{"id":9942,"date":"2018-05-21T21:57:57","date_gmt":"2018-05-21T21:57:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9942"},"modified":"2018-05-21T21:57:57","modified_gmt":"2018-05-21T21:57:57","slug":"amir-duranovic-islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-i-socijalizam-izmedu-kriticke-i-parahistoriografije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9942","title":{"rendered":"Amir Duranovi\u0107, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam: izme\u0111u kriti\u010dke i parahistoriografije"},"content":{"rendered":"

Amir Duranovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu<\/p>\n

amir.duranovic@ff.unsa.ba<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam: izme\u0111u kriti\u010dke i parahistoriografije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak: Predmet analize u ovome radu su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam, odnosno na\u010din na koji su predstavljeni u historiografiji i publicistici. Autor analizom odabranih naslova nastoji pokazati na\u010dine elaboracije i prezentacije jednog zna\u010dajnog pitanja iz savremene historije Bosne i Hercegovine s fokusom na karakteriziranje jugoslavenske vlasti poslije Drugog svjetskog rata.<\/em><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: Islamska zajednica, Bosna i Hercegovina, socijalizam, historiografija<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam, konkretno i op\u0107e u njegovoj jugoslavenskoj varijanti, u ovome pogledu na pojedina pitanja iz njihova me\u0111usobnog odnosa bit \u0107e tretirana kroz prizmu sagledavanja historiografskih i publicisti\u010dkih dostignu\u0107a, njihove me\u0111usobne komplementarnosti i rezultata ostvarenih u nastojanju da se pojedina pitanja bosanskoheregova\u010dke pro\u0161losti apsolviraju u uvjetima koji su omogu\u0107ili istra\u017eivanje tema koje su raspadom socijalisti\u010dke Jugoslavije postale trendom. Od po\u010detka 1990-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a pojedinim se pitanjima iz savremene historije po\u010delo pristupati iz razli\u010ditih pobuda i motiva. Istra\u017eivanje historije\/historija crkava i vjerskih zajednica jedno je od tih pitanja. Rezultati ostvareni na tom polju do dana\u0161njeg dana pokazatelj su upravo nagla\u0161enih razli\u010ditih motiva autora kao i realnih istra\u017eiva\u010dkih (ne)mogu\u0107nosti koje su autori pred sobom imali prilikom rada o temama vezanim uz historije crkava i vjerskih zajednica. Upravo je na tom mjestu mogu\u0107e iznijeti i najzna\u010dajniju ocjenu takve literature. Uzmemo li kriti\u010dku historiografiju kao ideal kojem trebamo te\u017eiti i parahistoriografiju kao realnost koju ne smijemo ignorirati, jer je njeno prisustvo svakako evidentno, pitanje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i socijalizma moglo bi se smjestiti u prostor izme\u0111u ove dvije krajnosti. Jedne, kriti\u010dke historiografije \u2013 ideala kojem treba te\u017eiti, i druge \u2013 parahistoriografije, koja javni govor o pro\u0161losti ozbiljno uzurpira skoro svakom metodolo\u0161ki utemeljenom historiografskom radu pa se odgovornost djelovanja profesionalnog histori\u010dara tim vi\u0161e pove\u0107ava. Stoga \u0107u ovim tekstom nastojati ukazati na valjane primjere ozbiljnog istra\u017eivanja i razumijevanja pro\u0161losti u usporedbi sa onima koji su popularni, u svome odre\u0111enom dijelu zna\u010dajni, ali u strogom historiografskom smislu \u2013 veoma oskudni.<\/p>\n

Pitanje historije Islamske zajednice u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine 20. stolje\u0107a do sada je problematizirano na razli\u010dite na\u010dine, iz razli\u010ditih uglova gledanja, kao i od autora razli\u010ditoga akademskog obrazovanja. Rezultat takvih po\u010detnih pozicija su i razli\u010diti rezultati, odnosno, kvalitet i ukupni domet napisanoga. Iako se u proteklim decenijama o pitanjima historije Islamske zajednice uop\u0107e, pa i pitanjima iz njene historije socijalisti\u010dkoga perioda pisalo, literatura ipak nije tako brojna. Te\u0161ko bismo mogli tvrditi da postoje jasno izgra\u0111eni metodolo\u0161ki pristupi koji bi bili prepoznatljivi ba\u0161 na takvoj temi, ali se ipak mo\u017ee re\u0107i da literatura o historiji Islamske zajednice postoji i da se sve vi\u0161e razvija. Vrlo \u010desto, radi se o naslovima prigodnoga karaktera, obilje\u017eavanja zna\u010dajnih godi\u0161njica i sli\u010dno, \u010dime se se fakti\u010dki u\u010destvuje u kreiranju odre\u0111ene vrste sje\u0107anja i razumijevanja pro\u0161losti, ali se ipak treba naglasiti da su pojedini naslovi iz pera profesionalnih histori\u010dara omogu\u0107ili bolje razumijevanje historije Islamske zajednice u 20. stolje\u0107u. Prethodno navedena op\u0107a slika ovog istra\u017eiva\u010dkog pitanja te\u0161ko bi se mogla svesti pod jedinstvenu ocjenu jer se razlikuje u pristupu, kori\u0161tenoj izvornoj podlozi i literaturi te izvedenim zaklju\u010dcima. No, evidentno je tako\u0111er da se pove\u0107ana uloga crkava i vjerskih zajednica u dru\u0161tvenom i politi\u010dkom \u017eivotu svih zemalja nasljednica SFR Jugoslavije direktno odrazila i na stepen istra\u017eiva\u010dkog interesovanja za njihovim historijama. Stoga je izgradnja valjanog kriterija za klasifikaciju ukupne literature imperativna mjera ne bi li se iz mno\u0161tva izdvojio kvalitet koji nadilazi dnevnopoliti\u010dki diskurs o pro\u0161losti. Istovremeno, osnovna je karekteristika navedenoga mno\u0161tva da je nastalo u postjugoslavenskom periodu, i to u najranijoj fazi izgradnje \u201enovoga odnosa prema najskorijoj pro\u0161losti\u201c koju karakteri\u0161e koliko nespretno artikulirani antikomunizam u\u010ditan u sve jugoslavensko toliko i \u201epotreba\u201c za isticanjem pojedina\u010dnog, partikularnog, u odnosu na ranije, tako\u0111er politi\u010dki forsirano \u201ezajedni\u010dko\u201c. U tom smislu su interesantni broj\u010dani pokazatelji elaboracije pojedinih tema. Za historiju Islamske zajednice poslije 1945. godine, u slu\u010daju napisanoga u Bosni i Hercegovini, ali i \u0161ire, karakteristi\u010dno je, naprimjer, da se pitanju organizacije Mladih muslimana istra\u017eiva\u010dki i prigodni\u010darski pristupalo vi\u0161e puta, ali i dalje bez sveobuhvatne historiografske sinteze o navedenoj organizaciji, uz primjetno nastojanje da se to stanje promijeni (Prilozi<\/em> 2015: 231-233), dok je sinteza historije Islamske zajednice projekat u povoju. Ipak, ovakvo \u0161to ne treba \u010duditi uzme li se u obzir \u010dinjenica da je \u201erad na sintezi\u201c stara bolna ta\u010dka bosanskohercegova\u010dke historiografije. Uz to su profesionalni histori\u010dari ipak ostali imuni na publicisti\u010dku interpretaciju mjesta i uloge Mladih muslimana u historiji Bosne i Hercegovine plasiranu uglavnom kroz medije (Kamberovi\u0107 2012: 40), odnosno, kroz ono \u0161to se uglavnom naziva javnom historijom (public history<\/em>).<\/p>\n

Uz sve prethodno navedeno, treba naglasiti da ono \u010dime danas raspola\u017eemo o historiji Islamske zajednice uop\u0107e, uklju\u010duju\u0107i i period poslije Drugog svjetskog rata, a \u0161to je nastalo kao rezultat rada profesionalnih histori\u010dara nakon vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja, posjeduje kvalitet koji prevazilazi dnevnopoliti\u010dke \u201epotrebe\u201c i diskurse u kojima se \u201esve jugoslavensko pojednostavljenom formulom poistovje\u0107uje sa komunisti\u010dkim, a time automatski ozna\u010dava prevazi\u0111enim i lo\u0161im\u201c tako da s razlogom mo\u017eemo izdvojiti pojedine naslove koji se imaju smatrati valjanim historiografskim istra\u017eivanjima. U navedenom se kontekstu izdvaja dvotomna studija Radmile Radi\u0107 o odnosu dr\u017eave i vjerskih zajednica u Jugoslaviji od 1945. do 1970. godine, koja uporedo prati historiju odnosa Jugoslavije sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Katoli\u010dkom crkvom, Islamskom (vjerskom) zajednicom, ali i drugim, broj\u010dano manjim crkvama i vjerskim zajednicama. Napisana dominantno na izvornoj podlozi dr\u017eavne, ali i crkvene provenijencije, te literature, ova studija se svakako mo\u017ee smatrati ozbiljnim polazi\u0161tem za dalja, dubinska istra\u017eivanja tema vezanih za historiju crkava i vjerskih zajednica (Radi\u0107 2002). Iako vremenski obra\u0111uju period prije Drugog svjetskog rata, te prema tome nemaju direktnu refleksiju prema Islamskoj zajednici i socijalizmu, ipak treba izdvojiti vrijedne studije o historiji Islamske zajednice u vrijeme monarhisti\u010dke Jugoslavije koje su naro\u010dito valjane \u017eeli li se u budu\u0107nosti razviti komparativni pristup istra\u017eivanju i razumijevanju mjesta i uloge Islamske zajednice u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji i FNR\/SFR Jugoslaviji (Jahi\u0107 2010; Preki\u0107 2011). Prvu poslijeratnu deceniju kroz prizmu odnosa dr\u017eave prema Islamskoj zajednici obradio je Denis Be\u0107irovi\u0107 svojom monografijom (Be\u0107irovi\u0107 2012) koji se kao autor pojavljuje u jo\u0161 nekoliko radova koji pojedina\u010dno problematiziraju pojedina pitanja iz historije odnosa Islamske zajednice i FNR\/SFR Jugoslavije, kao \u0161to je, naprimjer, pitanje oduzimanja imovine Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata do 1961. godine, zatim oduzimanje nadle\u017enosti Islamskoj zajednici Jugoslavije u pitanjima bra\u010dnog prava i vo\u0111enja mati\u010dnih knjiga nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, a pisao je i o normativnom okviru i stvarnom polo\u017eaju Islamske vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini tokom prve decenije nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata. Pored Be\u0107irovi\u0107a, kojem \u0107e biti posve\u0107eno jo\u0161 ne\u0161to pa\u017enje u nastavku ovoga teksta, vrijedi naglasiti da su i drugi autori pisali o Islamskoj zajednici poslije Drugog svjetskog rata te da se propitivanje njihovih me\u0111usobnih odnosa mo\u017ee sagledavati i u okviru drugih tema, koje na prvi pogled i nisu direktno povezane sa historijom Islamske zajednice u socijalizmu, ali su ipak povezane slijedom koliko slo\u017eenih dru\u0161tveno-politi\u010dkih odnosa, toliko i autorskim pe\u010datom datim uglavnom kroz izbor odre\u0111enih tema koje su do sada obra\u0111ivane. Tako je, naprimjer, Husnija Kamberovi\u0107 u svojoj knjizi o D\u017eemalu Bijedi\u0107u (Kamberovi\u0107 2017) na vi\u0161e mjesta elaborirao i pitanje odnosa Islamske zajednice i dr\u017eavnih struktura socijalisti\u010dke Jugoslavije, naro\u010dito u onim dionicama u kojima je D\u017eemal Bijedi\u0107 bio direktno uklju\u010den u njihove me\u0111usobne odnose. Naro\u010dito je to vidljivo na pitanjima priznavanja muslimanske nacije tokom \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a \u010demu je Kamberovi\u0107 posvetio i nekoliko drugih radova kojima je poja\u0161njavao stav politi\u010dke elite o nacionalnom identitetu muslimana u Bosni i Hercegovini sredinom \u0161ezdesetih godina, zatim pitanje \u0161ireg politi\u010dkog konteksta priznanja nacionalnog identiteta kao i uporedno analiziranje dva vi\u0111enja odnosa Josipa Broza Tita prema nacionalnom identitetu muslimana u Bosni i Hercegovini itd. Ranije spomenuta Radmila Radi\u0107 se pitanju odnosa Islamske zajednice i dr\u017eavnih struktura vratila i radom o Islamskoj zajednici u slu\u017ebi jugoslavenske vanjske politike kao i sa\u017eetim pogledom na historiju Islamske zajednice od 1945. do 1970. godine. Posebnu grupu radova \u010dine oni autora Dragana Novakovi\u0107a, dugogodi\u0161njeg uposlenika Kancelarije za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Republike Srbije, koji je tretirao pitanje \u0161kolovanja studenata Islamske zajednice iz SFRJ u inostranstvu, zatim probleme koji su pratili organizaciju godi\u0161njih hodo\u010da\u0161\u0107a u Meku i Medinu (had\u017e), a elaborirao je i pitanje nacionalnog opredjeljenja muslimana u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i poziciju Islamske zajednice prema tom problemu. Kona\u010dno, svojom sam disertacijom i sam poku\u0161ao ukazati na odre\u0111ena zna\u010dajna pitanja o historiji Islamske zajednice u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu Bosne i Hercegovine od 1953. do 1974. godine (Duranovi\u0107 2015). Tako\u0111er, na nekim drugim mjestima u literaturi, mogu\u0107e je pratiti i promjene tokom kasnih sedamdesetih pa sve do devedesetih godina i disolucije Jugoslavije. Pored histori\u010dara, ovim se pitanjima bave i pravni histori\u010dari, sociolozi, politolozi i drugi, i to mo\u017ee biti predmet posebnog osvrta.<\/p>\n

Jedan sasvim drugi korpus literature o Islamskoj zajednici uop\u0107e, ali i u socijalizmu, \u010dine oni radovi, studije, \u010dlanci i rasprave koji su nastali unutar i oko Islamske zajednice pa se tako me\u0111u autorima nalaze teolozi, pravnici, filozofi i sl. Op\u0107a je karakteristika ovakve literature da ona sigurno ima odre\u0111eno mjesto u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine, ali je, uglavnom zbog evidentnog nedostatka historiografskog metodolo\u0161kog pristupa, njen historiografski domet prili\u010dno skroman. Ipak, na pojedinim primjerima mogu\u0107e je primijetiti kako su autori bili na izuzetno dobrom tragu da odre\u0111ena pitanja dobro elaboriraju dok su na nekim drugim mjestima prili\u010dno zakazali. No, ipak je na ovome mjestu vrijedno naglasiti kako ovaj korpus literature i na njemu izgra\u0111enu sliku o odnosima Islamske zajednice i socijalisti\u010dke Jugoslavije prije svega karakeri\u0161e interesantan pristup u izboru tema. Pored \u0161irih tematskih zahvata, kao \u0161to su pitanja historijskog razvoja institucije Rijaseta u Bosni i Hercegovini (Naki\u010devi\u0107 1996) ili priloga za povijest islamskog mi\u0161ljenja u Bosni i Hercegovini u 20. stolje\u0107u (Kari\u0107 2004), karakteristi\u010dno je nekoliko naslova koji bacaju vi\u0161e svjetla na razumijevanje \u201e\u017eivota i djela\u201c odre\u0111ene li\u010dnosti iz hijerarhije Islamske zajednice. Tako je u vremenskom periodu od 2004. do 2009. godine napisano nekoliko studija o pojedinim istaknutim u\u010denjacima (alimima) uz osvrt na njihov \u017eivotni put, odnosno, napisane su njihove, uglavnom prigodne biografije, a radi se o \u0160ukriji Alagi\u0107u, Ibrahimu Trebinjcu, Kasimu Dobra\u010di i Mahmutu Tralji\u0107u. Sve biografije obradio je i napisao Ferid Dautovi\u0107. Naravno, ovdje navedeni naslovi samo su u\u017ei izbor jer su spomenuti autori, ali i oni na \u010dije se radove na ovome mjestu ne referiramo, ponudili jo\u0161 brojne studije, \u010dlanke i rasprave. Pojedinim drugim li\u010dnostima posve\u0107eni su prire\u0111eni zbornici radova, organizirane tribine i konferencije ili prire\u0111ena njihova najzna\u010dajnija djela. Pa\u017enju na ovom mjestu privla\u010di \u010dinjenica da se prilikom izbora li\u010dnosti za prou\u010davanje jo\u0161 niko nije opredijelio za pisanje \u201e\u017eivota i djela\u201c bilo kojeg od reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prije ili poslije socijalizma, izuzmu li se dva naslova o Fehimu ef. Spahi, koji su mo\u017eda dobro zami\u0161ljene, ali skromno realizirane bio-bibliografije (npr. Smaji\u0107 2012). No, kako se u navedenom slu\u010daju radi o vremenu iz prve polovine 20. stolje\u0107a, refleksije o socijalizmu u tom radu nisu prisutne u ve\u0107oj mjeri, mada autor pravi ekskurs u osamdesete godine 20. stolje\u0107a i dijelom reflektira o Parergonu<\/em> autora Dervi\u0161a Su\u0161i\u0107a i njegom vi\u0111enju muslimanskog opho\u0111enja sa vlastitom tradicijom (Smaji\u0107 2012: 10). Za razliku od navedenog primjera, u susjednim historiografijama histori\u010dari jesu uzeli u\u010de\u0161\u0107a u pisanju biografija najistaknutijih li\u010dnosti crkava ili vjerskih zajednica (Radi\u0107 2011). Stoga \u0107u u nastavku ovoga teksta na odabranim primjerima nastojati pokazati sli\u010dnosti i razlike u pristupu, domete i dostignu\u0107a odabranih primjera iz dva prethodno elaborirana korpusa literature, historiografskog i publicisti\u010dkog uz reflektiranje i na memoare, koji u ukupnom ovdje predstavljenom mozaiku \u010dine segment na koji svaka ozbiljnije zami\u0161ljena analiza treba obratiti pa\u017enju.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

*<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ranije spomenuta monografska obrada Islamske zajednice za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953) autora Denisa Be\u0107irovi\u0107a prva je knjiga koju ovdje \u017eelim na izdvojen na\u010din prezentirati. Naime, radi se o prvoj monografskoj prezentaciji odre\u0111ene dionice historije Islamske zajednice poslije Drugog svjetskog rata koju je napisao profesionalni histori\u010dar, univerzitetski profesor. S obzirom na uvjete u kojima se razvija savremena bosanskohercegova\u010dka historiografija nije neva\u017eno naglasiti da se u navedenom slu\u010daju radi i o aktivnom politi\u010daru, ali je, kako je to u jednoj bilje\u0161ci primijetio Husnija Kamberovi\u0107, Denis Be\u0107irovi\u0107 primjer kako je ipak mogu\u0107e odvojiti aktivni politi\u010dki anga\u017eman od historiografskog rada jer Be\u0107irovi\u0107eva \u201epoliti\u010dka aktivnost nije prepoznatljiva u njegovim nau\u010dnim radovima\u201c (Kamberovi\u0107 2012: 71). Monografija je prera\u0111ena verzija njegove doktorske disertacije koju je odbranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2010. godine, a kao publicirano djelo imala je pozitivne prikaze i ocjene \u0161to je mogu\u0107e vidjeti iz osvrta u kojem autor Tomislav I\u0161ek zaklju\u010duje kako je \u201eDenis Be\u0107irovi\u0107 [je] ovom knjigom u stilu modernog obrazovanog educiranog historiografa ispunio zadatak i cilj koga si je postavio\u201c (Prilozi<\/em>, 2012: 315). Be\u0107irovi\u0107eva monografija na uobi\u010dajen historiografski na\u010din tretira istra\u017eiva\u010dko pitanje uz prili\u010dno op\u0161irnu \u201eprethistoriju\u201c u odnosu na obra\u0111eni vremenski period u kojoj je prezentiran pregled historije Islamske zajednice od njenoga osnutka u 19. stolje\u0107u do kraja Drugoga svjetskog rata (Be\u0107irovi\u0107 2012: 27-104), a zatim kroz nekoliko narednih poglavlja pitanje komunisti\u010dke ideologije i njenoga odnosa prema religiji promatra u mnogo \u0161irem prostornom i vremenskom zahvatu nego \u0161to bi se iz samoga naslova knjige dalo naslutiti. Naime, nakon \u201esumiranja materijalnih i ljudskih gubitaka Islamske zajednice u Drugom svjetskom ratu\u201c \u0161to Be\u0107irovi\u0107 \u010dini analizom ratne \u0161tete na objektima Islamske zajednice i stradanjima njenih slu\u017ebenika daju\u0107i pri tom i vrijedne podatke u prate\u0107im prilozima na kraju knjige, Be\u0107irovi\u0107 odnos komunista prema religiji uop\u0107e promatra u \u0161irokom zahvatu globalnih promjena nakon Drugog svjetskog rata te formiranje avnojevske Jugoslavije u takvome kontekstu. Ovim poglavljem autor promatra \u201enove globalne okolnosti\u201c i odnose me\u0111u velikim supersilama, zatim glavna obilje\u017eja uspostavljanja avnojevske Jugoslavije, kao i komunisti\u010dku politiku prema religiji u Sovjetskom Savezu i Isto\u010dnoj Evropi te teorijski i prakti\u010dni odnos prema religiji poslije 1945. godine. Slijede\u0107i ovako \u0161iroko postavljena uvodna poglavlja svoje knjige, Be\u0107irovi\u0107 dalje detaljno elaborira jugoslavensko ustavno i zakonodavno tretiranje religije kao i \u201eva\u017enije zakonodavne mjere koje su uticale na oduzimanje prava i nadle\u017enosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (1945-1953)\u201c. Nadalje je u zasebnoj cjelini problematizirao pitanje organizacije, infrastrukture i aktivnosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini skre\u0107u\u0107i pa\u017enju \u010ditalaca na polo\u017eaj slu\u017ebenika Islamske zajednice, ukidanje vjeronauke u obrazovanju, zakonske propise o vojnoj obavezi te zabranu no\u0161enja zara i fered\u017ee, da izdvojim samo neke od cjelina. Uz pitanje materijalnog polo\u017eaja Islamske zajednice poslije Drugog svjetskog rata i izvora finansiranja te socijalnog osiguranja slu\u017ebenika Islamske zajednice, \u0161to je krupno pitanje s obzirom na op\u0107u destrukciju uzrokovanu Drugim svjetskim ratom, Be\u0107irovi\u0107 se posljednjim poglavljem svoje knjige referirao i na \u201erepresivne postupke prema \u010dlanovima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini\u201c u kojem detaljno elaborira \u201eizgrede lokalnih organa vlasti protiv Islamske zajednice\u201c, zatim \u201ehap\u0161enja i ka\u017enjavanja slu\u017ebenika Islamske zajednice\u201c te kona\u010dno, u posljednjem potpoglavlju elaborira \u201eobra\u010dun komunisti\u010dke vlasti sa organizacijom ‘Mladi muslimani’\u201c \u010dime zaokru\u017euje cjelinu svoga istra\u017eivanja. Knjiga je ura\u0111ena na \u0161irokoj izvornoj podlozi kao i literaturi pri \u010dijem je izboru ipak moglo biti vi\u0161e posve\u0107enosti kvalitetnijem odabiru, no u cjelini, radi se o uspjelom prikazu odabranih tema iz historije Islamske zajednice u njenome prvom susretu sa dr\u017eavom kojom upravljaju komunisti\u010dke politi\u010dke strukture. No, da bi ova monografija na odgovaraju\u0107i na\u010din bila upore\u0111ena sa drugim naslovima koji \u0107e ovdje biti prezentirani vrijedi skrenuti pa\u017enju na Be\u0107irovi\u0107evo tretiranje i oslovljavanje dr\u017eavne ili partijske strukture u ovoj knjizi. Naime, vidljivo je iz naslova pojedinih poglavlja ove knjige, ali i nekih drugih Be\u0107irovi\u0107evih radova da se na vi\u0161e mjesta pojedine pojave iz odnosa Islamske zajednice i dr\u017eave tretiraju pojmom \u201eoduzimanje\u201c \u2013 tako, naprimjer, imamo \u201eoduzimanje imovine Islamskoj zajednici\u201c, zatim \u201eoduzimanje nadle\u017enosti u pitanjima braka i vo\u0111enja mati\u010dnih knjiga\u201c, ali isto tako imamo i \u201ezabrane\u201c, \u201ezatvaranja\u201c, \u201eizgrede\u201c, \u201ehap\u0161enja\u201c i \u201eka\u017enjavanja\u201c da istaknem samo neke od pojmova koji pokazuju polo\u017eaj Islamske zajednice prema dr\u017eavi, odnosno, odnos dr\u017eave prema Islamskoj zajednici. Isto tako, kod Be\u0107irovi\u0107a se naizmjeni\u010dno smjenjuju \u201ekomunisti\u010dka vlast\u201c kao u primjeru \u201e[…] analizirali smo i mjere komunisti\u010dke vlasti kojima se direktno atakovalo na pozicije Islamske zajednice.\u201c (Be\u0107irovi\u0107 2012: 21) i \u201ere\u017eim\u201c kao u primjeru \u201e[…] uz obja\u0161njenje re\u017eimskih aktivnosti s ciljem ostvarenja kontrole nad ovom zajednicom\u201c (Be\u0107irovi\u0107 2012: 20), ali i metafori\u010dko predstavljanje komunisti\u010dke vlasti kao \u201efarizeja\u201c kao u primjeru \u201eFarizjestvo vladaju\u0107ih krugova ispoljavalo se i u \u010dinjenici da su sve odluke usvajane posredstvom \u010dlanova Udru\u017eenja […]\u201c (Be\u0107irovi\u0107 2012: 349). Iako se i ovakvim odabirom leksike utje\u010de na razmijevanje odnosa Islamske zajednice i komunisti\u010dke vlasti \u010dime se posredno doprinosi odre\u0111enom pogledu na socijalizam, ipak su to mnogo umjerenije formulacije za razliku od leksike prisutne u drugom korpusu literature kao u primjeru generalne ocjene vremena poslije Drugog svjetskog rata gdje je istaknuto da su to bila \u201ete\u0161ka, olovna i gvozdena vremena\u201c (Dautovi\u0107 2005: 74) \u010dime prelazim na odabrani primjer iz publicisti\u010dkog korpusa literature.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

**<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za razliku od Be\u0107irovi\u0107eve monografije usmjerene na istra\u017eivanje Zajednice, dakle cjeline, fokus u knjizi Ferida Dautovi\u0107a je pojedinac, istaknuta li\u010dnost i djelatnik Zajednice, Kasim Dobra\u010da. Dautovi\u0107 je, kao i Be\u0107irovi\u0107, univerzitetski profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, ali nije profesionalni histori\u010dar. Uz to je i glavni imam Med\u017elisa Islamske zajednice Sarajevo, a ovi su podaci va\u017eni da bismo razumjeli njegovu dru\u0161tvenu poziciju te u takvom konktestu razumijevali i njegov rad. Kako je ranije ve\u0107 sugerirano, autor je nekoliko knjiga o istaknutim u\u010denjacima iz historije 20. stolje\u0107a. Na ovome mjestu prezentiramo njegovo vi\u0111enje \u201e\u017eivota i djela Kasima ef. Dobra\u010de\u201c \u2013 \u010dovjeka koji je \u201ebio istaknuti alim bosanski, koji je u svakom pogledu pomogao na\u0161em vjerskom i kulturnom uzdizanju, na\u0161em vjerskom i nacionalnom identitetu\u201c (Dautovi\u0107 2005: 10). Na samome je po\u010detku svoje knjige, govore\u0107i o zna\u010daju istra\u017eivanja \u017eivotopisa pojedinih li\u010dnosti iz historije Islamske zajednice naglasio kako je \u201emalo ili ni\u0161ta napisano o na\u0161im znamenitim alimima bosanskim\u201c \u0161to je, prema Dautovi\u0107u \u201eZbog komunisti\u010dkog, represivnog sistema u kome smo \u017eivjeli, u kome su ovi alimi djelovali, iz njegovog [Mahmut Tralji\u0107, autor knjige o Istaknuti Bo\u0161njaci<\/em>], kao i drugih tekstova vidimo da je presko\u010den jedan cijeli a va\u017ean period iz \u017eivota ovih alima. Taj period se uglavnom odnosi na vrijeme koje su ovi ljudi provodili po kazamatima \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije. Razlog za to je poznat. Naprosto taj period se nije mogao niti smio tretirati, on je bio tabu tema i za istra\u017eiva\u010dke teme, kao i za najobi\u010dnije biografije\u201c (Dautovi\u0107 2005: 9). Ovakvim postavljanjem teme, odnosno isticanjem najzna\u010dajnijih karakteristika \u010dovjeka \u010diji se \u017eivotopis obra\u0111uje na na\u010din kako je to ve\u0107 pokazano, a zatim skretanjem pa\u017enje na glavni razlog \u201enepoznavanja\u201c re\u010denih karakteristika su\u0161tinski se na samome po\u010detku knjige daje najzna\u010dajnija ocjena \u201ete\u0161kih, olovnih i gvozdenih\u201c vremena. A zatim se poentira faktorom promjene jer \u201eAgresija na BiH je promijenila sve pa i odnos prema tom periodu\u201c (Dautovi\u0107 2005: 9). Pored navedenog, vrijedi naglasiti jo\u0161 jedan detalj iz uvodnih teza koji nije bezna\u010dajan u razumijevanju slike jugoslavenske vlasti nakon Drugog svjetskog rata koja je vidljiva u ovoj knjizi. Dautovi\u0107, naime, isti\u010de da je predmet njegova istra\u017eivanja, Kasim Dobra\u010da, bio \u017ertvom komunisti\u010dke vlasti jer nije iskazivao spremnost na saradnju i \u201ekada su se komunisti nakon svih svojih nastojanja uvjerili da ga nije mogu\u0107e pridobiti za saradnju, kako su to oni zamislili, tj. da Islamsku zajednicu potpuno pot\u010dine re\u017eimu i pretvore je u svoju agenturu, odlu\u010dili su da ga uklone. To je za njih bio neoprostiv grijeh koji mu nikada nisu oprostili. Iz toga su proistekla sva njegova stradanja, hap\u0161enja, su\u0111enja na montiranom procesu, dugogodi\u0161nje robijanje, pa i nakon pu\u0161tanja iz zatvora neprekidno pra\u0107enje i \u0161ikaniranje do kraja \u017eivota\u201c (Dautovi\u0107 2005: 12).<\/p>\n

Knjiga ima tri cjeline, i mo\u017ee se smatrati jednom formom bio-bibliografije. U prvom dijelu se obra\u0111uju osnovni biografski podaci o Kasimu Dobra\u010di, od ro\u0111enja i podataka o porodi\u010dnom porijeklu do smrti. Te\u017ei\u0161te, pak, biografije je na zrelijem \u017eivotnom dobu, \u0161kolovanju, radu i dru\u0161tvenom anga\u017emanu, aktivnostima u omladinskoj sekciji Mladih muslimana, hap\u0161enju, su\u0111enju i zatvoru, a zatim i informacijama o smanjenju kazne, izlasku iz zatvora i radu unutar Islamske zajednice, ali na pozicijama koje su bile ni\u017ee od onih koje je intelektualnim kapacitetom bio zaslu\u017eio i o \u010demu je postojalo \u0161iroko uvjerenje o \u010demu Dautovi\u0107 govori na osnovu sje\u0107anja i izvorne podloge koju uglavnom \u010dine neobjavljeni memoari srodnika i\/ili poznanika. Drugi dio knjige je Dobra\u010dina bibliografija prezentirana prema naslovima periodike u kojoj se Dobra\u010da kao autor pojavljivao, od Glasnika<\/em> Islamske vjerske zajednice, \u010dasopisa El-Hidaje<\/em> do Anala<\/em> Gazi Husrev-begove biblioteke, a potom su zasebno prezentirani drugi listovi i \u010dasopisi, posebno \u0161tampani radovi te Dobra\u010dini neobjavljeni radovi. Tre\u0107u cjelinu \u010dine Dobra\u010dini neobjavljeni tekstovi koji su \u0161tampani kao sastavni dio ove knjige. Ve\u0107ina knjige je napisana na izvornoj podlozi koju \u010dine dijelom arhivska gra\u0111a iz Arhiva Bosne i Hercegovine, naro\u010dito sudski spisi iz procesa Kasimu Dobra\u010di 1947. godine, zatim nekoliko rukopisa sje\u0107anja, periodika, te objavljeni prigodni naslovi o organizaciji Mladih muslimana. Sve navedeno je u knjizi kori\u0161teno u dosta ekstenzivnim ispisima, dijelom komentirano i detaljnije elaborirano, a dijelom je Dautovi\u0107 prepustio svojim izvorima da \u201egovore\u201c. Na mjestima gdje se vi\u0161e posvetio analizi podataka s kojima je raspolagao, na\u010dinio je korisno povezivanje u razumijevanju konteksta i zna\u010daja odre\u0111enih doga\u0111aja, odnosno, hronologije i dinamike doga\u0111anja. Naprimjer, kada govori o hap\u0161enju i su\u0111enju grupi oko Kasima Dobra\u010de 1947. godine dobro prati stavove \u0160a\u0107ira Filandre iz knjige Bo\u0161nja\u010dka politika u XX. stolje\u0107u<\/em> u kojoj se tvrdi kako je \u201eProces protiv Dobra\u010de i ‘njegove grupe’ bio [je] svojevrsna priprema za kadrovske promjene u Islamskoj zajednici, kao i opravdanje za njih, s ciljem dovo\u0111enja ljudi potpuno odanih novom komunisti\u010dkom re\u017eimu. To je bio na\u010din nove vlasti da ovlada ovom bitnom bo\u0161nja\u010dkom ustanovom\u201c (Filandra 1998: 213). Na nekim drugim mjestima u svojoj knjizi, podatke iz izvora ili literature je prenosio dosta nekriti\u010dki \u0161to i dalje ostavlja prostora za temeljitija istra\u017eivanja pojedinih pitanja vezanih uz \u017eivot i djelo Kasima Dobra\u010de. U usporedbi sa knjigom Denisa Be\u0107irovi\u0107a, u onoj mjeri u kojoj je mogu\u0107e vr\u0161iti upore\u0111ivanje ove dvije, ipak razli\u010dite knjige, primjetno je kako je izbor leksike u opisivanju jugoslavenske vlasti poslije Drugog svjetskog rata mnogo o\u0161triji nego kod Be\u0107irovi\u0107a i mo\u017eda se na tom mjestu najbolje pokazuje razlika u pristupu, izboru teme i na\u010dinu njene elaboracije, izvedenim zaklju\u010dcima, ali i ukupnoj vrijednosti jedne, odnosno, druge knjige. Primjetno je, tako\u0111er, autorovo vezivanje uz svoju ista\u017eiva\u010dku temu jer na vi\u0161e mjesta govori o \u201ena\u0161im\u201c u\u010denjacima, aktivistima \u201ena\u0161e\u201c zajednice, koji su kao takvi dio \u201ena\u0161e\u201c historije.<\/p>\n

Uz ovo bi vrijedilo naglasiti i to kako se temom odnosa Islamske zajednice i jugoslavenskih vlasti poslije Drugog svjetskog rata bavio i veliki broj aktera tih doga\u0111aja, uglavnom onih koji su bili s druge strane komunisti\u010dkoj vlasti \u2013 dakle, u konkretnim slu\u010dajevima \u010dlanovi organizacije Mladih muslimana, \u010dija su vi\u0111enja uglavnom sadr\u017eana u memoarskim zapisima koji od disolucije Jugoslavije naovamo \u010dine \u201eobavezno \u0161tivo\u201c za razumijevanje \u201ena\u0161e najskorije historije\u201c. Brojni su naslovi memoarskog karaktera objavljeni u posljednjim decenijama, ali bih za ovu priliku skrenuo pa\u017enju na dvije knjige, autora Sulejmana \u010camd\u017ei\u0107a i Omera Naki\u010devi\u0107a, \u010dlanova organizacije Mladi muslimani, \u010dija su sje\u0107anja objavljena u posljednjih nekoliko godina (\u010camd\u017ei\u0107 2015; Naki\u010devi\u0107 2017) koji, kao i ve\u0107ina njihovih prethodnika, tretiraju svoja \u017eivotna iskustva i sje\u0107anja, uklju\u010duju\u0107i i epizode sudskih procesa protiv pripadnika \u010dlanova organizacije Mladi muslimani i to je najprepoznatljiviji dio ovakve vrste literature. Drugim rije\u010dima kazano, svaki od autora nudi svoja sje\u0107anja na vlastita iskustva, ali ne i \u0161iroku perspektivu koju mo\u017eemo na\u0107i u publicistici ili historiografiji \u0161to je sasvim prirodno. Zanimljivo je, u tom kontekstu, primijetiti kako su, naprimjer, Naki\u010devi\u0107evi memoari ocijenjeni kao jedan \u201eveliki prilog za na\u0161u historijsku nauku\u201c. Stoga treba naglasiti kako memoarsku literaturu i treba razumijevati kao prilog historijskoj nauci, ali samo i isklju\u010divo kao jedan dio izvorne podloge na kojoj se, primjenom historiografskog metoda, mogu voditi dalja ista\u017eivanja i izvoditi sveobuhvatniji zaklju\u010dci.<\/p>\n

Sve naprijed navedeno napisano je s ciljem ukazivanja na potrebu temeljitijeg pristupa kako izvornoj gra\u0111i koja se nalazi u arhivskim ustanovama, od kojih su dijelovi jo\u0161 uvijek arhivisti\u010dki nesre\u0111eni \u0161to je dodatna ote\u017eavaju\u0107a okolnost pri obradi pojedinih pitanja savremene bosanskohercegova\u010dke historije, tako i literaturi bez obzira na njenu provenijenciju. Ovo tim prije vrijedi naglasiti jer se o\u010dekivani rast i razvoj historiografije u Bosni i Hercegovini mo\u017ee ostvariti samo i isklju\u010divo na kriti\u010dkom propitivanju izvorne gra\u0111e, \u0161to je sasvim prirodni put kojim treba pro\u0107i, ali naro\u010dito na kriti\u010dkom propitivanju onoga \u0161to je do sada napisano o odre\u0111enim temama, uklju\u010duju\u0107i pitanje odnosa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i jugoslavenske\/bosanskohercegova\u010dke vlasti poslije Drugog svjetskog rata jer se utvr\u0111ivanjem motiva i ciljeva autora pojedinih naslova, a naro\u010dito kontekstom u kojem su njihova djela nastala, omogu\u0107uje stvarno razumijevanje karaktera diskursa o odre\u0111enim pojavama iz pro\u0161losti, uklju\u010duju\u0107i i karakterizaciju socijalizma na \u0161to je ovim radom skrenuta posebna pa\u017enja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bibliografija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. Be\u0107irovi\u0107, Denis (2012). Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953).<\/em> Zagreb \u2013 Sarajevo: Bo\u0161nja\u010dka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagreba\u010dku \u017eupaniju \u2013 Islamska zajednica u Hrvatskoj \u2013 Med\u017elis Islamske zajednice Zagreb \u2013 Institut za istoriju Sarajevo.<\/li>\n
  2. \u010camd\u017ei\u0107, Sulejman (2015). Neka moja sje\u0107anja<\/em>. Zagreb \u2013 Sarajevo: Bo\u0161nja\u010dka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagreba\u010dku \u017eupaniju \u2013 Nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki institut \u201eIbn Sina\u201c.<\/li>\n
  3. Dautovi\u0107, Ferid (2005). Kasim ef. Dobra\u010da: \u017eivot i djelo<\/em>. Sarajevo: El -Kalem \u2013 Izdava\u010dki centar Rijaseta IZ u BiH \u2013 Med\u017elis Islamske zajednice Sarajevo.<\/li>\n
  4. Duranovi\u0107, Amir (2015). Islamska zajednica u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu Bosne i Hercegovine od 1953. do 1974. godine<\/em>. Sarajevo: doktorska disertacija odbranjena na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.<\/li>\n
  5. Filandra, \u0160a\u0107ir (1998). Bo\u0161nja\u010dka politika u XX. stolje\u0107u<\/em>. Sarajevo, Sejtarija.<\/li>\n
  6. Jahi\u0107, Adnan (2010). Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhisti\u010dke Jugoslavije (1918-1941).<\/em> Zagreb: Bo\u0161nja\u010dka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagreba\u010dku \u017eupaniju \u2013 Islamska zajednica u Hrvatskoj, Med\u017elis Islamske zajednice Zagreb.<\/li>\n
  7. Kamberovi\u0107, Husnija (2012). Historiografija u Bosni i Hercegovini u slu\u017ebi politike<\/em>. Zagreb, Srednja Europa.<\/li>\n
  8. Kamberovi\u0107, Husnija (2017). D\u017eemal Bijedi\u0107: politi\u010dka biografija. Drugo, dopunjeno izdanje<\/em>. Sarajevo, Udru\u017eenje za modernu historiju (UMHIS)<\/li>\n
  9. Kari\u0107, Enes (2004). Prilozi za povijest islamskog mi\u0161ljenja u Bosni i Hercegovini XX stolje\u0107a. Sarajevo: El-Kalem.<\/li>\n
  10. Naki\u010devi\u0107, Omer \u2013 prire\u0111iva\u010d (1996). Istorijski razvoj institucije Rijaseta<\/em>. Sarajevo.<\/li>\n
  11. Naki\u010devi\u0107, Omer (2017). U vrtlogu vremena (1927-2017).<\/em> Sarajevo: Centar za napredne studije (CNS).<\/li>\n
  12. Preki\u0107, Adnan (2011). Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori 1918-1941. Istorijska istra\u017eivanja i zbirka dokumenata<\/em>. Podgorica.<\/li>\n
  13. Prilozi<\/em> (2012). Sarajevo: Institut za istoriju.<\/li>\n
  14. Prilozi<\/em> (2015). Sarajevo: Institut za istoriju.<\/li>\n
  15. Radi\u0107, Radmila (2011). \u017divot u vremenima. Patrijarh Gavrilo (Do\u017ei\u0107) 1881-1950. Drugo, pro\u0161ireno i dopunjeno izdanje. <\/em>Beograd.<\/li>\n
  16. Smaji\u0107, Husein (2012). Fehim Spaho: \u017eivot i djelo<\/em>. Sarajevo: El- Kalem – Izdava\u010dki centar Rijaseta IZ u BiH \u2013 Muftijstvo Sarajevsko.<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9942","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9942,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":9942,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9942,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":9942,"position":3},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":9942,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":9942,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9942"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9942\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9943,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9942\/revisions\/9943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}