923 na 721.136, Beograd za dva i po puta, odnosno broj stanovnika je porastao sa 634.003 na 1.602.226, a Sarajevo \u010dak za tri puta, broj stanovnika je porastao sa 179.701 na 525.980 za navedeno razdoblje. Ove, tek ugrubo skicirane promjene, ali i brojne druge podstakle su nau\u010dnike razli\u010ditih usmjerenja na istra\u017eivanje ovih tema, \u0161to je doprinijelo kori\u0161tenju \u0161irokog spektra istra\u017eiva\u010dkih metoda. Upravo zbog toga literatura o gradovima Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije je obimna i kroz nju mo\u017eemo pratiti razli\u010dite pristupe ovoj problematici.<\/p>\n

Na\u0161a namjera nije da pru\u017eimo apsolutan pregled nau\u010dne produkcije o zadatoj temi, ve\u0107 da analizom poku\u0161amo ukazati na neke od glavnih karakteristika postoje\u0107e literature, koja \u0107e, uostalom, biti predstavljena u bibliografiji (selektivnoj) prilo\u017eenoj na kraju ovog rada.<\/p>\n

Najve\u0107i broj radova koji prati urbanizaciju gradova, i s njom u vezi bitne promjene, produciran je u posljednje tri decenije, premda nije zanemariv i broj onih iz ranijeg razdoblja. Prvi nau\u010dni radovi o gradovima koji su nastajali u periodu druge polovice 1950-ih i tijekom 1960-ih godina doticali su se pitanja vezanih uz urbanizacijske procese u gradovima, naj\u010de\u0161\u0107e porast broja stanovnika, stambene politike, nedostatak stambenog prostora, i uop\u0107e urbanisti\u010dkog razvoja grada, planiranje njegovog razvoja i sli\u010dno. Nau\u010dni rezultati su ponu\u0111eni u obliku kra\u0107ih radova, \u0161to je bilo posve logi\u010dno s obzirom na kratko vremensko razdoblje koje se moglo istra\u017eivati. Jedan dio nau\u010dnih rezultata predstavljen je u sklopu \u0161irih studija. Takva je, na primjer, ekonomsko-historijska analiza stambene izgradnje u Zagrebu koju je uradio Tomislav Timet i objavio 1961. godine. U okviru ove studije na nekih 35 stranica autor je predstavio pregled razvoja stambene izgradnje u Zagrebu tokom 1946-1954. godine (Timet 1961: 190-225). Pored ove studije prvi radovi o temama iz pro\u0161losti Beograda i Zagreba ranog socijalizma objavljivani su, izme\u0111u ostalog, i u Godi\u0161njaku grada Beograda <\/em>(Stojanovi\u0107 1954; Stojanovi\u0107 1955; Radojkovi\u0107 1958) i zborniku radova pod nazivom Iz starog i novog Zagreba<\/em>. Broj radova koji su se ticali socijalisti\u010dkog razdoblja bio je siroma\u0161an. Tako, na primjer, u zborniku Iz starog i novog Zagreba<\/em> koji je izlazio kroz tri decenije u ukupno \u0161est brojeva, objavljena su tek \u010detiri rada koja problematiziraju pitanja iz perioda poslije Drugog svjetskog rata i to pisana od strane arhitekata, planera i sociologa (Bi\u010dani\u0107 1957; Timet 1963; Kolacio 1963; Daki\u0107 1984).<\/p>\n

Kako se proces razvoja gradova od konca 1960-ih godina drasti\u010dno ubrzavao, u fizi\u010dkom ali i sadr\u017eajnom smislu, mogle su se prepoznati brojne, nadasve, negativne posljedice te ubrzane urbanizacije, koje su svoj odraz prona\u0161le i u perima nau\u010dnika. Dobar primjer za to je svakako bespravna izgradnja, koja je bila jedna od najvidljivijih posljedica hiperurbanizacije. Odmah nakon \u0161to je prepoznata i priznata u javnom diskursu sredinom 1960-ih po\u010dele su se organizirati nau\u010dne rasprave i nastali su i prvi nau\u010dni radovi na ovu temu od strane sociologa i urbanista. Po\u0161to je na Stalnoj konferenciji jugoslavenskih gradova<\/em>, koja je odr\u017eana 1967. godine u Splitu otvorena rasprava o problematici bespravne izgradnje prvi radovi nastali su u godinama koje su nastupile (\u0110urovi\u0107 1970; Lon\u010dar-Buti\u0107 1975). Bespravna gradnja tokom 1960-ih godina uzela je zna\u010dajan udio i u Bosni i Hercegovini, a posebno Sarajevu, njezinom centru, koji je upisan na crnu listu jugoslavenskih gradova po tom pitanju, stoga je ovu temu, nedugo poslije, pokrenula i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te je godine 1969. odlu\u010deno da se pripremi simpozij o bespravnoj izgradnji koji je i odr\u017ean u decembru 1971. godine. Na ovom simpoziju se kroz \u010detrnaest referata raspravljalo o stanju u ovoj oblasti u BiH, ali je kroz nekoliko referata skrenuta pa\u017enja na sli\u010dne pojave u Beogradu, Novom Sadu i Mostaru. Zna\u010dajan referat ponudio je sociolog Milorad \u017divkovi\u0107 pod naslovom \u201eUzroci i nosioci bespravne izgradnje\u201c kojim je problematici bespravne izgradnje u Sarajevu pristupio kao sociolo\u0161kom fenomenu i poku\u0161ao proniknuti u glavne uzroke ove pojave. Ostali referati uglavnom arhitekata, ali dijelom i ekonomista, pravnika pa i politi\u010dkih djelatnika ponudili su niz rasprava o bespravnoj izgradnji u odnosu na pojedine faktore kao \u0161to su migracije stanovni\u0161tva, ekonomski i urbanisti\u010dki elementi i sli\u010dno (Finci ur. 1972). Kako problem bespravne izgradnje nije rije\u0161en i u kasnijem periodu, te je uzimao sve zna\u010dajnijeg maha u pojedinim gradovima gdje su na periferijama preko no\u0107i nicala nova \u201edivlja\u201c naselja, ne \u010dudi da je ta tema nastavila da intrigira nau\u010dnu javnost do danas, u sklopu studija i istra\u017eivanja o gradovima (Savelji\u0107 1988; Tani\u0107 1989; Stojanovi\u0107 1990; Petrovar 1992; Rustempa\u0161i\u0107 2015).<\/p>\n

Od konca 1960-ih i naredne dvije decenije pokrenuto je skoro na desetine istra\u017eivanja, sociolo\u0161kih, urbanisti\u010dkih, antropolo\u0161kih i sli\u010dnih, o razli\u010ditim temama iz \u017eivota grada. To su uglavnom bile teme o problemima i izazovima \u017eivota u novim kompleksima kolektivnog stanovanja, polo\u017eaju stanovnika individualne stambene izgradnje s posebnim akcentom na bespravnu izgradnju, odnos centra i periferije, razvoj saobra\u0107aja i sli\u010dno. Glavni nositelji tih istra\u017eivanja bili su Jugoslovenski institut za urbanizam i stanovanje<\/em> i Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu<\/em>. Jugoslavenski institut za urbanizam i stanovanje<\/em> u Beogradu osnovan je 1957. godine, a do 1970. godine nosio je naziv Savezni zavod za urbanizam i komunalna pitanja. Obavljao je, osim planerskih i urbanisti\u010dkih poslova, i poslove izrade nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih studija koje su pratile promjene na\u010dina \u017eivota i funkcionisanja gradova u Jugoslaviji uslijed ubrzanih modernizacijskih procesa. Neke od njih koje se odnose na pitanja vezana uz gradske zajednice pobrojala sam u prilo\u017eenoj bibliografiji. Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em> osnovan je 1964. godine \u0161to je predstavljalo prekretnicu u smislu odnosa prema sociologiji kao dru\u0161tveno-istra\u017eiva\u010dkoj disciplini. U sklopu Odjela za prou\u010davanje naselja i urbanizma<\/em>, a kasnije Odjela za urbanizam i sociologiju naselja<\/em> Institut je ponudio mno\u0161tvo nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih projekata koji su tokom du\u017eeg razdoblja od 1972. do 1987. godine okupljali saradnike razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina zajedno sa predstavnicima grada Zagreba. Na \u010delu ovog odjela bili su Milan Prelog i Stipe \u0160uvar, a uz njih tu su djelovali jo\u0161 i Ognjen \u010caldarovi\u0107, Du\u0161ica Seferagi\u0107, Vladimir Lay i drugi, neki od najistaknutijih urbanih sociologa. Spisak va\u017enijih istra\u017eivanja prilo\u017een je u sklopu bibliografije na kraju rada.<\/p>\n

Prvi ozbiljniji historiografski podhvati o gradovima u Jugoslaviji nastali su tokom 1970-ih i u 1980-im godinama. U okviru takvih djela ve\u0107inom je obra\u0111ivano razdoblje neposredno poslije Drugog svjetskog rata odnosno najdalje do konca 1960-ih godina. Kao primjer mo\u017ee se uzeti monografska studija iz 1974. godine Istorija grada Beograda<\/em> koja je zapravo edicija u tri toma u okviru koje je tre\u0107a knjiga posve\u0107ena razdoblju XX vijeka do konca 1960-ih godina. U okviru tre\u0107e knjige autori Branko Petranovi\u0107 i Tomislav Bogovac pisali su u tri poglavlja, na vi\u0161e od stotinu stranica, o Beogradu u socijalisti\u010dkom razdoblju. Predstavili su u osnovnim crtama razvoj grada i ukazali na njegova, za to vrijeme, savremena dostignu\u0107a (\u010cubrilovi\u0107 1974: 559-684). Ono \u0161to je bila karakteristika ovih projekata, posve\u0107enih pojedinim gradovima, je to da su takvi i sli\u010dni projekti naj\u010de\u0161\u0107e osmi\u0161ljavani i podsticani od strane dru\u0161tveno-politi\u010dkih organa. Ti projekti imali su nau\u010dno-publicisti\u010dku svrhu. Na primjer, knjige Op\u0107ina Novi Zagreb u NOB i socijalisti\u010dkoj izgradnji<\/em> (Vuk ur. 1985) ili ne\u0161to konkretniji primjer Sarajevo u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> (\u010cankovi\u0107 ur. <\/em>1988, 1990).<\/p>\n

Ako promatramo, na primjer, ediciju Sarajevo u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> treba napomenuti da je ideja o ovom djelu prvobitno pokrenuta s ciljem da se napravi pregled istorije grada od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata do 1984. godine, odnosno odr\u017eavanja Zimskih olimpijskih igara. Prijedlog je usvojen na sjednici Skup\u0161tine grada 1983. godine, a kasnije i kod drugih organa. Organizacione poslove preuzeo je i Istorijski arhiv Sarajeva koji je na koncu bio i izdava\u010d. Planirano je \u0161tampanje \u010detiri toma i to I tom \u2013 od oslobo\u0111enja do samoupravljanja 1945-1950, II tom \u2013 uvo\u0111enje samoupravljanja 1950-1963, III tom \u2013 do dono\u0161enja Ustava 1963-1974 i IV tom \u2013 od Ustava do Olimpijade 1974-1984. Objavljena su samo prva dva toma s preko 1.400 stranica i 112 priloga tokom 1988. i 1990. godine. De\u0161avanja 1990-ih omela su izdavanje publikacije kako je zami\u0161ljeno i projekat nikad nije zavr\u0161en. Veliki broj priloga nije \u010dak nau\u010dno-stru\u010dnog karaktera ve\u0107 memoarskog pa smatramo da bi se mnogi od njih mogli slobodno koristiti kao objavljeni izvori i sje\u0107anja. Pored toga, ima dobrih, nau\u010dno utemeljenih radova iz raznih oblasti. Ovaj zbornik mo\u017eemo smatrati jednim sveobuhvatnim pristupom historiji socijalisti\u010dkog Sarajeva do 1963. godine, koji sumira brojne \u010dinjenice i informacije na jednom mjestu, ali istovremeno podlije\u017ee kritici. Prvobitan planiran naziv publikacije 1982. godine bio je Sarajevo u samoupravnoj i socijalisti\u010dkoj izgradnji<\/em>, a odluka je u nastavku modificirana pa je naziv promijenjen u Sarajevo<\/em> u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em>. [HAS, Skup\u0161tina grada Sarajeva (SGA), Sjednice Skup\u0161tine (XXXVII, 2. 4. 1982). Stenografske zabilje\u0161ke<\/em>. Nesre\u0111ena gra\u0111a]. Na \u017ealost, u zapisnicima sa sjednica Skup\u0161tine grada nisam mogla prona\u0107i rasprave o promjeni naziva, ali bez sumnje, obzirom da je to napravljeno u vrijeme pred organizaciju Olimpijskih igara ova pri\u010da je i\u0161la u smjeru ja\u010danja jugoslavenskog identiteta u Sarajevu. Izgled knjige tako\u0111er je vrlo simboli\u010dan, tvrdih korica crvene boje, jednako kao i publikacija objavljena prije toga pod naslovom Sarajevo u revoluciji<\/em>.<\/p>\n

Postsocijalisti\u010dko razdoblje otvorilo je jednu drugu etapu kada je u pitanju historiografska publikacija o gradovima. U Sarajevu su jo\u0161 u ratnim okolnostima organizirana dva skupa koja su se direktno ticala teme gradova, odnosno urbanizacije u Bosni i Hercegovini, a nosila su simboli\u010dku poruku iz vremena stradanja i stra\u0161nog urbicida koji je pogodio taj prostor. Pola milenijuma Sarajeva. 530 godina od dono\u0161enja vakufname Isa-bega Ishakovi\u0107a <\/em>odr\u017eanom u Sarajevu 1993. godine s kojega su referati sumirani u zborniku radova pod nazivom Prilozi historiji Sarajeva <\/em>(Juzba\u0161i\u0107 ur. 1997) i skup Tragom bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti \u2013 o urbanom bi\u0107u Bosne i Hercegovine <\/em>koji je odr\u017ean u Sarajevu marta 1995. godine a referati su objavljeni u zborniku Urbano bi\u0107e Bosne i Hercegovine<\/em> (Kurto; Imamovi\u0107 ur. 1996). Premda oba zbornika donose teme iz razli\u010ditih perioda pro\u0161losti grada jedan dio radova posve\u0107en je i pitanjima iz pro\u0161losti Sarajeva u socijalisti\u010dkom razdoblju.<\/p>\n

Veliki pomak napravljen je izdavanjem knjige autora Predraga J. Markovi\u0107a, Beograd izme\u0111u istoka i zapada. 1948-1965<\/em> u kojoj autor nastoji da prika\u017ee \u017eivot Beograda kroz diskurs dva suprotstavljena svijeta istoka i zapada. Autor ujedno i isti\u010de kako ovo nije lokalna tema jer je u pitanju centar dr\u017eave: \u201eNe samo da prestonica presudno uti\u010de na \u017eivot zemlje, nego se u njoj odvija dobar deo \u017eivota jedne dr\u017eave, pogotovo takve dr\u017eave sa predimenzioniranim glavnim gradom, kao \u0161to su mahom balkanske zemlje\u201c. (Markovi\u0107 1995: 17).<\/p>\n

Godine 1995. u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti, Balkanolo\u0161kog instituta u Beogradu objavljena je nova knjiga pod naslovom Istorija Beograda<\/em>. Na ne\u0161to manje od stotinjak stranica autori Branko Petranovi\u0107, Aleksandar \u0110or\u0111evi\u0107 i Milorad Macura predstavili su historiju Beograda u socijalisti\u010dkom razdoblju obuhvataju\u0107i period do konca 1980-ih, \u0161to je u odnosu na ranije spomentu publikaciju o gradu Beogradu izvjestan pomak, ali je i dalje ostalo otvoreno pitanje pisanja sveobuhvatne sinteze historije grada socijalisti\u010dkog perioda (Antoni\u0107 ur. 1995: 461-580).<\/p>\n

U narednom razdoblju spektar tema i istra\u017eiva\u010dki pristupi unutar urbane historije postepeno su se \u0161irili. Istra\u017eiva\u010di su se po\u010deli okretati temama iz svakodnevnog \u017eivota stanovni\u0161tva, prate\u0107i ishranu, snabdjevanje, gradski saobra\u0107aj i sli\u010dno. Tu se mogu izdvojiti radovi histori\u010dara Slobodana Selini\u0107a (Selini\u0107 2002\/2003; 2003; 2004; 2005a; 2005b; 2007) i Dragomira Bond\u017ei\u0107a (Bond\u017ei\u0107 2003; 2004; 2005a; 2005b; 2007a; 2007b; 2007c; 2007d; 2007 e; 2007f; 2011) koji su u vi\u0161e radova otvorili spomenute teme pa ponekad i \u0161ire od toga. Oba histori\u010dara u svojim tekstovima fokusirani su na Beograd ranog socijalizma, a neki radovi se\u017eu do 1970. godine. Obzirom da otvaraju ne\u0161to druga\u010dije teme koje se vi\u0161e ti\u010du svakodnevnog \u017eivota Beograda kroz urbanizacijske i modernizacijske procese ili Beograda kao univerzitetskog centra, i time prakti\u010dno po prvi put pi\u0161u o nekim temama, njihovi radovi su najve\u0107im dijelom oslonjeni na arhivske izvore, ali se koriste i rezultatima nau\u010dnih studija sociologa, urbanista, arhitekata i sli\u010dno.<\/p>\n

O nekim aspektima \u017eivota u Sarajevu poslije 1945. godine u svojim radovima pisali su histori\u010dari iz Sarajeva poput Fed\u017eada Forte i Amre \u010custo. Dok se Forto fokusirao na razdoblje neposredno poslije zavr\u0161etka rata i pisao o stambenim prilikama, uspostavi rada nove vlasti u gradu i rada milicije u tom periodu, dotle je \u010custo pisala o problematici urbanog razvoja grada i formiranja novog na\u010dina \u017eivota te je spajanjem urbanisti\u010dkih i historijskih istra\u017eivanja ponudila jednu zanimljivu i druga\u010diju sliku pro\u0161losti grada (Forto 2007; 2011; 2017; \u010custo 2013; 2016; 2017).<\/p>\n

Kada su u pitanju monografske publikacije u obliku sinteze posve\u0107ene gradu a nastale u novijem razdoblju svakako treba izdvojiti knjige Roberta J. Donie Sarajevo. Biografija grada<\/em> i Povijesta grada Zagreba<\/em>, knjiga 2 urednika Slavka Goldsteina koja obuhvata razdoblje 20. i 21. stolje\u0107a. Obje monografije predstavljaju sintezu historijskog razvoja grada, i tek jednim dijelom se osvr\u0107u i na socijalisti\u010dko razdoblje, stoga kao i sve druge sinteze ne mogu ponuditi neki dublji uvid u ovu problematiku ve\u0107 zahvaljuju\u0107i njima mo\u017eemo da pratimo op\u0161ti tok razvoja grada u tom razdoblju. Robert J. Donia u svojoj se knjizi na \u010detrdesetak stranica osvrnuo na socijalisti\u010dko razdoblje. Iz ugla iskusnog histori\u010dara u okviru tog poglavlja ponudio je kompletan uvid u historiju grada koji prati glavne dru\u0161tveno-politi\u010dke tokove u zemlji i njihov odraz na \u017eivot u gradu (Donia 2006: 230-273). Zna\u010dajan dio drugog toma Povijest grada Zagreba<\/em> posve\u0107en je upravo razdoblju socijalisti\u010dkog vremena od autora Slavka i Ive Goldsteina. Na preko 150 stranica A4 formata, bogato ilustrovanog teksta autori opisuju razvoj grada i \u017eivot stanovnika u periodu socijalizma. Doprinos knjige je tim ve\u0107i jer su historijska istra\u017eivanja pro\u0161losti Zagreba u socijalisti\u010dkom periodu skoro pa izostala. Autori s historijskog stanovi\u0161ta kompiliraju i prezentiraju dostignu\u0107a drugih nau\u010dnih disciplina o Zagrebu te ih vje\u0161to kombinuju s arhivskim izvorima i drugim dokumentima (Goldstein ur. 2013: 121-283).<\/p>\n

Pored histori\u010dara zna\u010dajan doprinos o razumijevanju gradova, njihovog razvoja i rasta i dalje nastavljaju davati svojim radovima arhitekte, sociolozi, antropolozi i sli\u010dno. Ovom prilikom svakako bih izdvojila knjigu arhitektice Ljiljane Blagojevi\u0107 o Novom Beogradu u kojoj autorica detaljno opisuje projektovanje i planiranje Novog Beograda a obuhvata razdoblje od 1922. godine i prvih planova za izgradnju naselja na lijevoj obali Save do 1965. godine (Blagojevi\u0107 2007). Treba ukazati i na rad sociologinje Jelene Zlatar Urbane transformacije suvremenog Zagreba \u2013 sociolo\u0161ka analiza<\/em> u kojem se autorica vi\u0161e bavi savremenim promjenama u gradu Zagrebu, ali dijelom se osvr\u0107e, u okviru jednog poglavlja, i na socijalisti\u010dko razdoblje Zagreba u kontekstu upoznavanja pro\u0161losti s ciljem boljeg razumijevanja promjena koje su nastupile (Zlatar 2013).<\/p>\n

Kratkim osvrtom na stranu nau\u010dnu produkciju koja se bavi pitanjem gradova u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji mo\u017eemo uvidjeti da su stranoj nau\u010dnoj javnosti ponu\u0111ene monografije i \u010dlanci sa razli\u010ditim temama. Tu je svakako knjiga na koju smo se ve\u0107 osvrnuli a koja ima i englesko izdanje istaknutog histori\u010dara Roberta J. Donie o Sarajevu. Rad autorica Dijane Ali\u0107 i Maryam Gusheh, koje se bave historijom arhitekture, konkretno socijalisti\u010dkog razdoblja o Ba\u0161\u010dar\u0161ijskom projektu 1948-1953. godine je interesantan i va\u017ean jer ovoj problematici pristupa u kontekstu dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika u kojima se odvijao (Alic; Gusheh 1999). Tu je i ne\u0161to noviji rad Zlatka Jovanovi\u0107a koji propituje odnos projugoslavenske proklamirane orijentacije grada Sarajeva i odr\u017eavanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine (Jovanovi\u0107 2017).<\/p>\n

Njema\u010dka nau\u010dna javnost 2013. godine dobila je knjigu histori\u010darke Nicole Munnich o historiji grada Beograda. Baziraju\u0107i rad na arhivskim izvorima, bogatoj literaturi i multidisciplinarnom pristupu autorica je ponudila djelo koje ne samo da oslikava pro\u0161lost grada Beograda ve\u0107 nudi sveobuhvatnu analizu i poma\u017ee u boljem razumijevanju jugoslavenskog dru\u0161tva uop\u0107e (prikaz Ristovi\u0107 2015. o Munnich 2013). Knjiga Brigitte le Normand Designing Tito’s Capital. Urban Planning, Modernism, and Socialism in Belgrade<\/em> objavljena na engleskom jeziku predstavlja monografiju o gradu Beogradu nastalu kombinacijom razli\u010ditih metodolo\u0161kih pristupa pa i tema koje obra\u0111uje. Autorica je predstavila razvoj Beograda u decenijama nakon Drugog svjetskog rata, njegov urbani i arhitektonski razvoj, modernizaciju grada, te pitanja iz socijalne historije, sve vje\u0161to stavljaju\u0107i u dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst tog vremena (Le Norrmand 2014). S ne\u0161to druga\u010dijeg stanovni\u0161ta o historiji Beograda istra\u017euje i pi\u0161e arhitekta Vladimir Kuli\u0107 kroz prizmu historije arhitekture Jugoslavije, odnosno prou\u010davanje razvoja modernizma u Jugoslaviji i to je predstavio kroz nekoliko svojih radova s fokusom na Beograd (Kuli\u0107 2013; Kuli\u0107 2014).<\/p>\n

Na koncu, iz svega re\u010denog te\u0161ko je izvu\u0107i samo jedan zaklju\u010dak. Literatura o gradovima ima vi\u0161e obilje\u017eja posmatrano kroz cijelo razdoblje. Predmet interesovanja istra\u017eiva\u010da uglavnom je bio period ranog socijalizma do konca 1960-ih godina. Prvi radovi o temama vezanim za urbanizacijske i modernizacijske procese gradova uglavnom su ponudili arhitekti, urbanisti i ekonomisti. Tek po\u010detkom 1960-ih godina za\u017eivjela je djelatnost urbane sociologije kroz planske i kolektivne istra\u017eiva\u010dke projekte. Pisanje o gradovima preuzimaju naj\u010de\u0161\u0107e publicisti, knji\u017eevnici, zaljubljenici u historiju i sli\u010dno, dok rad ozbiljne historiografije uveliko zaostaje za njima, barem kada je upitanju socijalisti\u010dko razdoblje. Mogu\u0107i razlozi za to mogu biti razli\u010diti, od nesre\u0111enosti arhivske gra\u0111e, kratke historijske distance (relativno), te odnosa prema socijalnoj odnosno urbanoj historiji na ovim prostorima koja nije jo\u0161 uvijek za\u017eivjela u punom potencijalu u skladu sa nekim op\u0107im trendovima. Historiografija je svoje prve radove ponudila tek tijekom 1970-ih. Mnogo je tema koje se trebaju otvoriti i istra\u017eiti posebno kada je u pitanju period kasnog socijalizma. I unutar Jugoslavije, me\u0111u gradovima postoje izvjesne razlike i u \u201einteresu\u201c nau\u010dne javnosti za pisanjem i istra\u017eivanjem socijalisti\u010dkog razdoblja. To najbolje pokazuje siroma\u0161na historiografska produkcija kada je u pitanju Zagreb u odnosu na Beograd i Sarajevo. Razlozi za to ne moraju biti direktno vezani uz doma\u0107u historiografiju i njene glavne tendencije, koliko na primjer uz \u010dinjenice da Sarajevo zahvaljuju\u0107i Olimpijadi, a Beograd kao savezni centar mogu \u010diniti atraktivnije teme za istra\u017eiva\u010de u tom smislu. Ono \u0161to nedostaje su, nadasve, historiografske sinteze posve\u0107ene samo razdoblju socijalizma, ali i komparativne studije i istra\u017eivanja, i to ne samo gradova unutar Jugoslavije, ve\u0107 i drugih socijalisti\u010dkih zemalja koje bi ponudile bolje razumijevanje i socijalisti\u010dkog grada uop\u0161te.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bibliografija (selektivna)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Knjige<\/strong><\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2004). Beogradski univerzitet: 1944-1952. <\/em>Beograd: Institut za savremenu istoriju.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2011). Misao bez paso\u0161a: me\u0111unarodna saradnja Beogradskog univerziteta 1945-1960<\/em>. Beograd. Institut za savremenu istoriju.<\/p>\n

Blagojevi\u0107, Ljiljana (2007). Novi Beograd: osporeni modernizam<\/em>. Beograd: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva.<\/p>\n

\u010custo, Amra (2013). Uloga spomenika u Sarajevu u izgradnji kolektivnog sje\u0107anja na period 1941-1945. i 1992-1995. Komparativna analiza.<\/em> Sarajevo: Institut za istoriju.<\/p>\n

Donia, Robert J. (2006). Sarajevo<\/em>. A Biography<\/em>. Ann Arbor: University of Michigan Press.<\/p>\n

Donia, Robert J. (2006). Sarajevo. Biografija grada<\/em>. Sarajevo: Institut za istoriju.<\/p>\n

Du\u0161ica, Seferagi\u0107 (1988). Kvaliteta \u017eivota i nova stambena naselja<\/em>. Zagreb: Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo Hrvatske.<\/p>\n

Goldstein, Slavko (ur.) (2013). knjiga 2. Povijest grada Zagreba<\/em>, 20. i 21. stolje\u0107e. Zagreb: Novi Liber.<\/p>\n

Kuli\u0107, Vladimir et al. (2013).\u00a0Modernism In-Between: The Mediatory Architectures of Socialist Yugoslavia<\/em>. Zagreb & Vienna: Jovis.<\/p>\n

Le Normand, Brigitte (2014). Designing Tito’s Capital. Urban Planning, Modernism, and Socialism in Belgrade<\/em>. Pittsburgh: Universitiy of Pittsburgh.<\/p>\n

Markovi\u0107, Predrag J. (1996). Beograd izme\u0111u istoka i zapada. 1948-1965<\/em>. Beograd: Slu\u017ebeni list SRJ.<\/p>\n

Munnich, Nicole (2013). Belgrad zwischen sozialistischem Herrschaftsanspruch und gesellschaftlichem Eigensinn. Die jugoslawische Hauptstadt als Entwurf und urbane Erfahrung<\/em>. Wiesbaden: Harrasowitz Verlang.<\/p>\n

Savelji\u0107, Branislava (1988). Beogradska favela: nastanak i razvoj Kalu\u0111erice kao posledica bespravne stambene izgradnje u Beogradu<\/em>. Beograd: Istra\u017eiva\u010dko-izdava\u010dki centar SSO Srbije.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2005a). Beograd: 1960-1970. Sanbdjevanje i ishrana<\/em>. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.<\/p>\n

\u0160uvar, Stipe et al. (1970). Sociolo\u0161ki aspekti urbanizacije Zagreba i zagreba\u010dkog podru\u010dja<\/em>. Zagreb: Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

Tomislav, Timet (1961). Stambena izgradnja Zagreba do 1954. godine: ekonomsko-historijska analiza<\/em>. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.<\/p>\n

Zlatar, Jelena (2013). Urbane transformacije suvremnog Zagreba \u2013 sociolo\u0161ka analiza<\/em>. Zagreb: Plejada, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Doktorske disertacije<\/strong><\/p>\n

Rustempa\u0161i\u0107, Mirza. (2015). Graditeljsko naslije\u0111e i bespravna izgradnja u procesu revitalizacije gradskog prostora Sarajeva<\/em>. Sarajevo: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu (doktorska disertacija).<\/p>\n

Stojanovi\u0107, Dragana \u017d. (1990). Sociolo\u0161ki aspekti bespravne stambene izgradnje u Jugoslaviji<\/em>. Beograd: Filozofski fakultet, odelenje za filozofiju i sociologiju (doktorska disertacija).<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Zbornici<\/strong><\/p>\n

Antoni\u0107, Zdravko (ur.) (1995). Istorija Beograda<\/em>. Beograd: SANU, Balkanolo\u0161ki institut.<\/p>\n

\u010cankovi\u0107, Miodrag (ur.) (1988) tom I; (1990) tom II. Sarajevo u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em>. Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.<\/p>\n

\u010cubrilovi\u0107, Vasa (ur.) (1974). knj. 3. Istorija grada Beograda<\/em> (1974). Beograd: Prosveta, SANU.<\/p>\n

Finci, Jahiel (ur.) (1972). Simpozijum Bespravna stambena izgradnja i njen odraz na funkcionalni i prostorni razvoj gradova u Bosni i Hercegovini<\/em>. Sarajevo: ANUBiH, posebna izdanja knjg. XX.<\/p>\n

Juzba\u0161i\u0107, D\u017eevad (ur.) (1997). Prilozi historiji Sarajeva<\/em>. Sarajevo: Institut za istoriju i Orijentalni institut.<\/p>\n

Kurto, Ned\u017ead, Imamovi\u0107 Enever (ur.) (1996). Urbano bi\u0107e Bosne i Hercegovine.<\/em> Sarajevo: Institut za istoriju, Me\u0111unarodni centar za mir.<\/p>\n

Vuk, Josip (ur.) (1985). Op\u0107ina Novi Zagreb u NOB i socijalisti\u010dkoj izgradnji<\/em>. Zagreb: Skup\u0161tina op\u0107ine Novi Zagreb.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanci u \u010dasopisima<\/strong><\/p>\n

Ali\u0107, Dijana; Gusheh, Maryam (1999). \u201eReconciling National Narratives in Socialist Bosnia and Herzegovina: the Bascarsija Project 1948-1953\u201c. Journal of the Society of Architectural Historians<\/em> 58, 1: 6-25.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2003). \u201eIzvje\u0161taj UDB-e o stanju na fakultetima Beogradskog univerziteta i velikih \u0161kola 1951. godine\u201c. Arhiv<\/em>. god. 2, br. 1\/2, 172-188.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2005a). \u201eMaterijalna pomo\u0107 beogradskim studentima 1945-1947.\u201c Godi\u0161njak za dru\u0161tvenu istoriju<\/em>. Vol 12, br. 1\/3, 129-146.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2005b). \u201eNastanak istoriografije o Beogradskom univerzitetu (1945-1980)\u201c. Istorija 20. veka<\/em>. god 23, br. 1, 153-168.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007a). \u201eStudenti s Kosova i Metohije u Beogradu 1962.\u201c. Istorija 20. veka<\/em>. Vol. 25, br. 1, 79-90.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007b). \u201ePlanovi za izgradnju Univerzitetskog grada u Beogradu 1947-1951\u201c. Arhiv: \u010dasopis arhiva Jugoslavije<\/em>. god 8, br. 1\/2, 108-118.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007c). \u201eStudenti beogradskog Univerziteta iz Ju\u017ene Srbije tokom 50-ih godina\u201c. Leskova\u010dki zbornik<\/em>. knj. 47, 249-259.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007d). \u201ePoliti\u010dki progon studenata Beogradskog univerziteta 1945-1948\u201c. Hereticus: \u010dasopis za preispitivanje pro\u0161losti<\/em>. Vol. 5, br. 1. 119-136.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007e). \u201eStudenti iz Kru\u0161eva\u010dkog okruga na Beogradskom univerzitetu 1945\/46. godine\u201c. \u017dupski zbornik: \u010dasopis za istorijska, kulturolo\u0161ka i prirodnja\u010dka istra\u017eivanja<\/em> \u017dupe<\/em>. god, 2, br. 2, 179-202.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2008). \u201eIzgradnja ‘studentskog grada’ na Novom Beogradu (1949-1956)\u201c. Tokovi istorije<\/em>, 3\/4, 160-175.<\/p>\n

\u0110urovi\u0107, \u0110uro (1970). \u201eBespravna stambena izgradnja \u2013 jedna od karakteristika urbanog razvoja Beograda\u201c. Sociologija<\/em>. br. 3-4, 99-507.<\/p>\n

Jovanovi\u0107, Zlatko (2017). \u201eThe 1984 Sarajevo Winter Olympics and Identity-Formation in Late Socialist Sarajevo\u201c. The International Journal of the History of Sport<\/em>. preuzet sa: https:\/\/doi.org\/10.1080\/09523367.2017.1391224<\/a><\/em><\/p>\n

Kuli\u0107, Vladimir (2014). \u201eNew Belgrade and Socialist Yugoslavia\u2019s Three Globalisations.\u201c International Journal for History, Culture and Modernity<\/em>. 2(2): 125\u2013153.<\/p>\n

Lon\u010dar-Buti\u0107, Nata\u0161a (1975). \u201eNeki aspekti bespravne izgradnje\u201c. Revija za sociologiju<\/em>, vol. 5, br. 4: 106-109.<\/p>\n

Petrovar, Ksenija (1992). \u201eBespravna izgradnja i siva ekonomija \u2013 jedna paralela\u201c. Sociologija<\/em>, god. XXXIV, br. 4: 526-538.<\/p>\n

Radojkovi\u0107, Ljubica (1958). \u201eOmladinske radne brigade na izgradnji Beograda 1941-1950\u201c. Godi\u0161njak grada Beograda<\/em>, br. 5: 363-420.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2002\/2003). \u201eDru\u0161tvena ishrana u Beogradu 1945-1970\u201c. Godi\u0161njak grada Beograda<\/em>, knj. XLIX-L. 245-269.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2003). \u201eVreme ‘ta\u010dkica’ u ishrani Beogra\u0111ana (1945-1950)\u201c. Godi\u0161njak za dru\u0161tenu istoriju<\/em>. god. 10, sv. 1\/3: 171-191.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2004). \u201eBeogradske pijace \u0161ezdesetih godina 20. veka\u201c. Istorija 20. veka<\/em>, vol 22, br. 1, 81-96.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2005b). \u201eUrbanizacija socijalisti\u010dkog Beograda. Istorijski pogled na neke aspekte urbanizacije Beograda 1945-1970.\u201c Tokovi istorije<\/em>, 3-4, 182-204.<\/p>\n

Selini\u0107, Slobodan (2007). \u201ePo\u010deci socijalisti\u010dkog Novog Beograda. Prva faza izgradnje Novog Beograda 1947-1950\u201c. Tokovi istorije<\/em>, 4, 75-96.<\/p>\n

Stojanovi\u0107, Bratislav (1954). \u201eArhitektura Beograda 1954-1955\u201c. Godi\u0161njak grada Beograda<\/em>, br. 1: 189-201.<\/p>\n

Stojanovi\u0107, Bratislav (1955). \u201eO arhitektonsko-urbanisti\u010dkim projektnim organizacijama Beograda\u201c. Godi\u0161njak grada Beograda<\/em>, br. 2: 476-480.<\/p>\n

Tani\u0107, \u017divan (1989). \u201eBeogradska predgra\u0111a i prigradska naselja\u201c. Lu\u010da, \u010dasopis za filozofju, sociologiju i dru\u0161tveni \u017eivot<\/em>. br. 1: 123-124.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u010clanci u zbornicima<\/strong><\/p>\n

Bi\u010dani\u0107, Rudolf (1957). \u201eZagreb kao multifunkcionalan grad i zanimanja njegovog stanovni\u0161tva\u201c. Iz starog i novog Zagreba<\/em>, tom I: 313-335.<\/p>\n

Bond\u017ei\u0107, Dragomir (2007f). \u201eReligioznost \u0161kolske i studentske omladine u Beogradu i antireligijska propaganda Komunisti\u010dke partije 1945-1955\u201c. Srpska teologija u dvadesetom veku<\/em>: istra\u017eiva\u010dki problemi i rezultati<\/em>. \u0160ljakovi\u0107, Bogoljub (prir). Beograd: Pravoslovni bogoslovni fakultet, knjiga 2, 296-307.<\/p>\n

\u010custo, Amra (2016). \u201ePerspektive socijalizma \u2013 obnova i izgradnja naselja i novi stil \u017eivota\u201c. Prilozi historiji urbanog razvoja Bosne i Hercegovine u 20. stolje\u0107u. <\/em>Kamberovi\u0107, Husnija (ur). Sarajevo: UMHIS, 155-172.<\/p>\n

\u010custo, Amra (2017). \u201eUrbane transformacije Sarajeva u socijalizmu\u201c. Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji<\/em>. Kamberovi\u0107, Husnija (ur.). Sarajevo: UMHIS, 211-230.<\/p>\n

Daki\u0107, Slavko (1984). \u201eUrbanisti\u010dki modeli izgradnje grada i budu\u0107i generalni urbanisti\u010dki plan Zagreba\u201c. Iz starog i novog Zagreba<\/em>, tom VI: 275-286.<\/p>\n

Forto, Fed\u017ead (2007). \u201eStambena politika u Sarajevu 1945. godine\u201c. Revizija pro\u0161losti na prostorima biv\u0161e Jugoslavije<\/em>. Kamberovi\u0107, Husnija (ur.). Sarajevo: Institut za istoriju. 285-297.<\/p>\n

Forto, Fed\u017ead (2011). \u201eSarajevo 1945. Uspostava nove vlasti i stvaranje novog identiteta\u201c. Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju<\/em>, knjiga 2. Kamberovi\u0107, Husnija (ur.) Sarajevo: Institut za istoriju, 105-127.<\/p>\n

Forto, Fed\u017ead (2017). \u201eUspostava i rad milicije u Sarajevu 1945. godine\u201c. Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji<\/em>. Kamberovi\u0107, Husnija (ur.). Sarajevo: UMHIS, 83-90.<\/p>\n

Kolacio, Zdenko (1963). \u201eProblemi urbanisti\u010dkog razvoja Zagreba\u201c. Iz starog i novog Zagreba<\/em>, tom III: 281- 301.<\/p>\n

Timet, Tomislav (1963). \u201ePrilog poznavanju stambene izgradnje Zagreba\u201c. Iz starog i novog Zagreba<\/em>, tom III: 271- 280.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Prikazi<\/strong><\/p>\n

Ristovi\u0107, Milan (2015). \u201eMunnich, Nicole (2013). Belgrad zwischen sozialistischem Herrschaftsanspruch und gesellschaftlichem Eigensinn. Die jugoslawische Hauptstadt als Entwurf und urbane Erfahrung<\/em>. Wiesbaden: Harrasowitz Verlang\u201c. Tokovi istorije<\/em>, 1\/2015, 207-210.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Arhivski izvori<\/strong><\/p>\n

Historijski arhiv Sarajevo (HAS), Skup\u0161tina grada Sarajeva (SGA), Sjednice Skup\u0161tine XXXVII, 2. 4. 1982. Stenografske bilje\u0161ke<\/em> (nesre\u0111ena gra\u0111a).<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Savezni zavod za urbanizam i komunalna pitanja<\/em><\/strong>:<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Susedski odnosi u naseljima Novog Beograda<\/em> (1967)<\/li>\n
  2. Stanovanje u zgradama visoke spratnosti; ”Gra\u0111anin \u2013 subjekt ili objekt u procesu izgradnje svoga grada” <\/em>(1967)<\/li>\n
  3. Prizemna stambena izgradnja u gradovima<\/em> (1976)<\/li>\n
  4. Jankes, Iva Maja; Bojovi\u0107, Branko; Veljkovi\u0107, Aleksandar (1967) Bespravna stambena izgradnja<\/em><\/li>\n
  5. Sociolo\u0161ke vrijednosti urbanisti\u010dkih, arhitektonskih i gra\u0111evinskih rje\u0161enja novih stambenih naselja u Sarajevu<\/em> (1967)<\/li>\n
  6. Bespravna stambena izgradnja u Jugoslaviji<\/em> (1967)<\/li>\n
  7. Uticaj op\u0161tih i posebnih determinanti na nastanak bespravne stambene izgradnje u Sarajevu<\/em> (1985) Beograd\/Sarajevo: Jugoslavenski institut za urbanizam i stanovanje, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajeva<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu:<\/em><\/strong><\/p>\n

      \n
    1. Sociolo\u0161ki aspekti urbanizacije Zagreba i zagreba\u010dkog podru\u010dja<\/em> (1970) (istra\u017eivanje na \u010delu sa Stipom \u0160uvarem)<\/li>\n
    2. Lay, Vladimir; Seferagi\u0107, Du\u0161ica (1974) Savski Gaj, Remetinec, Lani\u0161ta: sociolo\u0161ko istra\u017eivanje<\/em><\/li>\n
    3. Dru\u0161tveni aspekti individualne stambene izgradnje u Zagrebu: sociolo\u0161ka studija<\/em> (1975)<\/li>\n
    4. Dru\u0161tveni aspekti odnosa prema prometnom kompleksu: sociolo\u0161ka studija o prometu u Zagrebu<\/em> (1976)<\/li>\n
    5. Funkcije gradskog centra i podcentara u zagreba\u010dkom gradskom prostoru<\/em> (1978)<\/li>\n
    6. Dru\u0161tveni aspekti povezanosti Zagreba i okolnih podru\u010dja<\/em> (1980)<\/li>\n
    7. Seferagi\u0107, Du\u0161ica (1980) Sociolo\u0161ka studija sjevernog podru\u010dja grada Zagreba<\/em><\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9945","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9945,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":9945,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9945,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":9945,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":9945,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9945,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9945"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9945\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9951,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9945\/revisions\/9951"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}