{"id":9936,"date":"2018-05-21T20:31:32","date_gmt":"2018-05-21T20:31:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9936"},"modified":"2018-05-21T20:31:32","modified_gmt":"2018-05-21T20:31:32","slug":"ruza-fotiadis-opasni-prijatelji-nevjerna-braca-bliskost-i-udaljenost-u-medunarodnim-odnosima-na-primjeru-grcke-i-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9936","title":{"rendered":"Ru\u017ea Fotiadis, \u201eOpasni prijatelji, nevjerna bra\u0107a\u201c \u2013 bliskost i udaljenost u me\u0111unarodnim odnosima na primjeru Gr\u010dke i Jugoslavije"},"content":{"rendered":"

Ru\u017ea Fotiadis <\/strong><\/p>\n

Humboldt-Universit\u00e4t zu Berlin<\/p>\n

ruza.fotiadis@hu-berlin.de<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOpasni prijatelji, nevjerna bra\u0107a\u201c \u2013 bliskost i udaljenost u me\u0111unarodnim odnosima na primjeru Gr\u010dke i Jugoslavije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: Gr\u010dka, Jugoslavija, me\u0111unarodni odnosi, prijateljstvo<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kako bi lak\u0161e zapamtili imena susjednih dr\u017eava iz predmeta \u201ePoznavanje prirode i dru\u0161tva\u201c, osnovci bi \u0161irom socijalisti\u010dke Jugoslavije odgovarali: \u201eJugoslavija je okru\u017eena BRIGAMA: Bugarska, Rumunjska, Italija, Gr\u010dka, Austrija, Ma\u0111arska, Albanija.\u201d (Adri\u0107; Jakovina 2013). No, ovom dosjetkom se nisu poslu\u017eili samo \u0111aci nego i poznata grupa \u201eSedmorica mladih\u201c koja ju je, kako navodi Leksikon YU mitologije<\/em>, \u201eiskoristila kao ishodi\u0161te za pjesmu s refrenom koji je i\u0161ao otprilike: \u00bbKa\u017eu da je Jugoslavija okru\u017eena brigama \/ ali Jugoslavija je okru\u017eena prijateljima!\u00ab\u201d. Spomenuti stih uvodi dvije klju\u010dne rije\u010di ovih razmatranja o bliskosti i udaljenosti u me\u0111unarodnim odnosima \u2013 briga i prijatelj. No, \u0161to povezuje taj \u201eosje\u0107aj uznemirenosti zbog koga ili \u010dega\u201c i \u201ebliskog poznanika s kojim se u dru\u017eenju njeguju po\u0161tovanje, povjerenje i ljubav\u201c (Hrvatski jezi\u010dni portal, \u201cbriga\u201c, \u201cprijatelj\u201c), i kakve veze ove leksikonske natuknice i stihovi zabavnih pjesama imaju s odnosima Helenske Republike i socijalisti\u010dke Jugoslavije?<\/p>\n

Politi\u010dka i pogotovo diplomatska povijest ponekad zna biti suhoparna: susre\u0107emo se s pomalo \u0161turom prepiskom razli\u010ditih dr\u017eavnih slu\u017ebenika, izvje\u0161tajima i direktivama. No, otvaranjem prema novijim tendencijama u historiografiji i u drugim disciplinama, te jednim inovativnim pristupom povijesti me\u0111unarodnih odnosa mo\u017ee se jo\u0161 mnogo\u0161ta pridonijeti izu\u010davanju socijalisti\u010dke Jugoslavije. Jedan takav pristup bilateralnim odnosima na primjeru Gr\u010dke i Jugoslavije polazi od pojma prijateljstvo, \u010dime uklju\u010duje i jednu emocionalnu dimenziju u istra\u017eiva\u010dku perspektivu, te neminovno i pojam neprijateljstvo. \u0160tovi\u0161e, povezuje pristupe iz kulturne povijesti politike i povijesti emocija, te novija istra\u017eivanja s podru\u010dja politi\u010dkih znanosti i sociologije. Skiciraju\u0107i prijateljstvo kao analiti\u010dku kategoriju u istra\u017eivanju me\u0111unarodnih odnosa namjeravam ponuditi jedan zanimljiv znanstveni okvir u koji se uklapaju izme\u0111u ostalog i gr\u010dko-jugoslavenski odnosi, to jest u ovom kontekstu vi\u0111enje Jugoslavije iz gr\u010dke perspektive.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijateljstvo i me\u0111unarodni odnosi u povijesnoj perspektivi<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Prijateljstvo je jedan od dru\u0161tveno-teorijskih pojmova s najdu\u017eom tradicijom, a istovremeno se do danas protivi svakom poku\u0161aju sa\u017eimanja svih razli\u010ditih, fluidnih, povijesno i kulturno promjenljivih oblika u jednu op\u0107epriznatu i sveobuhvatnu definiciju. Ve\u0107 od anti\u010dkih vremena zaokuplja mislioce. No, za razliku od Aristotela koji ga smatra jednim od najva\u017eniji javnih i kolektivnih dobara i zaslu\u017enim za koherenciju cijelog dru\u0161tva, pojam prijateljstva se tokom 18. stolje\u0107a povla\u010di u privatnu sferu i koristi za ozna\u010davanje dijadskih odnosa, to jest odnosa me\u0111u dvjema osobama, dok se na nadindividualnoj razini pod utjecajem Francuske revolucije bratstvo me\u0111u ljudima i narodima sve vi\u0161e ustaljuje i idealizira (Devere 2013; King 2007; Schobin 2016). Politi\u010dki teoreti\u010dar Carl Schmitt pak vra\u0107a prijateljstvo kao kategoriju u razmatranje me\u0111udr\u017eavnih odnosa i smatra upravo tu antitezu prijateljstva i neprijateljstva glavnom odlikom pojma politi\u010dkog. Pritom je pristup izu\u010davanja prijateljstva kao pojave politi\u010dkog u kontekstu me\u0111udr\u017eavnih odnosa i u povijesnoj perspektivi suo\u010den s mnogim izazovima. Postavlja se ne samo ve\u0107 spomenuto pitanje definicije pojma i njegove uporabe izvan danas uobi\u010dajenog konteksta kao intimni odnos dviju osoba, nego se i upli\u0107u individualne i kolektivne subjektivnosti, a samim time i unutarpsihi\u010dki i emocionalni procesi, koje je metodolo\u0161ki te\u0161ko uhvatiti \u2013 treba izdr\u017eati \u201eprili\u010dan raspon ambivalentnosti, neizvjesnosti, \u010dak i protivrje\u010dnosti\u201c (Biermann 2005).<\/p>\n

Zadnjih godina razli\u010dite znanstvene discipline poku\u0161avaju smanjiti doti\u010dni raspon, ponajprije politi\u010dke znanosti i ovdje pogotovo grana me\u0111unarodnih odnosa. Pojam prijateljstva oduvijek prati i oblikuje vanjskopoliti\u010dke diskurze i me\u0111unarodne ugovore. Susre\u0107emo ga \u010desto, dodu\u0161e u mnogim slu\u010dajevima kao ispra\u017enjenu floskulu politi\u010dara prilikom dr\u017eavnih posjeta, metaforu za suglasnost u bilateralnim i internacionalnim pitanjima ili pak u kontekstu neformalnih odnosa kad se povezuje s negativnim konotacijama kao \u0161to su klijentelizam, korupcija i pristranost (Smith 2014; Gurr 2011). No, u me\u0111uvremenu se postepeno probija ideja da se prijateljstvo ne smatra jedino parolom ili metaforom nego da se kao analiti\u010dka kategorija za izu\u010davanje odnosa me\u0111u dr\u017eavama i narodima shvati zaozbiljno (Oelsner i Koschut 2014). Ipak, naspram napreduju\u0107im teorijskim razmatranjima izostaju jo\u0161 uvijek empirijska istra\u017eivanja. Iz tog razloga nau\u010dnici iz oblasti me\u0111unarodnih odnosa nagla\u0161avaju potrebu za sustavnije provedenim povijesnim, geografskim i usporednim studijama sa ciljem historiziranja, konkretiziranja i kritiziranja pristupa me\u0111unarodnog prijateljstva (Vion 2014). Pri tome je neizbje\u017eno da analize uklju\u010duju povijesnu perspektivu, budu\u0107i da se prijateljstvo shva\u0107a kao dinami\u010dni proces. Me\u0111utim, u povijesnoj znanosti se prijateljstvo dosad u kontekstu studija ranog novog vijeka i analize socijalnih mre\u017ea istra\u017euje ve\u0107inom kao patronatski i klijentelisti\u010dki odnos na interpersonalnoj razini s te\u017ei\u0161tem na elitnim prijateljstvima me\u0111u mu\u0161karcima. S pogledom na jugoisto\u010dnu Europu pak prevladava opre\u010dna prespektiva, to jest da se povijesna zbivanja sagledavaju s gledi\u0161ta neprijateljstva i rivalstva. Uz to ponestaju studije koje se bave prijateljstvom u 20. stolje\u0107u ili u suvremenoj povijesti (s iznimkom npr. Behrends 2006). Tradicionalan pristup politi\u010dke povijesti me\u0111utim pola\u017ee te\u017ei\u0161te na velike dr\u017eavnike i samim time i njihove isto tako utjecajne prijatelje (npr. odnos De Gaulle-Adenauer kao utjelovljenje njema\u010dko-francuskog prijateljstva), dok se dru\u0161tvena povijest \u010desto fokusira na makro-strukturna pitanja, \u010dime prijateljstvo kao svojevrsni interpersonalni mikro-fenomen ispada iz vidokruga. Etnologija je sa svoje strane ponajprije usredoto\u010dena na izu\u010davanje rodbine i rodbinskih veza. No, filozofija i sociologija su utjecaj prijateljstva na oblikovanje identiteta i pridavanje smisla pogotovo u vremenima dru\u0161tvenih preokreta i nesigurnosti ve\u0107 prepoznali (K\u00fchner 2016; Gurr 2011). Neminovno je dakle da se ova tema sagledava interdisciplinarno, \u010dak i eklekti\u010dki, budu\u0107i da se uvodi jedan koncept u znanstvenu raspravu koji mislioce razli\u010ditih smjerova ve\u0107 od anti\u010dkih vremena zaokupljava (Biermann 2005; Elvert 2005). Prema tome, dok disciplina me\u0111unarodnih odnosa prednja\u010di u utemeljenju teorijskih i metodskih pristupa, povijesna je znanost pozvana da pomo\u0107u analize konkretnih primjera prijateljstava u politi\u010dkom smislu donosi zna\u010dajna empirijska saznanja koja bi doprinijela daljnjem razvoju ovog pristupa.<\/p>\n

Me\u0111unarodno prijateljstvo ozna\u010dava dakle \u201eprimarily a bilateral relationship in which both sides recognize each other as friends and are connected by a cognitive, normative, and emotional bond formed out of overlapping biographical narratives and focused on a shared idea of international order.\u201d (Berenskoetter i van Hoef 2017). Radi se o jednom funkcionalnom pristupu konceptualizacije veza me\u0111u ljudima, grupama, narodima i dr\u017eavama, koji sagledava emocije, tuma\u010denja pro\u0161losti, poimanja stvarnosti i predo\u010divanja budu\u0107nosti, pri \u010demu pola\u017ee te\u017ei\u0161te na stvaranje osje\u0107aja pripadnosti i zajedni\u010dkog sustava vrijednosti (Smith 2014). Prijateljstvo predstavlja politi\u010dku kategoriju koja konstituira jedno \u201emi\u201c, jednu \u201eposebnu energiju koja nastaje u javnom prostoru\u201c (Elvert 2005), jedan odnos koji se oblikuje i odr\u017eava u interakciji aktera (Berenskoetter i van Hoef 2017) ili pak zapostavlja i prekida. Kao dinami\u010dni odnos bliskosti i udaljenosti podlo\u017ean je konjunkturama stalnosti i promjena \u010dime varira na vremenskoj osovini. Suprotno savezima, to jest prijateljstvima u metafori\u010dnom smislu, koji se sklapaju jedino instrumentalno i materijalno iz strate\u0161kih razmatranja glede sigurnosti i interesa, me\u0111unarodna prijateljstva poprimaju jedan poseban simboli\u010dni i afektivni naboj putem klju\u010dnih doga\u0111aja koji se zajedni\u010dki ritualiziraju i komemoriraju. Na toj se osnovi kroz procese transfera i pro\u017eimanja u me\u0111udjelovanju obojice aktera razvija jedan komunikacijski prostor u kojem prijateljski dvojac pi\u0161e svoju zajedni\u010dku povijest, tuma\u010di sada\u0161njost i oblikuje budu\u0107nost \u2013 time nastaju govore\u0107i jezikom politologije i socijalne psihologije \u201erelationship stories\u201c i \u201ebiographical narratives\u201c (Eznack i Koschut 2014), dok povjesni\u010dari i etnolozi ove procese podrazumijevaju pod kolektivnim kulturama sje\u0107anja i povijesnim metanarativima (na \u0161to se nadovezuju i \u201eizmi\u0161ljenje tradicjie\u201c, Eric Hobsbawm 1998, i \u201ezami\u0161ljenje zajednice\u201c, Benedict Anderson 1991).<\/p>\n

Jedan takav odnos koji stvara zajedni\u010dki okvir za pridavanje smisla, temelji se na povjerenju i nudi stabilnost i orijentaciju u vremenima krize i naglog dru\u0161tvenog preokreta. Posjeduje me\u0111utim, kao ve\u0107 u Aristotelovoj zamisli \u201eprijateljstva radi dobra samog prijatelja\u201c, i jednu zna\u010dajnu eti\u010dku i moralnu dimenziju u uzajamnoj obavezi zauzimati se za prijatelja i te\u017eiti prema zajedni\u010dkom i kolektivnom dobru uzvi\u0161enim nad osobnoj koristi (King 2007). U tom kontekstu treba tuma\u010diti i \u201eshared idea of international order\u201c, \u0161to Berenskoetter i van Hoef smatraju sastavnom oznakom svog pristupa. Me\u0111unarodni prijatelji su prema tome povezani i jednim zajedni\u010dkim projektom, dijele jednu svojevrsnu predod\u017ebu o me\u0111unarodnom poretku, tako da njihovo prijateljstvo nije samo diskurzivni pothvat nego sadr\u017eava i odre\u0111ene djelatnosti i ulaganja u ostvarivanje ove zajedni\u010dke zamisli \u2013 kao upe\u010datljiv primjer navode njema\u010dko-francusko prijateljstvo koje predstavlja zajedni\u010dki projekt pomirenja i europske integracije nakon Drugog svjetskog rata (Vion 2014). No, prijateljstvo mo\u017ee osim ovog produktivnog i kreativnog na\u010dina izvr\u0161avanja mo\u0107i poprimiti i isklju\u010duju\u0107e i diskriminiraju\u0107e oblike. Jedan ekskluzivni prostor zajedni\u010dkih percepcija i moralnih prosudaba mo\u017ee dovesti do odsje\u010denosti, diskriminacije protiv tre\u0107ih i prezira prema kritici izvana. Prijateljska veza oblikuje i poja\u010dava kako u me\u0111uljudskom, tako i u me\u0111unarodnom dvojnom odnosu identitet i subjektivitet svakog pojedinca \u2013 u pozitivnom i negativnom smislu (Berenskoetter i van Hoef 2017).<\/p>\n

Sa\u017eimlju\u0107i treba naglasiti da prijateljstvo kao analiti\u010dki pristup povijesti odnosa dviju dr\u017eava i dvaju dru\u0161tava otvara upravo ono polje \u201eizme\u0111u\u201c gdje se kroz kontakt i transfer isprepli\u0107u razli\u010diti koncepti identiteta i zajedni\u0161tva, auto- i hetero-stereotipi, unutra\u0161nja i vanjska politika, te tuma\u010denja pro\u0161losti, poimanja stvarnosti i predo\u010divanja budu\u0107nosti (Karakatsanis 2014). \u0160tovi\u0161e, jedna takva perspektiva uklju\u010duje mnoge razine i vi\u0161e aktera, to jest ne samo donositelje politi\u010dkih odluka. Unosi jednu afektivnu dimenziju u obliku emocija kao kulturno preno\u0161enih, dinami\u010dnih, socijalnih praksi koje su presudne u svakoj politi\u010dkoj komunikaciji i dru\u0161tvenoj mobilizaciji (Demertzis 2013). Pritom je va\u017eno napomenuti da je razmatranje me\u0111unarodnih odnosa kroz prijateljstvo, povi\u0161eno u ideal bratstva i u opreci s neprijateljstvom, dio narativne matrice nacionalizma. Kontekst govora o prijateljima i neprijateljima \u010dini diskurs o nacionalnoj sigurnosti, to\u010dnije prijetnjama nacionalne sigurnosti, i solidarnosti. U centru ovog pristupa stoji stvaranje jednog kolektivnog \u201emi\u201c i objedinjavanje, a kao \u0161to proizlazi iz mno\u0161tva studija o nacionalizmu i grupama, jedinstvo se stvara prvenstveno putem osje\u0107aja solidarnosti me\u0111u \u010dlanovima, te osje\u0107ajem ugro\u017eenosti od strane vanjskih sila (\u010colovi\u0107 2014; Brubaker 2004). Glede gr\u010dko-jugoslavenskih primjera, pojam prijateljstva nudi dovoljno velik okvir za obuhva\u0107anje vi\u0161edesetljetne povijesti odnosa Gr\u010dke i Jugoslavije, a omogu\u0107ava istovremeno fokusiranje na elitne diskurse i svakida\u0161nje prakse, me\u0111unarodnu politiku i lokalne inicijative, te nacionalne procjene i kolektivne ocjene, \u010dime naposljetku oblikuje jedinstvenu sliku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOpasni prijatelj sa sjevera\u201c \u2013 Jugoslavija iz gr\u010dke perspektive<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Oksimoron \u201eopasnog prijatelja sa sjevera\u201c izra\u017eava na upe\u010datljiv na\u010din napeti i \u010desto proturje\u010dni odnos Gr\u010dke prema Jugoslaviji. Naime, pojam prijateljstva se iz gr\u010dke perspektive vezuje skoro pa isklju\u010divo jedino za Srbiju, dok Jugoslavija kao oli\u010denje ju\u017enoslavenskog bratstva predstavlja svojevrsnu \u201eopasnost sa sjevera\u201c. Me\u0111utim, politi\u010dki koncepti koji su u Gr\u010dkoj zadnjih 150 godina i du\u017ee u opticaju, osciliraju izme\u0111u vizije \u201evelikog brata\u201c pravoslavnih naroda na Balkanu i predvodnika anti-osmanskog\/anti-turskog pokreta, te straha od izolacije kao \u201ebezbratni narod\u201c (\u201eanadelfos laos\u201c), okru\u017een Slavenima sa sjevera i Turcima sa istoka (Gounaris 2007; Fotiadis 2014). U tom paternalisti\u010dkom diskursu Srbi igraju jednu od glavnih uloga, kao dodu\u0161e slavenski, ali \u201ehrabar\u201c pravoslavni narod koji se \u2013 za razliku od Bugara \u2013 \u201esvojom snagom oslobodio turskog jarma\u201c (Livanios 2003). Ideja o gr\u010dko-srpskom prijateljstvu oblikuje se kao vanjskopoliti\u010dki program detaljnije 1860-ih godina u gr\u010dkim politi\u010dkim krugovima, ali ostaje elitisti\u010dki projekt, bez podr\u0161ke u \u0161iroj javnosti (Gounaris 2004). Tek u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu dobiva na sadr\u017eaju, kada se Srbi i Grci nalaze na istoj strani fronta kao \u201ebra\u0107a po oru\u017eju\u201c. Krf zauzima u tom kontekstu zna\u010dajnu ulogu: naime, tokom 1916.-1918. godine postaje uto\u010di\u0161te srpske vlade, vojske i mnogobrojnih civila koji su se uslijed austro-ugarske ofenzive povukli preko Albanije. Oko 150.000 srpskih izbjeglica je evakuirano na otok koji tada broji 100.000 stanovnika (Hassiotis 2004; \u010ceni\u0107 2011). Zanimljivo je da Krf ili \u201eotok spasa i vaskrsa srpskog naroda nakon albanske golgote\u201c, kako ga se \u010desto naziva u srpskoj publicistici, pogotovo osamdesetih godina 20. stolje\u0107a zaslugom udru\u017eenja veterana Prvog svjetskog rata i njihovih potomaka avansira u simbol gr\u010dko-srpskog prijateljstva u sklopu nacionalisti\u010dkog diskurza o ugro\u017eenosti i zapostavljenosti \u201esrpskih interesa\u201c u Jugoslaviji (\u017divulovi\u0107 1998). Doima se pritom pomalo ironi\u010dno da je upravo otok u Jonskom moru istovremeno i rodno mjesto prve jugoslavenske dr\u017eave osnovane Krfskom deklaracijom \u2013 no, za razliku od devedesetih godina 20. stolje\u0107a, Srbija 1917. nije tra\u017eila prijateljski zagrljaj sa Gr\u010dkom, nego se u kona\u010dnici odlu\u010duje za bratski, to jest zajedni\u0161tvo s drugim jugoslavenskim narodima.<\/p>\n

Odnosi u toj prvoj zajedni\u010dkoj dr\u017eavi bili su pritom zami\u0161ljeni kao zadrugarski, budu\u0107i da je bratstvo me\u0111u jugoslavenskim narodima poimljeno u smislu plemenske veze, dok su odnosi u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji trebali li\u010diti na pobratimske, uzimaju\u0107i prijatelja za brata i suborca \u2013 tako barem u ideolo\u0161koj koncepciji (Dutoit i Previ\u0161i\u0107 2014). Gr\u010dka \u0107e se pak u desetlje\u0107ima koja su slijedila nakon 1918. kolebati s tom vi\u0161eetni\u010dkom, multireligijskom dr\u017eavom, koja je u opreci s idealom homogene nacionalne dr\u017eave, kakvom Gr\u010dka skoro pa u potpunosti postaje nakon razmjene stanovni\u0161tva s Turskom 1923. godine, a pogotovo sa socijalisti\u010dkom federacijom nakon 1945. godine. Sa Srbijom su zapravo sva otvorena pitanja podjelom Makedonije u Balkanskim ratovima bila rije\u0161ena, sa socijalisti\u010dkom Jugoslavijom su se me\u0111utim ne samo stara opet otvorila nego i nova postavila kao \u0161to je uloga Jugoslavije u gr\u010dkom gra\u0111anskom ratu, suprotnost sistema op\u0107enito ili pak prekid odnosa tokom vladavine vojne hunte (Ristovi\u0107 2016; Wallden 2003; Rajak 2017). Prijateljstvo izme\u0111u Gr\u010dke i socijalisti\u010dke Jugoslavije nikako da za\u017eivi, ostaje suhoparna floskula Hladnog rata, koja se forsira primjerice 1953.\/1954. tokom sklapanja Balkanskog pakta, ali ostaje bez ikakve afektivne dimenzije \u2013 za razliku od prisnih odnosa izme\u0111u gr\u010dke ljevice i socijalisti\u010dke Jugoslavije za vrijeme vojne hunte (Ristovi\u0107 2004).<\/p>\n

Govor i poimanje stvarnosti u kategorijama prijateljstva i neprijateljstva je upravo odlika hladnoratovskog doba: bilo da je to razra\u010dunavanje sa suparnicima s druge strane \u017deljezne zavjese ili pak politi\u010dki diskurs u Isto\u010dnom bloku pod geslom \u201eDru\u017eba narodov\u201c, ideja vodilja Helsin\u0161kog procesa i drugih mirovnih inicijativa, pa i parola pokreta Nesvrstanih kao svojevrsno bratimljenje Tita s Nasserom i Nehruom. Pozadinu ovog diskursa \u010dini odmjeravanje snaga i sigurnosnih uvjeta. U kontekstu gr\u010dko-jugoslavenskog primjera treba nazna\u010diti va\u017enost trougla odnosa Gr\u010dke, Jugoslavije i Turske. Naime, gr\u010dke koncepcije vanjske politike, ali i javno mnijenje tokom Hladnog rata osciliraju konstantno izme\u0111u \u201ekomunisti\u010dke opasnosti sa sjevera\u201c, to jest bojazni da \u201ea mass of 200 million Slavs are posing a Bolshevik threat against us\u201c (Karakatsanis 2014: 8) i \u201eopasnosti sa istoka\u201c u obliku sna\u017ene i ekspanzionisti\u010dke Turske. Gr\u010dko-jugoslavenske veze moraju se dakle uvijek sagledavati u tom ve\u0107em okviru, pri \u010demu treba obra\u0107ati pa\u017enju na \u201eopsadni mentalitet\u201c u gr\u010dkom javnom diskurzu, stiliziran u ve\u0107 spomenutoj ideji o \u201ebezbratnom narodu\u201c, te intenziviran presudnim doga\u0111ajima kao na primjer Ciparskom krizom 1974. godine (Diamandouros 1994; Veremis 1997; Stefanidis 2007).<\/p>\n

Gr\u010dka, koja se nakon 1945. nekoliko puta nalazi skoro na ivici rata sa Turskom, pridodaje odnosima sa Jugoslavijom veliki zna\u010daj. Unutra\u0161njopoliti\u010dki i nacionalni stav nepriznavanja makedonske manjine sprje\u010dava je me\u0111utim u ostvarenju bilo koje prisnije kooperacije: ekonomska, trgovinska i kulturna suradnja je na vrlo niskom nivou, ponajprije zbog poku\u0161aja Gr\u010dke da se SR Makedonija izostavi iz bilateralnih ugovora i da se smanji malograni\u010dni promet (Gavrilovi\u0107 1988; Jeli\u0107 1982; V. 1973). Dolaskom gr\u010dkog socijalisti\u010dkog pokreta PASOK 1981. na vlast, raste nada za uspje\u0161nim pribli\u017eavanjem: Andreas Papandreou, koji se profilirao odre\u0161itom anti-ameri\u010dkom i anti-turskom retorikom, slovi naime za obo\u017eavatelja pokreta Nesvrstanih i jugoslavenskog modela. No, nada se ubrzo raspr\u0161ila: PASOK nastavlja politiku prethodnih desnih vlada s pogledom na Makedonsko pitanje (Clogg 1993). Gr\u010dko-jugoslavensko prijateljstvo tokom Hladnog rata ostaje dakle na metafori\u010dnoj razini \u2013 tim vi\u0161e \u0161to je Jugoslavija zapravo nepoznata zemlja: niti postoje katedre za ju\u017enoslavensku filologiju, a instituti koji se bave historiografijom Balkana \u010dine to pod utjecajem politi\u010dkih direktiva. \u010cak i u diplomatskom zboru nedostaju specijalisti za Jugoslaviju, budu\u0107i da se ve\u0107ina kadrova \u0161koluje za odnose sa Turskom (Keridis 1998). Ne smije se, me\u0111utim, zanemariti fascinacija Titom i njegovom politikom nezavisnosti od blokova \u0161to izaziva divljenje u gr\u010dkoj politici i javnosti, koja sebe sve vi\u0161e smatra pijunom i \u017ertvom ameri\u010dkih interesa u regiji, pogotovo nakon Ciparske krize. Tako je 1968. i u jugoslavenskoj diplomatskoj slu\u017ebi zabilje\u017eeno \u201eda je jedna od konstanti u na\u0161im odnosima […] interes i zna\u010daj koji Gr\u010dka pridaje odnosima sa Jugoslavijom, o \u010demu treba voditi ra\u010duna kao i o simpatijama koje u gr\u010dkim masama postoje u odnosu na na\u0161u zemlju\u201c (Ristovi\u0107 2008). Naime, reminiscencije na \u201etradicionalno\u201c gr\u010dko-srpsko prijateljstvo tinjale su dalje i rasplamsat \u0107e osje\u0107aje u onom trenutku kada \u0107e se bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda po\u010deti gu\u0161iti u plamenu (Michas 2002; Fotiadis 2014).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bibliografija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Anderson, Benedict (1991). Imagined communities: reflections on the origin and spread of nationalism<\/em>. London: Verso.<\/p>\n

Adri\u0107, Iris. \u201cBrigama\u201d. Leksikon YU mitologije<\/em>. http:\/\/www.leksikon-yu-mitologije.net\/brigama\/<\/a> (14.02.2018).<\/p>\n

Behrends, Jan C. (2006). Die erfundene Freundschaft. Propaganda f\u00fcr die Sowjetunion in Polen und in der DDR<\/em>. K\u00f6ln: B\u00f6hlau.<\/p>\n

Berenskoetter, Felix; van Hoef, Juri (2017). \u201cFriendship and Foreign Policy\u201d. Oxford Research Encyclopedia of Politics<\/em>\u201d. <\/em>DOI: 10.1093\/acrefore\/9780190228637.013.429.<\/p>\n

Biermann, Rafael (2005). \u201cZur Bedeutung freundschaftlicher Verbundenheit in der Politik. Eine Ann\u00e4herung am Beispiel des deutschen Einigungsprozesses\u201d. Gef\u00fchl und Kalk\u00fcl. Der Einfluss von Emotionen auf die Politik des 19. und 20. Jahrhunderts<\/em>. Aschmann, Birgit (ur.). Stuttgart: Franz Steiner Verlag: 197-230.<\/p>\n

Brubaker, Rogers (2004). \u201cEthnicity without groups\u201d. Ethnicity without groups<\/em>. Brubaker, Rogers. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 7-27.<\/p>\n

Clogg, Richard (ur.) (1993). Greece 1981-1989. The Populist Decade<\/em>. London: Macmillan.<\/p>\n

\u010ceni\u0107, Bojana (2011). Srbi u izgnanstvu u Gr\u010dkoj. Gr\u010dko-srpski odnosi za vrijeme Prvog svjetskog rata. Istorijsko-kulturolo\u0161ka studija<\/em>. Banja Luka: Glas Srpske.<\/p>\n

\u010colovi\u0107, Ivan (2014). \u201c\u00abNa\u0161i prijatelji, na\u0161a bra\u0107a\u00bb. Prilog antropologiji me\u0111unarodnih prijateljstava\u201d. Rastanak s identitetom. Ogledi o politi\u010dkoj antropologiji<\/em>, 3. \u010colovi\u0107, Ivan. Beograd: Biblioteka XX vek: 77-90.<\/p>\n

Demertzis, Nicolas (ur.) (2013). Emotions in Politics. The Affect Dimension in Political Tension<\/em>. Basingstoke: Palgrave Macmillan.<\/p>\n

Devere, Heather (2013). \u201cAmity Update: The Academic Debate on Friendship and Politcs\u201d. Amity, The Journal of Friendship Studies <\/em>1: 5-33.<\/p>\n

Diamandouros, Nikiforos P. (1994). Cultural Dualism and Political Change in Post<\/em>–<\/em>Authoritarian Greece<\/em> (Working Paper 50). Madrid: Instituto Juan March de Estudios e Investigaciones. http:\/\/digital.march.es\/ceacs-ir\/en\/fedora\/repository\/ir%3A3835<\/a> (14.02.2018).<\/p>\n

Dutoit, Jan i Previ\u0161i\u0107, Boris (2014).\u201cZwischen Stammesdenken und internationaler Solidarit\u00e4t. Bratstvo<\/em> im ersten und zweiten Jugoslawien\u201d. \u201eBr\u00fcderlichkeit\u201c und \u201eBruderzwist\u201c. Mediale Inszenierungen des Aufbaus und des Niedergangs politischer Gemeinschaften in Ost- und S\u00fcdosteuropa<\/em> Zimmermann, Tanja (ur.). G\u00f6ttingen: Vandenhoeck & Ruprecht: 73-97.<\/p>\n

Elvert, J\u00fcrgen (2005). \u201c\u00abEinig Freunde?\u00bb Einige \u00dcberlegungen \u00fcber die Bedeutung von Freundschaft f\u00fcr den europ\u00e4ischen Integrationsprozess\u201d. Gef\u00fchl und Kalk\u00fcl. Der Einfluss von Emotionen auf die Politik des 19. und 20. Jahrhunderts<\/em>. Aschmann, Birgit (ur.). Stuttgart: Franz Steiner Verlag: 184-196.<\/p>\n

Eznack, Lucile i Koschut, Simon (2014). \u201cThe Sources of Affect in Interstate Friendship\u201d. Friendship and International Relations<\/em>. Koschut, Simon i Oelsner, Andrea (ur.). Basingstoke: Palgrave Macmillan: 72-81.<\/p>\n

Fotiadis, Ru\u017ea (2014). \u201cChristenbr\u00fcder und T\u00fcrkenfreunde: Griechisch-serbische Beziehungsbilder im 19. Jahrhundert\u201d. Post-Panslavismus. Slavizit\u00e4t, Slavische Idee und Antislawismus im 20. und 21. Jahrhundert<\/em>. G\u0105sior, Agnieszka; Karl, Lars i Troebst, Stefan (ur.). G\u00f6ttingen: Wallstein-Verlag: 363-387.<\/p>\n

Fotiadis, Ru\u017ea (2014). \u201cVon orthodoxen Br\u00fcdern und traditionellen Freunden \u2013 die Idee der griechisch-serbischen Freundschaft\u201d. \u201eBr\u00fcderlichkeit\u201c und \u201eBruderzwist\u201c. Mediale Inszenierungen des Aufbaus und des Niedergangs politischer Gemeinschaften in Ost- und S\u00fcdosteuropa<\/em> Zimmermann, Tanja (ur.). G\u00f6ttingen: Vandenhoeck & Ruprecht: 465-483.<\/p>\n

Gavrilovi\u0107, Mladen (1988). \u201cGr\u010dka na Balkanu\u201d. Me\u0111unarodni problemi<\/em> 40, 1-2: 207-226.<\/p>\n

Gurr, Judith (2011). Freundschaft und politische Macht. Freunde, G\u00f6nner, Getreue Margaret Thatchers und Tony Blairs<\/em>. G\u00f6ttingen: V & R Unipress.<\/p>\n

Gounaris, B. C. (2004). \u201c\u00abA Mysterious Bond forged by History\u00bb: The Making of the Greek-Serbian Traditional Friendship in 19th<\/sup> Century Greece\u201d. Balkan Studies<\/em> 45, 1: 5-22.<\/p>\n

Gounaris, Vasilis K. (2007). Ta Valkania ton Ellinon. Apo to Diafotismo eos ton A\u2019 Pankosmio Polemo <\/em>[Balkan Grka. Od Prosvjetiteljstva do Prvog svjetskog rata]. Solun: Epikentro.<\/p>\n

Hassiotis, Loukianos (2004). Ellinoservikes schesis 1913-1918. Symmachikes proteraiotites kai politikes antipalotites<\/em>. Solun: Vanias (prevedeno na srpski: Hasiotis, Lukijanos (2017). Srpsko-gr\u010dki odnosi 1913-1918. <\/em>S<\/em>avezni\u010dke prednosti i politi\u010dka rivalstva<\/em>. Novi Sad: Prometej).<\/p>\n

Hrvatski jezi\u010dni portal.\u201cprijatelj\u201d. http:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search_by_id&id=eVZnURM%3D<\/a> (14.02.2018).<\/p>\n

Hrvatski jezi\u010dni portal. \u201cbriga\u201d. http:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search_by_id&id=f15mUBM%3D<\/a> (14.02.2018).<\/p>\n

Hobsbawm, Eric (1998). \u201cDas Erfinden von Traditionen\u201d. Kultur & Geschichte. Neue Einblicke in eine alte Beziehung<\/em>. Conrad, Christoph i Kessel, Martina (ur.). Stuttgart: Philipp Reclam jun: 97-118.<\/p>\n

Jakovina, Tvrtko (2013). \u201cNeprijatelji ili samo lo\u0161i susjedi? Jugoslavija i balkanske zemlje 1970-ih i 1980-ih\u201d. Socijalizam na klupi. Jugoslavensko dru\u0161tvo o\u010dima nove postjugoslavenske humanistike<\/em>. Durakovi\u0107, Lada i Mato\u0161evi\u0107, Andrea (ur.). Pula, Zagreb: Srednja Europa, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli: 47-73.<\/p>\n

Jeli\u0107, Mirko (1982). \u201cRelations between Yugoslavia and Greece, 1973-1982\u201d. Yugoslav survey<\/em> 23, 4: 127-142.<\/p>\n

Karakatsanis, Leonidas (2014). Turkish-Greek Relations. Rapprochement, Civil Society and the Politics of Friendship<\/em>. London: Routledge.<\/p>\n

Keridis, Dimitris (1998). The Foreign Policy of Nationalism: The Case of Serbia (1986-1995) and Greece (1991-1995)<\/em>. Ph.D. in International Relations, Tufts University. http:\/\/users.uom.gr\/~keridis\/files\/public\/public2.pdf<\/a> (14.02.2018).<\/p>\n

King, Preston (2007). \u201cFriendship in Politics\u201d. Critical Review of International<\/em> Social and Political Philosophy<\/em>, 10, 2: 125-145, DOI: 10.1080\/13698230701207915 (14.02.2018).<\/p>\n

K\u00fchner, Christian (2016). \u201cGeschichte der Freundschaft\u201d. Freundschaft heute. Eine Einf\u00fchrung in die Freundschaftssoziologie<\/em>. Schobin, Janosch; Leuschner, Vincenz; Flick, Sabine; Alleweldt, Erika; Heuser, Eric Anton i Brandt, Agnes (ur.). Bielefeld: Transcript: 79-94.<\/p>\n

Livanios, Dimitris (2003). \u201c\u00abChristians, Heroes, Barbarians\u00bb: Serbs and Bulgarians in the Modern Greek Historical Imagination (1602-1950)\u201d. Greece and the Balkans. Identities, Perceptions and Cultural Encounters since the Enlightment<\/em>. Tziovas, Dimitris (ur.). Aldershot: Ashgate: 68-83.<\/p>\n

Michas, Takis (2002). Unholy Alliance. Greece and Milo\u0161evi\u0107\u2019s Serbia.<\/em> College Station: Texas A&M University Press.<\/p>\n

Oelsner, Andrea i Koschut, Simon (2014). \u201cA Framework for the Study of International Friendship\u201d. Friendship and International Relations<\/em>. Koschut, Simon i Oelsner, Andrea (ur.). Basingstoke: Palgrave Macmillan: 3-31.<\/p>\n

Rajak, Svetozar; Botsiou, Konstantina E.; Karamouzi, Eirini i Hatzivassiliou, Evanthis (ur.) (2017). The Balkans in the Cold War<\/em>. Basingstoke: Palgrave Macmillan.<\/p>\n

Ristovi\u0107, Milan (2016). Na pragu Hladnog rata. Jugoslavija i gra\u0111anski rat u Gr\u010dkoj (1945-1949)<\/em>. Beograd: Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu.<\/p>\n

Ristovi\u0107, Milan (2008). \u201cGodina opreznog ispitivanja: Jugoslavija i diktatura u Gr\u010dkoj u 1968. godini\u201d. 1968 \u2013 \u010cetrdeset godina posle<\/em>. Radi\u0107, Radmila (ur.). Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije: 69-96.<\/p>\n

Ristovi\u0107, Milan (2004). \u201cMikis Teodorakis, Tito i jugoslovenski drugovi. Iz istorije odnosa gr\u010dke levice i Jugoslavije 1967-1970\u201d. Tokovi istorije<\/em> 3-4: 55-72.<\/p>\n

Smith, Graham M. (2014). \u201cFriendship, State, Nation\u201d. Friendship and International Relations<\/em>. Koschut, Simon i Oelsner, Andrea (ur.). Basingstoke: Palgrave Macmillan: 35-50.<\/p>\n

Stefanidis, Ioannis D. (2007). Stirring the Greek Nation: Political Culture, Irredentism and Anti-Americanism in Post-war Greece, 1945-1967<\/em>. Aldershot: Ashgate.<\/p>\n

Veremis, Thanos (1997). \u201cPost-1974 Greek Foreign Policy\u201d. \u00c9tudes Hell\u00e9niques\/Hellenic Studies 5, 2: 95-108.<\/p>\n

Vion, Antoine (2014). \u201cFranco-German Friendship: A Dynamic Perspective\u201d. Friendship and International Relations<\/em>. Koschut, Simon i Oelsner, Andrea (ur.). Basingstoke: Palgrave Macmillan: 109-122.<\/p>\n

V.[ukeli\u0107] M.[iroslav] (1973). \u201cRelations between Yugoslavia and Greece, 1965-1972\u201d. Yugoslav Survey<\/em> 14, 1: 111-126.<\/p>\n

Wallden, Sotiris (2003). \u201cI valkaniki politiki tis Elladas. Kritikos Apologismos tis metapolemikis periodou kai prooptikes\u201d Balkanska politika Gr\u010dke [Kriti\u010dka bilanca poslijeratnog doba i perspektive].Tsakonas, Panagiotis (Hg.): Sygnchroni elliniki exoteriki politiki. Mia synoliki prosengisi. Tomos B\u2019 [Suvremena gr\u010dka vanjska politika. Jedan univerzalan pristup. 2. tom]. Atena: Ekdosis I. Sideris: 391-464.<\/p>\n

\u017divulovi\u0107, \u017dika (1998). Preci i potomci<\/em>. Beograd: Slu\u017ebeni glasnik.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9936","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":9936,"position":0},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":9936,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":9936,"position":2},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9936,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":9936,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9936,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9936"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9937,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions\/9937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}