{"id":9894,"date":"2018-05-19T21:30:19","date_gmt":"2018-05-19T21:30:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9894"},"modified":"2018-05-19T21:30:19","modified_gmt":"2018-05-19T21:30:19","slug":"igor-duda-drustveno-i-svakodnevno-u-istrazivanju-povijesti-socijalisticke-jugoslavije-mapiranje-podrucja-i-tema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9894","title":{"rendered":"Igor Duda, Dru\u0161tveno i svakodnevno u istra\u017eivanju povijesti socijalisti\u010dke Jugoslavije: mapiranje podru\u010dja i tema"},"content":{"rendered":"

Igor Duda<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dru\u0161tveno i svakodnevno u istra\u017eivanju povijesti socijalisti\u010dke Jugoslavije: mapiranje podru\u010dja i tema<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBilo bi pogre\u0161no zaklju\u010diti, a ne primijetiti i ne pozdraviti izvanredni procvat u ovome polju. Sada je dobro biti dru\u0161tveni povjesni\u010dar.\u201c[1]<\/a> Govorio je tako Eric Hobsbawm privode\u0107i kraju svoje izlaganje na znanstvenome skupu u Rimu 1970. godine. Desetlje\u0107e kasnije zamje\u0107ivao je \u0161irenje teritorija historiografije zahvaljuju\u0107i usponu dru\u0161tvene povijesti, \u201etog bezobli\u010dnog spremnika za sve od promjena na ljudskome tijelu do simbola i rituala te povrh svega \u017eivota svih ljudi od prosjaka do careva\u201c.[2]<\/a> Nova dru\u0161tvena povijest iz ameri\u010dko-britanskoga konteksta po tome je sli\u010dna izvorno njema\u010dkoj povijesti svakodnevice i francuskoj povijesti mentaliteta. Potonja je za Michela Vovellea \u201eprirodni produ\u017eetak i fini vrh \u010ditave dru\u0161tvene povijesti\u201c, dok Robert Mandrou smatra da su mentaliteti povijest \u201evizija svijeta\u201c.[3]<\/a> Sve ove pristupe povezuje povijest odozdo u \u010dijem su sredi\u0161tu oni koje se neopravdano, smatra Geoff Eley, naziva malim ljudima: \u201eOna obuhva\u0107a njihovo radno i neradno vrijeme. Slika uklju\u010duje stanovanje i besku\u0107nike, odijevanje i nagost, prehranu i glad, ljubav i mr\u017enju.\u201c[4]<\/a> Andr\u00e9 Burgui\u00e8re navodi prehranu kao kulturno-gospodarski fenomen i pokazatelj \u017eivotnoga standarda, potom odnos prema tijelu i obolijevanju, spolno pona\u0161anje, obiteljske i rodbinske strukture.[5]<\/a> Povrh svega zaklju\u010duje: \u201eI najmanje obrazlo\u017eivi obi\u010daji nekoga dru\u0161tva, kakvi su tjelesna higijena, na\u010din obla\u010denja, organizacija rada i raspored svakodnevnih aktivnosti, odra\u017eavaju sustav do\u017eivljavanja svijeta koji ih dubinski povezuje s najrazra\u0111enijim intelektualnim formulacijama kakve su pravo, vjerska poimanja, filozofska misao i znanstveni koncepti.\u201c[6]<\/a> Naposljetku, za utemeljitelje Annalesa<\/em> povijest svakodnevice \u201ebila je zapravo tek jedno od polazi\u0161ta za gospodarsku i dru\u0161tvenu povijest\u201c.[7]<\/a> Povijest odozdo, povijest \u201ena\u010dina \u017eivota\u201c ili, prema Georgeu Macaulayu Trevelyanu, \u201epovijest iz koje je ispu\u0161tena politika\u201c, francuska \u0161kola Annalesa<\/em>, te Hobsbawm i Edward Palmer Thompson s marksisti\u010dkom historiografskom tradicijom polazi\u0161ta su iz kojih dru\u0161tvenu povijest krajem dvadesetoga stolje\u0107a tuma\u010di Peter N. Stearns isti\u010du\u0107i usmjeravanje na procese i trendove te \u0161iroke poteze kojima se obuhva\u0107aju promjene koje se prote\u017eu kroz \u010ditava desetlje\u0107a dok pojedina\u010dni prijelomni doga\u0111aji \u2013 \u201enovi vladar ili velika bitka\u201c \u2013 gube na va\u017enosti i kod dru\u0161tvenih povjesni\u010dara izazivaju \u201enelagodu\u201c.[8]<\/a> Oni stoga istra\u017euju obi\u010dne ljude i uobi\u010dajene aktivnosti, na\u010dine razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja, vrijednosti i stajali\u0161ta, rad i dokolicu, spolno pona\u0161anje, obiteljske uloge i funkcije, odnose i prakse vezane uz smrt, zdravlje i medicinu, mentalno zdravlje, kriminal i provedbu zakona.[9]<\/a> \u0160iroko tematsko polje uvelo je u povijesno istra\u017eivanje nove izvore, kao i one zaboravljene zbog ranijeg fokusiranja na visoku politiku i doga\u0111ajnicu, ali i omogu\u0107ilo prilagodbu analiti\u010dkih i drugih metodolo\u0161kih postupaka te otvaranje historiografije prema humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima.[10]<\/a> Dru\u0161tveni povjesni\u010dari smatraju da je sve to ne\u0161to najbolje \u0161to se historiografiji dogodilo od \u201euvo\u0111enja akademskih pla\u0107a\u201c, smatra Stearns te dodaje da oni vjeruju u svoju znanstvenu misiju i u to da se njihov rad razlikuje od drugih pristupa povijesti.[11]<\/a><\/p>\n

Jednosve\u0161\u010dana enciklopedija dru\u0161tvene povijesti (Encyclopedia of Social History<\/em>), koju je devedesetih uredio upravo Stearns, na vi\u0161e od osam stotina stranica donosi vi\u0161e od \u010detiri stotine natuknica.[12]<\/a> Obra\u0111eni pojmovi odnose se na historiografske pojmove va\u017ene za razvoj discipline, na teme iz dru\u0161tvene povijesti i regionalno specifi\u010dne teme na globalnoj razini. Izdanje je to od iznimne va\u017enosti za dru\u0161tvene povjesni\u010dare koji ovdje mogu dobiti uvid u stanje dotada\u0161nje znanstvene obrade, kao i inspiraciju za nova istra\u017eivanja. Prelaze\u0107i sa svjetskoga na jugoslavenski kontekst, na sasvim druga\u010diji na\u010din kao riznica novih istra\u017eiva\u010dkih tema mo\u017ee poslu\u017eiti jedan drugi abecedarij \u2013 onaj Leksikona YU mitologije<\/em> sa svojim brojnim natuknicama koje zauzimaju vi\u0161e od \u010detiri stotine stranica.[13]<\/a> Prvo od dva beogradsko-zagreba\u010dka izdanja objavljeno je 2004., no ve\u0107 ranije postojale su istoimene mre\u017ene stranice, dok prvotna ideja potje\u010de jo\u0161 iz 1989. od Dubravke Ugre\u0161i\u0107, Dejana Kr\u0161i\u0107a i Ivana Moloka. \u010cvrsto utemeljen u kulturi sje\u0107anja na masovnu i popularnu kulturu ovaj leksikon nema znanstvenih pretenzija, no to ne umanjuje njegovu motivacijsku vrijednost, a mla\u0111im nara\u0161tajima mo\u017ee biti i izvor informacija. Povezivanje i svojevrsno unakrsno pro\u017eimanje Enciklopedije i Leksikona moglo bi ukazati na jake to\u010dke dosada\u0161njih istra\u017eivanja te ih ubudu\u0107e mo\u017eda usmjeriti prema slabijim mjestima koja i\u0161\u010dekuju svoje povjesni\u010dare.<\/p>\n

Me\u0111utim, postoji i slo\u017eeniji put. Pri detektiranju jakih i slabih strana postjugoslavenskih historiografija u podru\u010dju dru\u0161tvene povijesti mogu\u0107e je, naravno, krenuti i od poznavanja znanstvene literature te nju testirati pomo\u0107u strukture Stearnsova enciklopedijskog abecedarija i podjele pojmova u vi\u0161e od dvadeset tematskih skupina koje bi bile relevantne za jugoslavenski slu\u010daj. Katalog tema iz dru\u0161tvene povijesti bit \u0107e jo\u0161 jasniji posegne li se za sintezom europske suvremene dru\u0161tvene povijesti B\u00e9le Tomke iz 2013. godine.[14]<\/a> Njezina poglavlja tematski su oblikovana i redom obra\u0111uju stanovni\u0161tvo, obitelj i ku\u0107anstvo, dru\u0161tvenu strukturu i mobilnost, socijalnu dr\u017eavu, potom rad, dokolicu i potro\u0161nju, politiku i dru\u0161tvo, urbanizaciju te naposljetku obrazovanje, religiju i kulturu. Ovakvo mapiranje tema name\u0107e klju\u010dno pitanje: postoje li sadr\u017eaji kojima bi mogu\u0107i pisac sinteze dru\u0161tvene povijesti socijalisti\u010dke Jugoslavije mogao popuniti istu takvu strukturu u svojoj knjizi? Krenuti treba redom te na tragu Stearnsa i Tomke sastaviti kratki katalog stanja istra\u017eenosti. Imena koja slijede uz nabrojane teme pripadaju znanstvenicima koji su istra\u017eivali socijalisti\u010dku Jugoslaviju, u cjelini ili njezine dijelove, neovisno o svojem porijeklu i mjestu studija ili zaposlenja te neovisno o radnom iskustvu koje se\u017ee od doktoranada do zrelih istra\u017eiva\u010da. Autori op\u0107ih povijesnih sinteza i urednici zbornika su izostavljeni. Imena se mogu ponavljati, a preklapati se mogu i pojedine teme koje bi mogle pripadati razli\u010ditim \u0161irim tematskim sklopovima. Navedeni su i oni znanstvenici koji nisu dru\u0161tveni povjesni\u010dari, ali je njihov rad dragocjen za ovakav pristup pro\u0161losti, no niti uz takvo pro\u0161irenje ovaj popis ne mo\u017ee biti kona\u010dan.<\/p>\n

Iz povijesti djetinjstva i mladosti<\/strong> obra\u0111ene su teme ideologizacije u ranoj \u017eivotnoj dobi, \u010dlanstvo u masovnim dru\u0161tvenim organizacijama i sudjelovanje u njihovim aktivnostima, omladinske radne akcije, omladinski i studentski tisak, studentski prosvjedi, ali i izlo\u017eenost popularnoj kulturi i supkulturama te prihva\u0107anje suvremenih oblika zabave (Igor Duda, Marko Fu\u010dek, Hrvoje Klasi\u0107, Andrea Mato\u0161evi\u0107, Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, Reana Senjkovi\u0107, Tatjana \u0160ari\u0107, Marko Zubak). Temama odgoja, obiteljskih odnosa, dje\u010djih i mladena\u010dkih prijateljstava, dje\u010dje igre i igra\u010daka nije posve\u0107ena potrebna pozornost.<\/p>\n

Rad i radnici<\/strong> prisutni su u znanosti zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanju udarni\u0161tva, radni\u010dkoga samoupravljanja, sindikalnog organiziranja, \u017eenskih radnih kolektiva i polo\u017eaja radnica, radnika na privremenom radu u inozemstvu, radni\u010dkih prava, emancipacije, prosvjeda i \u0161trajkova, radni\u010dke kulture, odnosa radnog i slobodnog vremena (Tomislav Ani\u0107, Rory Archer, Chiara Bonfiglioli, Ivana Dobrivojevi\u0107 Tomi\u0107, Igor Duda, Vladimir Ivanovi\u0107, Boris Koroman, Brigitte Le Normand, Andrea Mato\u0161evi\u0107, Goran Musi\u0107, Zdenko Radeli\u0107, Ulrike Schult, Igor Stani\u0107). Pitanja odnosa radnika prema industrijalizaciji, modernizaciji proizvodnje, radnoj etici, \u0161trajkovima ili \u017eivotu izme\u0111u sela i grada i dalje pokazuju jak istra\u017eiva\u010dki potencijal.<\/p>\n

\u0160iroki spektar tema iz potro\u0161a\u010dke kulture<\/strong> zahva\u0107a komercijalizaciju, konzumerizam, odijevanje, prehranu, motorizaciju, kupovanje u zemlji i inozemstvu, \u017eivotni standard, tiskane i elektronske medije i sudjelovanje u popularnoj kulturi<\/strong>, kao i razli\u010dite utjecaje na potro\u0161nju, na\u010din \u017eivota i \u017eivotni stil koji su u Jugoslaviju prodirali sa Zapada (Djurdja Bartlett, Wendy Bracewell, Anita Buhin, Branislav Dimitrijevi\u0107, Igor Duda, Ildiko Erdei, Zoran Janjetovi\u0107, Ma\u0161a Kolanovi\u0107, Breda Luthar, Sabina Mihelj, Patrick H. Patterson, Maru\u0161a Pu\u0161nik, Francesca Rolandi, Reana Senjkovi\u0107, Radina Vu\u010deti\u0107, Dean Vuletic, Marko Zubak). U ovako koncipiranom tematskom polju sve su relevantne teme barem dotaknute, ako ne i posve dobro obra\u0111ene, pa daljnja istra\u017eivanja mogu i\u0107i u smjeru podtematskog \u0161irenja, studija slu\u010daja, komparativnih studija, novih izvora ili novih interpretacija.<\/p>\n

S prethodnom temom blisko je povezana povijest dokolice i turizma<\/strong> koja je dala rezultate na podru\u010dju kulture putovanja, demokratizacije turizma, razvijanja vikenda i godi\u0161njih odmora, socijalnog turizma te drugih aspekata doma\u0107ega turizma i njegova odnosa s posjetima inozemnih turista i zaradom koju oni odnose (Igor Duda, Karin Taylor, Igor Tchoukarine). Manje su obra\u0111ene teme razvijanja masovnog<\/strong> sporta, rekreacije i tjelesne kulture<\/strong> ili kulturne i dru\u0161tvene povijesti sporta (Anita Buhin, Hrvoje Klasi\u0107, Ana Petrov, Dejan Zec). Nedovoljno su obra\u0111eni svi drugi oblici provo\u0111enja slobodnoga vremena ili su pak obra\u0111eni samo iz gledi\u0161ta ponude i proizvodnje sadr\u017eaja, ali ne i njihova prihva\u0107anja \u010dime bi se trebala baviti dru\u0161tvena povijest medija, \u010ditanja, kavana, gostionica, restorana, kinematografa, diskoteka, klubova, festivala, dru\u0161tvenih igara i svih drugih oblika zabave.<\/p>\n

Scenografijom takvih aktivnosti \u2013 gradom i selom, gradskim i seoskim \u017eivotom, stanovanjem, stanogradnjom, stvaranjem novih gradskih \u010detvrti i gradova \u2013 odnosno svim aktivnostima koje mijenjaju dru\u0161tvo u procesu urbanizacije<\/strong> tako\u0111er se bave dru\u0161tveni povjesni\u010dari, ali i povjesni\u010dari arhitekture i drugi istra\u017eiva\u010di (Rory Archer, Ivana Dobrivojevi\u0107 Tomi\u0107, Ana Kladnik, Brigitte Le Normand, Vladimir Kuli\u0107, Aida Li\u010dina Rami\u0107, Maroje Mrdulja\u0161, Jure Ram\u0161ak).<\/p>\n

Stanovni\u0161tvo<\/strong> druge polovice dvadesetoga stolje\u0107a i dalje je u domeni demografa, dok se povijesna demografija radije zadr\u017eava u novovjekovnom i ranijem modernom razdoblju. Na temelju demografskih podataka dru\u0161tveni povjesni\u010dari morali bi obra\u0111ivati demografska kretanja, demografsku tranziciju, baby boom i njegove posljedice, produljenje trajanja \u017eivota, maj\u010dinstvo, maskulinitet, migracijska kretanja, deagrarizaciju, kolonizaciju, asimilaciju, akulturaciju, me\u0111unacionalne i me\u0111uvjerske odnose. Me\u0111utim, obra\u0111ivane su tek poneke od navedenih tema (Ulf Brunnbauer, Vladimir Ivanovi\u0107, Marijan Maticka, Barbara Riman, Julija Sardeli\u0107).<\/p>\n

Ulazak u podru\u010dje obitelji, ku\u0107anstva i privatnog \u017eivota<\/strong> otvara pitanja bra\u010dnih odnosa i razvoda, udovi\u0161tva, generacijskih odnosa, spolnosti, planiranja obitelji i roditeljstva, rodbine, susjedstva, kumstva, nadijevanja imena i prihva\u0107anja prezimena, osje\u0107aja, ljubavi, prijateljstva, homoseksualnosti, rodnih odnosa, umirovljenja, starosti, smrti, samoubojstva. Ova pitanja i dalje su vrlo rijetka u povijesnim istra\u017eivanjima socijalisti\u010dke Jugoslavije te njihova obrada ostaje na razini iznimke (Ivana Dobrivojevi\u0107 Tomi\u0107, Franko Dota, Milan Ristovi\u0107). Praznovjerja, vjerovanja, prakticiranje vjere i sudjelovanje u vjerskoj zajednici tako\u0111er mogu pripadati osobnoj strani povijesti i privatnome \u017eivotu, no u tom su kontekstu mahom neistra\u017eeni jer se naglasak stavljao na politi\u010dku dimenziju odnosa izme\u0111u dr\u017eave i vjerskih organizacija.<\/p>\n

Oblikovanje socijalne dr\u017eave<\/strong> sa sustavom zdravstvene, socijalne i mirovinske skrbi podru\u010dje je kojega se povjesni\u010dari klone i rijetki su za\u0161li u neke njegove segmente (Heike Karge). Me\u0111utim, mogli bi istra\u017eivati javno zdravstvo, sistematske preglede, cijepljenje, poba\u010daj, kontracepciju, tjelesno i mentalno zdravlje i bolesti, prevenciju, ovisnost, odnos prema tijelu, potom zdravstveno, socijalno i mirovinsko osiguranje, dje\u010dje domove, sustav potpore roditeljstvu putem dje\u010djega doplatka, dje\u010djih jaslica i vrti\u0107a, ali i osobe s posebnim potrebama, solidarnost, dobrotvornost, osiguravanje higijenskih i ekolo\u0161kih uvjeta.<\/p>\n

Nasuprot tome, obrazovanje <\/strong>je privuklo vi\u0161e istra\u017eiva\u010da koji su pisali o obrazovnom sustavu, \u0161kolskim reformama, ud\u017ebenicima i nastavi (Jana Ba\u0107evi\u0107, Ale\u0161 Gabri\u010d, Lada Durakovi\u0107, Snje\u017eana Koren, Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, Stefano Petrungaro, Irena Stefoska). Obuhva\u0107anje ovoga sustava odozdo, iz perspektive u\u010denika i u\u010ditelja, ili pak razmatranje utjecaja obrazovanja na socijalizaciju i oblikovanje identiteta za sada je izostalo.<\/p>\n

Dru\u0161tvene strukture<\/strong> slo\u017eeno su podru\u010dje klasa i klasnih odnosa, siroma\u0161tva, stvaranja radni\u010dke i srednje klase te dru\u0161tvenih elita, dru\u0161tvene nejednakosti, emancipacije, mobilnosti, klijentelizma. Donekle se provla\u010de kroz druga tematska podru\u010dja, ali ostaju uvelike neistra\u017eene (Isabel Str\u00f6hle). Druga\u010dije je s podru\u010djem rodne i \u017eenske povijesti<\/strong> koje je u istra\u017eivanju \u017eenskih dru\u0161tvenih organizacija, \u017eena u sferama rada, potro\u0161a\u010dke kulture i svakodnevice okupilo ve\u0107i broj znanstvenica (Chiara Bonfiglioli, Andreja Dugand\u017ei\u0107, Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin, Tijana Oki\u0107, Polona Sitar, Lydia Sklevicky).<\/p>\n

Jo\u0161 \u0161ire je kontaktno podru\u010dje koje se mo\u017ee nazvati dr\u017eava i dru\u0161tvo<\/strong> i koje, na tragu abecedarija u Encyclopedia of Social History<\/em> i sli\u010dnoga Tomkina poglavlja, uz ostalo obuhva\u0107a dulji niz pojmova kao \u0161to su civilno dru\u0161tvo, participacija gra\u0111ana, dru\u0161tvene organizacije i udruge, stranke, nacionalizam, antikolonijalizam, antiimperijalizam, socijalizam, komunizam, staljinizam, revolucija, rat, sukobi, prosvjedi, maloljetni\u010dka delinkvencija, devijantnost, zlostavljanje, prostitucija, kriminal, organizirani kriminal, razbojni\u0161tvo, policija, kazneni sustav, zatvori, tajne slu\u017ebe, vojska. Popis upu\u0107uje na mnoga nepostavljena istra\u017eiva\u010dka pitanja, no iz ovoga i bliskoga spektra tema povjesni\u010dari Jugoslavije pisali su o politi\u010dkoj propagandi, politi\u010dkom utjecaju na kulturu i znanost, odnosu dr\u017eave i vjerskih zajednica, cenzuri, odnosu pojedinca i vlasti, represivnom aparatu, utjecaju dr\u017eave putem ekonomije i politike na dru\u0161tvene odnose ili na u\u017ee mikrosredine, ponekad se kre\u0107u\u0107i rubom prema politi\u010dkoj i intelektualnoj povijesti te drugim disciplinama ili ga \u010dak prelaze\u0107i bez namjere identificiranja s dru\u0161tvenom povijesti (Marco Abram, Miroslav Akmad\u017ea, Amir Duranovi\u0107, Martina Grahek Ravan\u010di\u0107, Branimir Jankovi\u0107, Husnija Kamberovi\u0107, Carol Lilly, Iva Lu\u010di\u0107, Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107, Predrag J. Markovi\u0107, Josip Mihaljevi\u0107, Marko Miljkovi\u0107, Christian Axboe Nielsen, Martin Previ\u0161i\u0107, Jan Pelik\u00e1n, Edvin Pezo, Katarina Spehnjak, Stipan Trogrli\u0107, Vladimir Unkovski Korica, Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd, Radina Vu\u010deti\u0107).<\/p>\n

Posebno podru\u010dje koje se uvelike oslanja na povijesni pristup odozdo i dijeli niz zajedni\u010dkih tema s dru\u0161tvenom povije\u0161\u0107u, a bavili se njime povjesni\u010dari i istra\u017eiva\u010di iz drugih humanisti\u010dkih disciplina, jest kultura sje\u0107anja<\/strong>. Do sada su prete\u017eito obra\u0111ivana sje\u0107anja \u017eena na \u017eivot u socijalizmu, proslave i rituali povezani s dr\u017eavom, praznicima i razvijanjem kulta li\u010dnosti Josipa Broza Tita, zatim spomeni\u010dko naslje\u0111e Narodnooslobodila\u010dke borbe, partizanske pjesme, popularna glazba, materijalna kultura i drugi sadr\u017eaji koji su pre\u017eivjeli devedesete, a razli\u010dite nara\u0161taje podsje\u0107aju na \u017eivot u Jugoslaviji te svjedo\u010de ne samo o pro\u0161losti ve\u0107 i o suvremenom trenutku (Nikola Bakovi\u0107, Dijana Dijani\u0107, Ana Hofman, Sanja Horvatin\u010di\u0107, Heike Karge, Olga Manojlovi\u0107 Pintar, Mirka Merunka-Golubi\u0107, Iva Niem\u010di\u0107, Vjeran Pavlakovi\u0107, Ana Petrov, Tanja Petrovi\u0107, Martin Poga\u010dar, Milica Popovi\u0107, Dijana Stani\u0107, Nevena \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Mitja Velikonja, Alina Zubkovych). Na kulturu sje\u0107anja donekle se nadovezuje kustoska djelatnost i suvremeni muzejski postavi izlo\u017ebi o jugoslavenskome socijalizmu kojih je od posljednjega desetlje\u0107a bio zamjetan broj, ponajvi\u0161e u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu.[15]<\/a><\/p>\n

Cijeli se opisani istra\u017eiva\u010dki val uz nekoliko iznimaka kotrljao nakon devedesetih, u desetlje\u0107u nakon ratova na postjugoslavenskom prostoru i nakon nacionalisti\u010dke plime. Me\u0111utim, prvo postsocijalisti\u010dko desetlje\u0107e u historiografijama srednje i isto\u010dne Europe Ulf Brunnbauer opisuje kao vrijeme nove ideologizacije, instrumentalizacije i nacionalizacije povijesti. Ja\u010doj politizaciji bila je izlo\u017eena suvremena povijest \u010dije su dotada\u0161nje postavke u devedesetima pre\u010desto bivale izokrenute, obezvrije\u0111ene i delegitimirane, a vrijeme socijalizma prikazivano kao iskliznu\u0107e s kolosijeka.[16]<\/a> Ukratko, \u201eono \u0161to su komunisti bojili crnom bojom, sada je izbijeljeno, ali i obratno\u201c.[17]<\/a> Inovacija se, primje\u0107uje Brunnbauer, doga\u0111ala u prostoru marginaliziranih tema, svakodnevice, usmene povijesti, povijesne antropologije i povijesti odozdo te se time donekle samoizolirala ostavljaju\u0107i \u201evelike teme\u201c i sinteze tradicionalistima.[18]<\/a> U jugoslavenskom je slu\u010daju taj prostor bio velik jer historiografija do 1991. nije mnogo u\u010dinila na istra\u017eivanju razdoblja nakon NOB-a i ranoga pora\u0107a, a dodatno je pove\u0107an potpunim odvajanjem niti do tada ne suvi\u0161e jako povezanih jugoslavenskih nacionalnih historiografija. Uostalom, kasni socijalizam bio je u to vrijeme tek nedavna pro\u0161lost i tek se nazirao na povijesnome obzoru. U svojoj punini se tako teme iz naj\u0161ire shva\u0107ene suvremene dru\u0161tvene povijesti po\u010dinju otvarati tek desetak godina poslije raspada Jugoslavije u uvjetima koji su i po dru\u0161tveno-politi\u010dkom okru\u017eenju i po dozrelosti stanja u historiografiji i bliskim znanostima s kojima je povezana, u ovom slu\u010daju ponajvi\u0161e u etnologiji i antropologiji, bili neusporedivo povoljniji od onih s po\u010detka devedesetih. Mogu\u0107e javne kritike toga vala iz posljednjih petnaestak godina \u2013 koje bi isticale sklonost prikazivanju stvarnosti ljep\u0161om no \u0161to je zapravo bila ili pak zadr\u017eavanje na takozvanim trivijalnim temama \u2013 nisu nepoznate dru\u0161tvenim povjesni\u010darima na globalnoj razini. Povijesti odozdo nisu strane ocjene o idealiziranju \u201emalih ljudi\u201c ili romantiziranju povijesti svakodnevice.[19]<\/a> Razlozi takvoj kritici ponekad mogu biti znanstvene naravi, no ponekad proizlaze iz razli\u010ditih svjetonazora ili \u010dak suprotstavljenih politizacija pro\u0161losti.<\/p>\n

Naposljetku, ugledaju\u0107i se na Hobsbawma, valja re\u0107i da je ovo bilo dobro vrijeme za dru\u0161tvenoga povjesni\u010dara Jugoslavije i da bi takve prilike morale potrajati. Istra\u017eivanje socijalisti\u010dke modernizacije \u2013 nimalo jednostavnoga procesa obilje\u017eenog razli\u010ditim tradicijama i brzinama preobrazbe \u2013 osuvremenjivalo je i samu historiografiju. Posljednjih petnaestak godina dogodio se procvat, velik i nu\u017ean upravo zato jer je polazi\u0161na to\u010dka toga historiografskog dizala bila u prizemlju. Me\u0111utim, na mnogim katovima dizalo nije zastalo i na previ\u0161e njih nije uop\u0107e stiglo pa posla za povjesni\u010dare i dalje ima napretek. Prilike bi morale biti takve da za dru\u0161tvenu povijest socijalisti\u010dke Jugoslavije ili njezinih sljednica i njihovih dru\u0161tava u dvadesetom stolje\u0107u jo\u0161 dugo bude pravo vrijeme. Glede tema i inicijativa, potreba i \u017eelja vrijeme je izvrsno, no njih u dovoljnoj mjeri mora pratiti ulaganje u povjesni\u010dare ja\u010danjem znanstvene infrastrukture i financijske potpore. Tako se i povjesni\u010dari u perspektivi odozdo pribli\u017eavaju svojim svakodnevnim junacima koji su pre\u010desto u povijesti ovisili o kapanju odozgora. Bez toga \u0107e put do \u201efinoga vrha \u010ditave dru\u0161tvene povijesti\u201c biti znatno te\u017ei, a bez takvih humanisti\u010dkih vrhunaca nijedno dru\u0161tvo nije potpuno.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Hobsbawm, Eric, \u201eFrom Social History to the History of Society\u201c, On History<\/em>, Abacus, London, 1997., 123. Usp. Gross, Mirjana, Suvremena historiografija. Korijeni, postignu\u0107a, traganja<\/em>, Novi liber, Zagreb, 1996., 296.<\/p>\n

[2]<\/a> Hobsbawm, Eric, \u201eOn the Revival of Narrative\u201c, On History<\/em>, 249.<\/p>\n

[3]<\/a> Vovelle, Michel, \u201eIdeologije i mentaliteti\u201c, Gordogan<\/em>, 39-40, 1995., 171, 166.<\/p>\n

[4]<\/a> Eley, Geoff, \u201eForeword\u201c, The History of Everyday Life. Reconstructing Historical Experiences and Ways of Life<\/em>, ur. Alf L\u00fcdtke, Princeton University Press, Princeton, 1995., ix.<\/p>\n

[5]<\/a> Burgui\u00e8re, Andr\u00e9, \u201eHistorijska antropologija\u201c, Gordogan<\/em>, 39-40, 1995., 132-141.<\/p>\n

[6]<\/a> Isto, 142.<\/p>\n

[7]<\/a> Isto, 128.<\/p>\n

[8]<\/a> Stearns, Peter N., \u201eThe New Social History: An Overview\u201c, Ordinary People and Everyday Life. Perspectives on the New Social History<\/em>, ur. James B. Gardner i George Rollie Adams, American Association for State and Local History, Nashville, 1983., 6; Stearns, Peter N., \u201eSocial History\u201c, Encyclopedia of Social History<\/em>, ur. Peter N. Stearns, Garland Publishing, New York i London, 1994., 684; \u201eIntroduction\u201c, Encyclopedia of Social History<\/em>, viii; Gross, 294.<\/p>\n

[9]<\/a> Stearns, \u201eThe New Social History: An Overview\u201c, 4-5.<\/p>\n

[10]<\/a> Isto, 11; Stearns, \u201eSocial History\u201c, 685.<\/p>\n

[11]<\/a> Stearns, \u201eThe New Social History: An Overview\u201c, 13; Stearns, \u201eSocial History\u201c, 683.<\/p>\n

[12]<\/a> Stearns, ur., Encyclopedia of Social History<\/em>.<\/p>\n

[13]<\/a> Adri\u0107, Iris, Vladimir Arsenijevi\u0107, \u0110or\u0111e Mati\u0107, ur., Leksikon YU mitologije<\/em>, Postscriptum i Rende, Zagreb i Beograd, 2004.<\/p>\n

[14]<\/a> Tomka, B\u00e9la, A Social History of Twentieth-Century Europe<\/em>, Routledge, London i New York, 2013.<\/p>\n

[15]<\/a> O muzejskim izlo\u017ebama vidi: Duda, Igor, \u201eNova istra\u017eivanja svakodnevice i dru\u0161tveno-kulturne povijesti jugoslavenskoga socijalizma\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, 3, 2014., 577-591. (preuzeto iz: Tabula<\/em>, 12, 2014., 105-116.)<\/p>\n

[16]<\/a> Brunnbauer, Ulf, \u201eIntroduction\u201c, (Re)Writing History. Historiography in Southeast Europe after Socialism<\/em>, ur. Ulf Brunnbauer, LIT, M\u00fcnster, 2004., 24-25.<\/p>\n

[17]<\/a> Isto.<\/p>\n

[18]<\/a> Isto, 29.<\/p>\n

[19]<\/a> L\u00fcdtke, Alf, \u201eIntroduction: What is the history of everyday life and who are its practitioners?\u201c, The History of Everyday Life. Reconstructing Historical Experiences and Ways of Life<\/em>, ur. Alf L\u00fcdtke, Princeton University Press, Princeton, 1995., 12; Confino, Alon, \u201eAlltagsgeschichte\u201c, Encyclopedia of Social History<\/em>, 27.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9894","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9894,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9894,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9894,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":9894,"position":3},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":9894,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":9894,"position":5},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9894","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9894"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9894\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9895,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9894\/revisions\/9895"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9894"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9894"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9894"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}