{"id":9923,"date":"2018-05-21T12:26:43","date_gmt":"2018-05-21T12:26:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9923"},"modified":"2018-05-21T12:26:43","modified_gmt":"2018-05-21T12:26:43","slug":"predavanje-mirsada-duratovica-prijedor-1992-1995-neispricana-prica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9923","title":{"rendered":"Predavanje Mirsada Duratovi\u0107a \u201cPrijedor 1992.\/1995. \u2013 neispri\u010dana pri\u010da\u201d"},"content":{"rendered":"

U sklopu Srijede u Muzeju odr\u017eat \u0107e 23. svibnja 2018. u 19 sati u Gradskom muzeju Vara\u017edin predavanje \u201cPrijedor 1992.\/1995. \u2013 neispri\u010dana pri\u010da\u201d, u kojem \u0107e o ratnim zlo\u010dinima i njihovim posljedicama govoriti Mirsad Duratovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedor 1992.\/1995. \u2013 neispri\u010dana pri\u010da<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

ustanova: GMV Pala\u010da Herzer, Franjeva\u010dki trg 10<\/p>\n

 <\/p>\n

datum: 23.05.2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

U sklopu Srijede u Muzeju odr\u017eava se predavanje pod nazivom Prijedor 1992.\/1995. \u2013 neispri\u010dana pri\u010da, na kojem \u0107e o ratnim zlo\u010dinima i njihovim posljedicama govoriti Mirsad Duratovi\u0107. Me\u0111unarodni humanist, mirovni diplomat, politi\u010dar i borac za ljudska prava i istinu Mirsad Duratovi\u0107 (r. 1974., Prijedor, BiH) ratnom i poslijeratnom tematikom bavi se posljednjih 20 godina i jedan je od najprepoznatljivijih govornika istine o strahotama i stradanjima Hrvata i Bo\u0161njaka s podru\u010dja Prijedora 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U svom predavanju, popra\u0107enom prigodnom izlo\u017ebom, autor \u0107e se osvrnuti na pro\u0161la ratna doga\u0111anja kao na opomenu da se takva povijest vi\u0161e nikad ne ponovi, a govorit \u0107e i o trenuta\u010dnom geopoliti\u010dkom stanju na tom prostoru. Uz to \u0107e iznijeti i va\u017ene poveznice izme\u0111u Vara\u017edina i Prijedora, koje i danas spajaju Hrvate i Bo\u0161njake iz ovih dvaju gradova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Program po\u010dinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizatori su Vije\u0107e nacionalne manjine Bo\u0161njaka Vara\u017edinske \u017eupanije i Udruga veterana 7. gardijske brigade \u201ePUMA\u201c iz Vara\u017edina.<\/p>\n

 <\/p>\n

O predava\u010du:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mirsad Duratovi\u0107 \u017eivi i radi u Prijedoru kao odbornik u Gradskoj skup\u0161tini Grada Prijedora. Biv\u0161i je maloljetni logora\u0161 i povratnik, o\u017eenjen je i otac dvojice sinova. Od samog osnutka 2006. godine predsjednik je i glavni osniva\u010d Udru\u017eenja logora\u0161a Prijedor92, a od 2017. godine predsjednik je Regionalnog saveza logora\u0161a regije Banja Luka. Godine 1992. sa svojih 17 godina kori\u0161ten je kao \u017eivi zid u svom mjestu Bi\u0161\u0107ani; pre\u017eivljava \u017eivi zid i zavr\u0161ava u logorima Omarska, Manja\u010da, Trnopolje. Dana 20. srpnja 1992. pre\u017eivljava kao jedini mu\u0161ki \u010dlan obitelji Duratovi\u0107, dok je ubijen njegov maloljetni 15-godi\u0161nji brat, otac i ukupno 47 \u010dlanova obitelji; iz tog bo\u0161nja\u010dkog sela ubijeno je ukupno 258 civila. Nakon pro\u017eivljenih strahota logora zavr\u0161ava u Hrvatskoj i nakon toga odlazi u Njema\u010dku. Zajedno s majkom uspijeva u Njema\u010dkoj pre\u017eivjeti izbjegli\u010dke patnje i krize, ali se 1999. me\u0111u prvima vra\u0107a u svoju domovinu, na svoje razru\u0161eno ognji\u0161te, tra\u017ee\u0107i posmrtne ostatke svoje obitelji. Od tada je Mirsad Duratovi\u0107 istinski borac za istinu, zagovornik izno\u0161enja bolnih povijesnih \u010dinjenica o stradavanju nesrpskog stanovni\u0161tva, Bo\u0161njaka i Hrvata, u Prijedoru, gradu u kojem je do danas evidentirano 3176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti, od toga 102 djece i 256 djevoj\u010dica i \u017eena. Op\u0107ina Prijedor zauzima prvo mjesto po broju ubijenih Hrvata civila (166 ubijenih) u proteklom ratu u BiH. Selo Bri\u0161evo je najstradalije hrvatsko selo u BiH, s ukupno ubijena i masakrirana 67 Hrvata, od djece do staraca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedor je zapisan u povijesti kao grad s najve\u0107im brojem osumnji\u010denih i osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca nad nesrpskim stanovni\u0161tvom, njih 51. U tijeku su procesi protiv 37 osoba srpske nacionalnosti za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u Prijedoru, gradu s najve\u0107im brojem ratnih logora u BiH. U Prijedoru je do danas registrirano 465 lokacija na kojima su ekshumirani posmrtni ostatci civilnih \u017ertava genocida nad Hrvatima i Bo\u0161njacima koji su 1992. po\u010dinile srpske civilne, vojne i policijske snage. U najve\u0107oj masovnoj grobnici na tlu Europe, u Toma\u0161ici, Mirsad Duratovi\u0107 me\u0111u 430 tijela pronalazi posmrtne ostatke brata, oca, djeda, bake, bli\u017eih i daljnjih ro\u0111aka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od 2001. godine aktivno sura\u0111uje s me\u0111unarodnim institucijama, civilnim nevladinim sektorom, brojnim obrazovnim \u0161kolskim institucijama i sveu\u010dili\u0161tima (Sveu\u010dili\u0161te Regensburg i Katoli\u010dka socijal-pedago\u0161ka akademija M\u00fcnchen u Njema\u010dkoj, sveu\u010dili\u0161ta i \u0161kole iz Italije, \u0160vicarske, \u0160vedske). Uvijek spremno do\u010dekuje sve zainteresirane kako bi im kroz vlastito svjedo\u010danstvo iznio potresne istine o konc-logorima, masovnim grobnicama, kao i o dana\u0161njoj diskriminiraju\u0107oj situaciji \u017eivota povratnika, pre\u017eivjelih logora\u0161a i \u017ertava rata. \u010clan je ekspertnog tima Instituta za istra\u017eivanje genocida u Kanadi, Internacionalnog savjeta Me\u0111unarodne organizacije za ljudska prava (IGFM) iz Frankfurta, sudionik je mnogobrojnih me\u0111unarodnih skupova na temu rata, prava \u017ertava i tranzicijskih procesa. Svjedok je u predmetima ratnih zlo\u010dina. Me\u0111unarodno priznati humanitarac Mirsad Duratovi\u0107 danas je i \u010dlan Predsjedni\u0161tva Demokratske fronte BiH.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.gmv.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9924,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/prijedor_gmv.jpg?fit=880%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":9923,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":9923,"position":1},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53488,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53488","url_meta":{"origin":9923,"position":2},"title":"Poziv na predavanje \u201eStradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\u201c te predstavljanje europskog projekta GIVO \u2013 Give Voice to Our Memories u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predavanje na temu \"Stradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\" te predstavljanje europskog projekta GIVO - Give Voice to Our Memories koje \u0107e se odr\u017eati:20. svibnja 2026. u 15 hPredavaonica P13, Filozofski fakultet u SplituPredavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Aleksandar Jakir, koji \u0107e govoriti o stradanju Roma tijekom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":9923,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":9923,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":9923,"position":5},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a “Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9923"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9925,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9923\/revisions\/9925"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}