{"id":9902,"date":"2018-05-21T10:13:57","date_gmt":"2018-05-21T10:13:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9902"},"modified":"2018-05-21T10:13:57","modified_gmt":"2018-05-21T10:13:57","slug":"katharina-tyran-jugoslavija-i-manjinsko-pitanje-razmatranja-na-primjeru-gradiscanskih-hrvata-i-koruskih-slovenaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9902","title":{"rendered":"Katharina Tyran, Jugoslavija i manjinsko pitanje: razmatranja na primjeru gradi\u0161\u0107anskih Hrvata i koru\u0161kih Slovenaca"},"content":{"rendered":"

Katharina Tyran<\/strong><\/p>\n

Universit\u00e4t Wien<\/p>\n

katharina.tyran@univie.ac.at<\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslavija i manjinsko pitanje: razmatranja na primjeru gradi\u0161\u0107anskih Hrvata i koru\u0161kih Slovenaca<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak: <\/strong>U svojem izlaganju \u017eelim skrenuti pogled na percepciju i prisutnost Jugoslavije kod dvije ju\u017enoslavenske manjine u Austriji \u2013 gradi\u0161\u0107anskih Hrvata i koru\u0161kih Slovenaca. Obje su od najkasnije 1955. pravno povezane s Jugoslavijom \u2013 kada je ona nastupala kao za\u0161titna sila za ove dvije manjine; za obadvije se Jugoslavija iz vi\u0161e razloga zanimala i zalagala \u2013 no zamje\u0107ivanje te dr\u017eave i za nju vezanih politi\u010dkih koncepcija, misli i uvjerenja jasno divergiraju, sve do danas i do mlade generacije gradi\u0161\u0107anskih Hrvata i koru\u0161kih Slovenaca, koje se potpuno druga\u010dije nadovezuju ili ne nadovezuju na ideju Jugoslavije.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: <\/strong>gradi\u0161\u0107anski Hrvati, koru\u0161ki Slovenci, manjinska prava, Jugoslavija, identitet<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U najboljoj be\u010dkoj tradiciji veselja i zabave u mra\u010dnim zimskim mjesecima i Hrvatsko gradi\u0161\u0107ansko kulturno dru\u0161tvo u Be\u010du (sada pod krovom Hrvatskog centra) prire\u0111uje ve\u0107 tradicionalni Hrvatski bal. Ova plesna manifestacija gradi\u0161\u0107anskih Hrvata se ove 2018. godine sada ponavlja po 71. put bez prekida, en suite<\/em>, kako organizatori vole naglasiti. 71. Hrvatski bal u sije\u010dnju 2018. su organizatori stavili pod posebno geslo: \u00abMi se ‘mamo radi! \u2013 Koru\u0161ki Slovenci u goste Hrvatom u Be\u010du\u00bb i organiziraju ga zajedno sa zastupnicima ove u puno pogleda \u00abprijateljske\u00bb manjine. Kada je balski tim u novembru 2017., isto ve\u0107 tradicionalno, u prostorijama Hrvatskog centra u be\u010dkoj Schwindgasse predstavio program idu\u0107eg bala, prema geslu manifestacije ne samo kulinarski dio prezentacije bio je \u00abspecijalitet koru\u0161kih Slovencev\u00bb, nego je i glazbeni popratni program oblikovan od zbora \u00abKluba slovenskih \u0161tudentk in \u0161tudentov na Dunaju\u00bb (KS\u0160\u0160D). Izbor predstavljenih pjesama se mo\u017ee tuma\u010diti kao odraz dru\u0161tveno-politi\u010dke orijentacije ovog studentskog kluba, koji se u tom pogledu sigurno svrstava daleko na lijevoj osovini mogu\u0107eg spektra. No kada su zapjevali borbenu partizansku \u00abBile\u010danku\u00bb ve\u0107 se kod prve strofe moglo osjetiti lagani nemir kod nekih iz prisutne hrvatske publike: \u00abSredi pu\u0161k in bajonetov, sredi mrkih stra\u017e, se pomika na\u0161a \u010deta, v hercegovski kras<\/em>\u00bb.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to je ovdje izazvalo nemir u hrvatskoj publici \u2013 prije svega i kod prisutne \u00abhrva\u0107anske\u00bb publike \u2013 sastavni je dio slovenske identifikacije u Koru\u0161koj: partizanstvo, antifa\u0161izam, te\u0161ka sudbina za vrijeme Drugog svjetskog rata. Upravo u ovom okviru koru\u0161ko-slovenske zajednice u drugoj polovici 20. stolje\u0107a nije bilo problemati\u010dno spomenuti i nadovezati se na neku ve\u0107u, ju\u017eno- pa i jugoslavensku zajednicu. \u00abJugoslavija\u00bb nije bila toliko sporna, problemati\u010dna ili neprijateljska, postojala je vezna to\u010dka u jako sli\u010dnom povijesnom poimanju.<\/p>\n

 <\/p>\n

To se prije svega do dandanas pokazuje i kod mlade generacije, kod njenih dru\u0161tava i umjetni\u010dkih grupa \u2013 koncepcija komunizma i antifa\u0161izma te identifikacija s partizanskim pokretom dosta je jako prisutna, \u0161to se vidi po tematskom te\u017ei\u0161tu i radu, po organiziranim priredbama i nastupu tih zajednica. Isto tako mnogi mladi koru\u0161ki Slovenci nemaju problem igrati se s identifikacijom kao \u00abJugo<\/em>\u00bb ili \u00abEx-Yu<\/em>\u00bb i koristiti tu oznaku na razne na\u010dine. Takvu pojavu kod gradi\u0161\u0107anskih Hrvata je gotovo nemogu\u0107e na\u0107i na \u0161iroj bazi mimo nekih rijetkih pojedinaca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dok sam se u okviru svoje disertacije bavila gradi\u0161\u0107anskim Hrvatima i njihovim raznim koncepcijama identifikacije pa i jezi\u010dnom politikom, Jugoslavija mi je zapravo uvijek bila jako sporedna, ako ne \u010dak i nepostoje\u0107a jedinica. U vladaju\u0107im narativima u povijesnim, jezikoslovnim pa i knji\u017eevno-povijesnim razmatranjima i radovima o Gradi\u0161\u0107anskim Hrvatima Jugoslavija kao da i ne igra ulogu i rijetko se kada pojavljivala i pojavljuje. To me dovodilo do pitanja gdje bismo mogli tra\u017eiti tragove i razloge za ovu jako divergiraju\u0107u prisutnost i percepciju Jugoslavije kod dvije ju\u017enoslavenske manjine u Austriji, koje su de jure<\/em> istovjetne, za\u0161ti\u0107ene istim pravima i istim regulativama, koje su obje na pritisak Jugoslavije dobivale ova zapisana prava, i koje pogotovo na manjinsko-politi\u010dkom tlo ve\u0107 od druge polovice 20. stolje\u0107a redovno, u nekim fazama i na nekim podru\u010djima i intenzivno sura\u0111uju. Obja\u0161njenje se krije u razli\u010ditim povijesnim okolnostima i odgovaraju\u0107im te na njih nadovezuju\u0107im diskursima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mo\u017eemo ili \u010dak moramo posegnuti dosta daleko unatrag u povijesti, kako bismo na\u0161li prve naznake razli\u010ditih koncepcija Slovenaca i Hrvata na podru\u010dju dana\u0161nje Austrije. Ve\u0107 u burnoj revolucionarnoj godini 1848., kada se po cijeloj Habsbur\u0161koj Monarhiji javljaju nacionalna gibanja prije svega i kod slavenskih naroda ove multietni\u010dke dr\u017eave, javlja se i unutar slovenskih elita u Koru\u0161koj ju\u017enoslavenska orijentacija. Kapelan Matija Majar se tada kao prvi oglasio o tom etni\u010dko-nacionalnom postanku i javno zatra\u017eio ja\u010danje i konsolidaciju Slovenaca kao nacije pa u daljnjem toku onda spajanje sa \u00abuvijek monarhiji vjernom subra\u0107om u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji\u00bb (Moritsch 2000: 14). Sve vi\u0161e ja\u010daju\u0107em slovenskom gibanju se odmah suprotstavljala i njema\u010dka nacionalna ideologija koja \u0107e od druge polovice 19. stolje\u0107a nadalje dominirati diskursima u dana\u0161njoj Koru\u0161koj (usp. Moritsch 2000: 17ff). Ova \u00abetni\u010dka\u00bb opreka slovensko- i njema\u010dko-govore\u0107eg stanovni\u0161tva u toj pokrajini se kona\u010dno u\u010dvr\u0161\u0107ivala prilikom raspada Austro-Ugarske Monarhije, kada se veliki dio slovenskog nacionalnog gibanja orijentirao u jugoslavenskom pravcu i kada je do\u0161lo do teritorijalnih zahtjeva glede \u0161tajerske i koru\u0161ke pokrajine baziraju\u0107i na slovensko-govore\u0107em stanovni\u0161tvu. Prilikom referenduma 10. listopada 1920. stanovni\u0161tvo se ipak u ve\u0107oj mjeri izjasnilo za priklju\u010denje Austriji (usp. Reiterer 1996: 158).<\/p>\n

 <\/p>\n

Pri tome \u0107e ovaj referendum postati lieu de m\u00e9moire<\/em> u Koru\u0161koj, dodu\u0161e s razli\u010ditim povijesnim interpretacijama: za njema\u010dko-govore\u0107e stanovni\u0161tvo je 10. listopada postao dan kada su \u00abobranili pokrajinu raskidaju\u0107e Slavene\u00bb, dakle Slovence (Moritsch 1996: 60). Do nedavna su skoro pa sva pitanja vezana uz manjinska prava, prije svega i dvojezi\u010dnosti, stajala u diskurzivnom kontekstu s grani\u010dnim sporovima poslije 1918. godine i mogu\u0107im jugoslavenskim zahtjevima za ovim podru\u010djem, \u0161to \u0107e prvenstveno biti va\u017eno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, kako \u0107emo vidjeti. Veliki dio koru\u0161ko-slovenske elite s druge strane potrudio se naglasiti kako bez slovenskih glasova ne bi do\u0161lo do \u00abaustrijskog\u00bb rje\u0161enja ovog referenduma, u o\u010dekivanju dokazivanja da su i Slovenci u Koru\u0161koj \u00abdobri i odani\u00bb austrijski dr\u017eavljani. U istra\u017eivanju motivacija za glasovanje za ili protiv priklju\u010denja Austriji pokazalo se da nije toliko \u00abnacionalna svijest\u00bb bila odlu\u010duju\u0107i faktor \u2013 jer po tom kriteriju su tada\u0161nje elite, ponajprije sve\u0107enici, zastupali priklju\u010denje Kraljevini SHS \u2013 koliko ekonomska prosu\u0111ivanja prije svega selja\u010dkog stanovni\u0161tva (usp. Moritsch 1996 : 66f).<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovom kontekstu va\u017eno je tako\u0111er spomenuti da se Slovenci u Koru\u0161koj najkasnije od po\u010detka 20. stolje\u0107a intenzivno suo\u010davaju sa \u010dinjenicom da ih se \u017eeli jezi\u010dno, etni\u010dki i kulturno odcijepiti od ostalih Slovenca, od kojih ih sada dijeli dr\u017eavna granica \u2013 kako bi se sprije\u010dilo daljnje ja\u010danje slovenskog nacionalnog gibanja u ju\u017eno-\/jugoslavenskoj orijentaciji. Tako se u Koru\u0161koj sa strane njema\u010dkih nacionalnih strujanja poku\u0161ava implementirati takozvanu Windischen<\/em>-teoriju, koja zastupa mi\u0161ljenje da koru\u0161ki Slovenci zapravo pripadaju njema\u010dkom kulturnom krugu, a samo govore nekim slovenskim dijalektom (usp. Moritsch 2000: 23ff). Ova teorija, koju bi se moglo nazvati \u00abpomo\u0107nom nacionalnom ideologijom\u00bb (Moritsch 1995) ili \u010dak ironi\u010dno \u00abtre\u0107om nacionalno\u0161\u0107u\u00bb, u Koru\u0161koj je Slovence u ovoj pokrajini podijelila na one koji su tim vi\u0161e nagla\u0161avali svoju slovensku nacionalnu svijest i na druge koji su bili politi\u010dki \u00abneopasni\u00bb i spremni za kulturnu adaptaciju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pri tome se jo\u0161 prije sudbonosnih godina 1938. \u2013 1945. jasno ukazala i usidrila temeljna prijelomna linija za dihotomiju podjele u Koru\u0161koj: Nijemci protiv Slovenaca, Slovenci protiv Nijemaca, \u0161to \u0107e kulminirati za vrijeme Drugog svjetskog rata, skra\u0107eno i plakatno: dok su Nijemci postali nacisti, Slovenci su bili partizani. Mnogi su se priklju\u010dili svejugoslavenskom otporu i borili se u Osvobodilnoj fronti<\/em>, koja se od ljeta 1942. organizirala i na koru\u0161kom teritoriju i borila protiv nacizma (usp. Sima 1995: 121ff).<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovakve podjele du\u017e etni\u010dkih i jezi\u010dnih kriterija koji korespondiraju politi\u010dkim uvjerenjima kod gradi\u0161\u0107anskih Hrvata nije bilo. Gore opisano nacionalno gibanje i sveslovensku pa dalje ju\u017enoslavensku orijentaciju, kako ju mo\u017eemo na\u0107i me\u0111u Slovencima Koru\u0161ke dakle ve\u0107 od 1848. godine, kod gradi\u0161\u0107anskih Hrvata nije postojalo (Reiterer 1996: 168). \u0160tovi\u0161e, kada su zagovornici hrvatskog narodnog preporoda do\u0161li u tada zapadno-ma\u0111arske krajeve i nadali se podr\u0161ci i potpori svoje \u00abhrvatske bra\u0107e\u00bb, nisu bili ba\u0161 najbolje primljeni. O\u010dit slu\u010daj je etnolog, filolog i knji\u017eevnik Fran Kurelac, koji je zbog svojeg \u0161ire\u0107eg zalaganja za hrvatsku \u00abnarodnu bitku\u00bb me\u0111u hrvatskim stanovnicima zapadno-ma\u0111arskog kraja zavr\u0161io u \u00d3v\u00e1rskom zatvoru, kamo su ga poslala upravo njegova tobo\u017enja \u00abbra\u0107a\u00bb. Njegove politi\u010dke ideje bile su za njih neprijateljske \u2013 jer su ovda\u0161nji Hrvati politi\u010dki bili jasno proma\u0111arski orijentirani (usp. Kurelac 1871).<\/p>\n

 <\/p>\n

A i nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije se vidi da kod Hrvata u novostvorenoj pokrajini Burgenland<\/em> ili Gradi\u0161\u0107e<\/em> kontroverze nisu u tolikoj mjeri vo\u0111ene po jezi\u010dnim, kulturnim i nacionalnim kriterijima, kako je to bio slu\u010daj u Koru\u0161koj. \u0160tovi\u0161e, na isto\u010dnoj granici novostvorene Austrije konfrontirani su drugim problemima: za Hrvate u Gradi\u0161\u0107u \u2013 koje je do tada bilo dio ugarske polovice K-i-K monarhije \u2013 klju\u010dna je kontroverza \u017eele li ostati dio novostvorene ma\u0111arske dr\u017eave ili Austrije, odnosno da su sada zapravo podijeljeni na ove dvije dr\u017eave i da se moraju snalaziti u novom okru\u017eenju lojalnosti. Dok je slovensko duhovni\u0161tvo u Koru\u0161koj u najve\u0107oj mjeri imalo nacionalnu orijentaciju (baziraju\u0107i se na jezi\u010dnoj, etni\u010dkoj pripadnosti) pa onda dalje i ju\u017enoslavenski smjer (Moritsch 1996: 67), hrvatski kler Gradi\u0161\u0107a \u2013 koji je i u ovom slu\u010daju bio va\u017ena elita i bitan akter u usmjerivanju i izra\u017eavanju grupne identifikacije \u2013 imao je prete\u017eno ma\u0111arsku orijentaciju. Lojalnosti ovdje nisu toliko bazirale na u 19. stolje\u0107u probijaju\u0107oj spojnici jednog jezika s jednom kulturom i jednom nacijom. Iako su govorili hrvatskim jezikom i gajili svoju ruralnu hrvatsku kulturu, politi\u010dka identifikacija s Ma\u0111arskom bila je mogu\u0107a. Duhovni\u0161tvu je pri tome prije svega i stalo do dosta jake crkvene pa s time povezane i \u0161kolske autonomije u \u00abugarskoj domovini\u00bb, \u0161to je omogu\u0107ilo gajenje lokalnog hrvatskog jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Gradi\u0161\u0107u se hrvatsko stanovni\u0161tvo isto tako kao i ostali u ovoj novostvorenoj austrijskoj pokrajini ja\u010de definiralo i podijelilo na velike politi\u010dke struje \u2013 socijaldemokratski pokret ili kr\u0161\u0107ansko-katoli\u010dka orijentacija. Gore spomenuti kler je skupa s prete\u017eno selja\u010dkim stanovni\u0161tvom naravno dr\u017eao do posljednje spomenutog, dok je sve ja\u010de probijaju\u0107i radni\u010dki stale\u017e sjevernog i ju\u017enog Gradi\u0161\u0107a na\u0161ao svoje zastupni\u0161tvo u socijaldemokratskom pokretu. Dok su dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata mnogi koru\u0161ki Slovenci bili ugro\u017eeni zbog svoje pripadnosti ovoj manjini, bili prognani i internirani u logore zbog politi\u010dke borbe protiv nacizma, gradi\u0161\u0107anski Hrvati nisu ni blizu do\u017eivjeli takvo proganjanje bazirano na njihovoj etni\u010dkoj pripadnosti. U Gradi\u0161\u0107u, koje je zapravo 1938. prestalo postojati kao zasebna pokrajina i bilo podijeljeno u Gau Niederdonau<\/em> i Gau Steiermark<\/em>, nacisti\u010dko etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje pogodilo je ponajprije \u017eidovsku i romsku zajednicu. Za Hrvate ove pokrajine bilo je me\u0111utim uskra\u0107ivanja po pitanju dvojezi\u010dnog \u0161kolstva, hrvatski jezik nije imao najbolji imid\u017e, kako bismo danas rekli, pa i manjinski tjednik Hrvatske novine<\/em> morao je 1942. prestati izlaziti (usp. Schlag 1986: 208; Berlakovi\u0107 2011: 62). Pojedinci, kao na primjer sve\u0107enik Matija\u0161 (Mate) Semeliker, bili su deportirani u koncentracijski logor. No nije tajna da su gradi\u0161\u0107anski Hrvati obazrivo pro\u0161li kroz ratne godine, u hrvatskim su se selima organizirala dru\u0161tva poput HJ-a (Hitler-Jugend<\/em>, Hitlerova mlade\u017e) i BDM-a (Bund deutscher M\u00e4del<\/em>, Liga njema\u010dkih djevojaka), a kao i veliki dio ostalog austrijskog stanovni\u0161tva borili su se u Wehrmacht<\/em>-u, neki su \u010dak do\u0161li do vi\u0161ih funkcija unutar nacisti\u010dkog aparata (detaljnije o vremenu nacionalsocijalizma u Gradi\u0161\u0107u vidi npr. Schreiner 1983: 53-56; Schlag 1995: 187ff; Schinkovits 1995). A isto kao i za veliki dio austrijske javnosti ovaj se dio vlastite \u00abpovijesti\u00bb brzo nakon 1945. probalo zatajiti ili \u010dak i zaboraviti, tako da u povijesnim pregledima vezani za gradi\u0161\u0107anske Hrvate jako malo nalazimo o vremenu Drugog svjetskog rata ili se pak malo i prema narativnoj du\u017enosti nagla\u0161ava kako su i Hrvati Gradi\u0161\u0107a bili u te\u0161koj situaciji (vidi egzemplarno na primjer gore citiranog Schreinera 1983, koji u svojem povijesnom pregledu \u00absudbine\u00bb gradi\u0161\u0107anskih Hrvata tijekom 450 godina na skoro 250 stranica ovom periodu pridaje pa\u017enju na nepunih 4 stranica, ili pak Schlag 1995). Za Slovence u Koru\u0161koj me\u0111utim ove su godine presudne: \u00abnjema\u010dko nasilje\u00bb i \u00aboslobodila\u010dka borba\u00bb u\u0161le su u zajedni\u010dko kulturno pam\u0107enje koru\u0161ko-slovenske zajednice i ostat \u0107e sastavni dio njihove manjinske identifikacije, isto tako kao i partizanska borba protiv tog nasilja, \u0161to pokazuje va\u017enost koja je ovim temama pridodana u skoro pa svakoj studiji, knjizi, u skoro pa svakom pregledu ili \u010dlanku o povijesti koru\u0161kih Slovenaca, kako je pokazala i anegdota na samom po\u010detku ovog teksta. Niz su se godina u 20. stolje\u0107u koru\u0161ki Slovenci suo\u010davali s predbacivanjem nelojalnosti: partizanska \u0107e borba za koru\u0161ke Slovence nakon 1945. redovno donositi pitanje lojalnosti prema Austriji \u2013 koje se prema gradi\u0161\u0107anskim Hrvatima zapravo nikada nije postavilo u toj mjeri. Kako je Karel Smolle, biv\u0161i poslanik u Austrijskom narodnom vije\u0107u, jednom prilikom malo u \u0161ali, malo u istini izjavio, od koru\u0161kih Slovenaca dnevno se o\u010dekuje barem dva puta izraz lojalnosti prema Austriji, kako bi bili akceptirani kao pravi dr\u017eavljani bez iredentisti\u010dkih aspiracija (Smolle 2000: 213).<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon Drugog svjetskog rata i grani\u010dnih sporova i pregovora koji su uslijedili, koru\u0161ki Slovenci i gradi\u0161\u0107anski Hrvati bili su od interesa za novostvorenu Jugoslaviju, iako su Slovenci i koru\u0161ki teritoriji sigurno bili od znatno ve\u0107e va\u017enosti za Tita, jer je to podru\u010dje direktno grani\u010dilo s Jugoslavijom. Slovenska participacija u antifa\u0161isti\u010dkoj borbi i povezanost s Titovim partizanima su bez sumnje isto tako potkrijepile jugoslavenske teritorijalne zahtjeve nakon 1945., koji su obuhva\u0107ali kako ve\u0107 i od 1919. dijelove Koru\u0161ke pa i \u0160tajerske glede ovdje udoma\u0107enog slovenskog stanovni\u0161tva. Za Gradi\u0161\u0107e teritorijalni zahtjevi nisu dolazili u obzir, no postojala je kratko od strane Tita ideja preseljavanja ovda\u0161njih Hrvata u \u00abdomovinu\u00bb Jugoslaviju (Tichy 1996: 168f), \u0161to je bilo brzo odbijeno i od doti\u010dnoga stanovni\u0161tva, kako nije postojala ni najmanja svijest ili osje\u0107aj pripadnosti s obzirom na to pitanje (usp. Suppan 2005: 437f; Matscher 2005: 786 ff; Stourzh 2005: 63ff).<\/p>\n

 <\/p>\n

No, teritorijalne diskusije imale su va\u017enu posljedicu za dvije spomenute manjine, naime, Austrija je morala u svojem dr\u017eavnom ugovoru usidriti prvenstveno od Jugoslavije zatra\u017eena i formulirana manjinska prava za Slovence u Koru\u0161koj i \u0160tajerskoj te za Hrvate u Gradi\u0161\u0107u. U jednom zborniku iz 1977. godine, u kojem se s jugoslavenske strane \u00abanalizira odredbe (\u2026) i pokazuje u \u010demu se one ne ostvaruju\u00bb (Osolnik 1977: 8), jasno se isti\u010de upravo \u00abotpor protiv nacisti\u010dkog nasilja i (\u2026) jak antifa\u0161isti\u010dki pokret u Koru\u0161koj, oslonjen na borbu naroda Jugoslavije protiv zajedni\u010dkog neprijatelja\u00bb kao i \u010dinjenicu da je priznanje austrijskih granica bilo ovisno o manjinskim pravima za Slovence i Hrvate (Osolnik 1977: 13f). Ova manjinska prava, uklju\u010duju\u0107i ona na vlastita dru\u0161tva, novinstvo, dvojezi\u010dno \u0161kolstvo i topografiju i sli\u010dno, zapisana su u me\u0111u austrijskim manjinama do dandanas \u010desto prizivanim \u010clankom 7 u Dr\u017eavnom ugovoru iz 1955. godine, za koji je Jugoslavija nastupala kao potpisna a nakon toga za\u0161titna sila. Jugoslavenski zahtjevi bili su ve\u0107 formulirani i izjavljeni u jednom memorandumu prilikom sjednica u sije\u010dnju 1947. u Londonu, u travnju 1948. je slijedio memorandum s ve\u0107 spomenutim teritorijalnim zahtjevima glede dijela Koru\u0161ke i \u0160tajerske, no kako je do\u0161lo do prekida prijateljskih veza izme\u0111u Sovjetskog saveza i Jugoslavije odnosno Tita i Staljina, nedostajala je sovjetska potpora tom pitanju. Tako je ubrzo do\u0161lo do suglasnosti u pogledu na manjinska prava u Dr\u017eavnom ugovoru, i tekst sporazuma je ve\u0107 u kolovozu 1949. bio izra\u0111en, no sami Dr\u017eavni ugovor potpisan je tek 1955. godine (usp. Tichy 1996: 168ff).<\/p>\n

 <\/p>\n

U narednim desetlje\u0107ima je dolazilo do stalnih diskusija, bitaka i borbi o ovim zapisanim pravima i njihovoj provedbi, za \u0161to se pogotovo u po\u010detnom periodu nakon potpisivanja jako zalagala Jugoslavija. Pri dr\u017eavni\u010dkim posjetima austrijskih predstavnika u Jugoslaviji i jugoslavenskih predstavnika u Austriji tematiziralo se ispunjenje manjinskih prava, takve posjete sljede\u0107i komunikeji svaki put su naglasili i istaknuli va\u017enost provedbe \u010clanka 7 s jedne te austrijsku pripravnost za to s druge strane, u smislu odr\u017eavanja dobrih odnosa s Jugoslavijom (Ne\u0107ak 1977: 22ff).<\/p>\n

 <\/p>\n

U Koru\u0161koj \u0107e me\u0111utim sve daljnje rasprave oko ovih prava, oko dvojezi\u010dnosti, seoskih tablica na slovenskom i tako dalje kulminirati u \u2013 ponekad i fizi\u010dkim \u2013 napadima i sva\u0111ama izme\u0111u slovenskog i njema\u010dkog stanovni\u0161tva. Poznati slu\u010daj je na primjer kulminacija nakon raznih ispada po\u010detkom 1970-ih godina pod nazivom \u00abNapad na krajevne table<\/em>\u00bb ili \u00abOrtstafelsturm<\/em>\u00bb, kada je u jeseni 1972. do\u0161lo do ru\u0161enja i uni\u0161tenja tek postavljenih dvojezi\u010dnih seoskih tablica u Koru\u0161koj. Ovaj incident je barem na \u010das zamra\u010dio austrijsko-jugoslavenske odnose i uzrokovao protestnu notu iz Jugoslavije zbog \u010dina ru\u0161enja kroz \u00abnacionalisti\u010dke i od njih nahu\u0161kane grupe\u00bb, pri \u010demu su dr\u017eavni organi poput policije umjesto \u00abda za\u0161titi dr\u017eavnu imovinu sedela skr\u0161tenih ruku\u00bb (Ne\u0107ak 1977: 31). I u narednim godinama su slijedile note i reakcije vezane za \u2013 u \u010clanku 7 zapisana \u2013 neispunjena manjinska prava, bilateralni odnosi su se s vremena na vrijeme upravo i zbog ovog pitanja zao\u0161trili, pa i 1976. godine ogla\u0161eni zakon o narodnim ili narodnosnim grupama nije bio zadovoljavaju\u0107i za smirenje napetosti s obzirom na ovo pitanje. Tako da je Edvard Kardelj jo\u0161 1977. zaklju\u010dio u intervjuu austrijskom \u010dasopisu Profil<\/em> da \u00abpolo\u017eaj slovena\u010dke i hrvatske manjine u Austriji predstavlja osnovni problem u bilateralnim odnosima izme\u0111u na\u0161ih dvaju zemalja\u00bb (citirano prema Ne\u0107ak 1977: 36).<\/p>\n

 <\/p>\n

No, zanimljivo je kako se u ovom kontekstu manjinskih prava i njihovom ispunjenju u historiografiji gradi\u0161\u0107anskih Hrvata jugoslavenska uloga \u2013 ako uop\u0107e \u2013 samo periferno spomene. Ve\u0107 spomenuti povijesni pregled Schreinera (1983), koji je iza\u0161ao povodom 450. obljetnice doseljavanja gradi\u0161\u0107anskih Hrvata, naravno spomene Dr\u017eavni ugovor i podsje\u0107a kako ova prava nisu ni blizu primijenjena i ispunjena, no o samom postanku ili jugoslavenskom zalaganju ne\u0107emo na\u0107i ni traga u tekstu (Schreiner 1983: 60-64). Godine 1986. iza\u0161ao je op\u0161irni zbornik o povijesti gradi\u0161\u0107anskih Hrvata na njema\u010dkom jeziku, koji sadr\u017ei i jedan prilog o pravu narodnih grupa, njihovoj za\u0161titi i dr\u017eavnom ugovoru iz 1955. (M\u00fcller 1986: 345-353). Autoru uspijeva potpuno izbjegavati imenovanje Jugoslavije ili bilo kojih jugoslavenskih aktera uklju\u010deni u postanak \u010dlanka 7, o kojem se samo spomene sli\u010dno kao u ve\u0107 spomenutom prilogu iz 1984., da su velesile \u2013 bez njihovog imenovanja \u2013 i Austrija diskutirale o sadr\u017eaju i da su pregovori bili dosta mukotrpni (M\u00fcller 1986: 348). I daljnji sporovi oko implementacije zapisanih prava i jugoslavensko urgiranje u ovom pitanju nisu spomenuti. Hrvatski pandan ovog zbornika, koji je iza\u0161ao 1995. (Kampu\u0161 1995), ovaj \u010dlanak uop\u0107e vi\u0161e ne sadr\u017ei.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslavije u ovom pitanju nema, njena diskurzivna prisutnost se strogo izbjegava. Ovo mo\u017eemo objasniti nedostajanjem zajedni\u010dke narativne osnove, ali zasigurno i politi\u010dkim te socioekonomskim razlozima. Migracijska su gibanja u drugoj polovici 20. stolje\u0107a, konkretnije doseljavanja \u00abGastarbeitera<\/em>\u00bb iz Jugoslavije, prouzrokovala jasni mehanizam ograni\u010denja: ni pod koju cijenu se gradi\u0161\u0107anski Hrvati nisu htjeli spajati ili podudarati s novodoseljenim Jugoslavenima ili biti vezani uz Jugoslaviju u bilo kojem smislu. Konotacija s Jugoslavijom je bila negativna i vezana uz kompleks manje vrijednosti. Komunizam je bio smatran kao politi\u010dki sistem neprijatelja i nije imao zna\u010dajan broj prista\u0161a me\u0111u gradi\u0161\u0107anskim Hrvatima. \u0160tovi\u0161e je politi\u010dka antijugoslavenska emigracija iz Hrvatske na\u0161la uto\u010di\u0161te u ovom dosta konzervativnom i katoli\u010dkom dru\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dok su dakle koru\u0161ki Slovenci kroz \u00abzajedni\u010dku sudbinu\u00bb dijelili i participirali u politi\u010dkim narativima prisutnim u Jugoslaviji \u2013 kao \u0161to su na primjer partizani, antifa\u0161izam i osnovna komunisti\u010dka na\u010dela, koji su do danas pozitivno konotirani i prenose se do najmla\u0111ih generacija, tako je i nadovezivanje na Jugoslaviju te dalje op\u0107enito ju\u017enoslavensku ideju prisutno me\u0111u koru\u0161kim Slovencima, dok se to za gradi\u0161\u0107anske Hrvate nikako ne mo\u017ee tvrditi. U ovoj zajednici vladaju te\u0161ko\u0107e govorenja o Jugoslaviji i njezinog spominjanja. Ona je neka vrsta \u00abslijepe to\u010dke\u00bb, nezapa\u017eena i neprisutna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura: <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. Berlakovi\u0107, Marin (2011). 100 ljet \u201cHrvatske novine\u201d. Nastanak i razvitak gradi\u0161\u0107anskohrvatskoga tajednika i njegovo zna\u010denje za jezik, kulturu i identitet gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov \/ 100 Jahre \u201cHrvatske novine\u201d. Enstehung und Entwicklung der burgenl\u00e4ndischkroatischen Wochenzeitung und ihre Bedeutung f\u00fcr die Sprache, Kultur und Identit\u00e4t der burgenl\u00e4ndischen Kroaten<\/em>. Eisenstadt: Hrvatsko \u0161tamparsko dru\u0161tvo.<\/li>\n
  2. Kampu\u0161, Ivan (ur.) (1995). Povijest i kultura Gradi\u0161\u0107anskih Hrvata<\/em>. Zagreb: Globus.<\/li>\n
  3. Kurelac, Fran (1871). Ja\u010dke ili narodne p\u011bsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po \u017eupah \u0161oprunskoj, mo\u0161onskoj i \u017eel\u011bznoj na Ugrih<\/em>. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.<\/li>\n
  4. Malle, Augustin (1975). Die Slovenen in K\u00e4rnten. Slovenci na Koro\u0161kem<\/em>. Ferlach: Drau-Verlag.<\/li>\n
  5. Matscher, Franz (2005). \u201cDie Minderheitenregelungen im Staatsvertrag\u201d. Der \u00f6sterreichische Staatsvertrag 1955. Internationale Strategie, rechtliche Relevanz, nationale Identi\u00e4t \/ The Austrian State Treaty 1955. International Strategy, Legal Relevance, National Identity<\/em>. Suppan, Arnold, Stourzh, Gerald, Mueller, Wolfgang (ur.), Wien: Verlag der \u00d6sterreichischen Akademie der Wissenschaften: 783\u2013819.<\/li>\n
  6. Moritsch, Andreas (1995). \u201cDas Windische \u2013 Eine nationale Hilfsideologie\u201d. Problemfelder der Geschichte und Geschichtsschreibung der K<\/em>\u00e4rntner Slovenen<\/em>. Problemska polja zgodovine in zgodovinopisja koro<\/em>\u0161kih Slovencev.<\/em> Moritsch, Andreas (ur.). Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Mohorjeva Hermagoras: 7-31.<\/li>\n
  7. Moritsch, Andreas (1996). \u201cAbwehrkampf und Volksabstimmung \u2013 Mythos und Realit\u00e4t\u201d. Austria Slovenica.<\/em> Die K\u00e4rntner Slovenen und die Nation \u00d6sterreich<\/em>. Moritsch, Andreas (ur.). Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Mohorjeva Hermagoras: 58-70.<\/li>\n
  8. Moritsch, Andreas (2000). \u201cNationale Ideologie in K\u00e4rnten\u201d. K\u00e4rntner Slovenen. Koro<\/em>\u0161ki Slovenci. 1900 \u2013 2000<\/em>. Moritsch, Andreas (ur.). Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Mohorjeva Hermagoras: 9-28.<\/li>\n
  9. M\u00fcller, Johann (1986). \u201cVolksgruppenrecht \u2013 Volksgruppenschutz \u2013 Der Staatsvertrag 1955\u201d. Die Burgenl\u00e4ndischen Kroaten im Wandel der Zeit<\/em>. Geosits, Stefan (ur.). Wien: Edition Tusch: 345\u2013353.<\/li>\n
  10. Ne\u0107ak, Du\u0161an (1977). \u201cProblem manjina u austrijsko-jugoslovenskim odnosima\u201d. Problem manjina u jugoslovensko austrijskim odnosima<\/em>. Osolnik, Bogdan (ur.). Beograd: Jugoslovenska stvarnost: 22-37.<\/li>\n
  11. Osolnik, Bogdan (1977). Problem manjina u jugoslovensko austrijskim odnosima<\/em>. Beograd: Jugoslovenska stvarnost.<\/li>\n
  12. Reiterer, Albert F. (1996). K\u00e4rntner Slowenen: Minderheit oder Elite? Neuere Tendenzen der ethnischen Arbeitsteilung<\/em>. Klagenfurt: Drava Verlag.<\/li>\n
  13. Schinkovits, Stefan (1995). Formen \u00abethnischer S<\/em>\u00e4uberung<\/em>\u00bb im Burgenlad in der Zeit von 1938 \u2013 1945 unter spezieller Ber<\/em>\u00fccksichtigung der Burgenl\u00e4ndischen Kroaten<\/em>. Wien: Diplomski rad.<\/li>\n
  14. Schlag, Gerald (1986). Die Kroaten im Burgenland 1918 bis 1945. Die Burgenl\u00e4ndischen Kroaten im Wandel der Zeit<\/em>. Geosits, Stefan (ur.). Wien: Edition Tusch: 171\u2013221.<\/li>\n
  15. Schreiner, Bela (1983). Das Schicksal der burgenl<\/em>\u00e4ndischen Kroaten durch 450 Jahre. Sudbina g<\/em>radi\u0161\u0107anskih Hrvatov kroz 450 ljet<\/em>. Eisenstadt: Kroatischer Kulturverein.<\/li>\n
  16. Sima, Valentin (1995). \u201cZ odporom pre\u017eiveti. Koro\u0161ki Slovenci v konfrontaciji z nacizmom \u2013 o nekaterih aspektih partizanskih odpora na Koro\u0161kem\u201d. Problemfelder der Geschichte und Geschichtsschreibung der K<\/em>\u00e4rntner Slovenen<\/em>. Problemska polja zgodovine in zgodovinopisja koro<\/em>\u0161kih Slovencev<\/em>. Moritsch, Andreas (ur.): Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Mohorjeva Hermagoras: 105-124.<\/li>\n
  17. Smolle, Karel (2000). Die K\u00e4rntner Slowenen und die \u00f6sterreichischen Parteien. K\u00e4rntner Slovenen. Koro<\/em>\u0161ki Slovenci. 1900 \u2013 2000<\/em>. Moritsch, Andreas (ur.). Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Mohorjeva Hermagoras: 213-234.<\/li>\n
  18. Stourzh, Gerald (2005). Um Einheit und Freiheit. Staatsvertrag, Neutralit\u00e4t und das Ende der Ost-West-Besetzung \u00d6sterreichs 1945\u20131955<\/em>. Wien, K\u00f6ln, Graz: B\u00f6hlau Verlag.<\/li>\n
  19. Suppan, Arnold (2005). \u201cJugoslawien und der \u00f6sterreichische Staatsvertrag\u201d. Der \u00f6sterreichische Staatsvertrag 1955. Internationale Strategie, rechtliche Relevanz, nationale Identi\u00e4t \/ The Austrian State Treaty 1955. International Strategy, Legal Relevance, National Identity.<\/em> Suppan, Arnold, Stourzh, Gerald, Mueller, Wolfgang (ur.). Wien: Verlag der \u00d6sterreichischen Akademie der Wissenschaften: 431\u2013471.<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9902","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":9902,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":9902,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":9902,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":9902,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9902,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9902,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9902"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9903,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9902\/revisions\/9903"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}