{"id":9872,"date":"2018-05-18T13:22:10","date_gmt":"2018-05-18T13:22:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9872"},"modified":"2018-05-24T22:16:26","modified_gmt":"2018-05-24T22:16:26","slug":"branimir-jankovic-povijest-knjige-i-citanja-novi-pristup-jugoslavenskom-socijalizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9872","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107, Povijest knjige i \u010ditanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu"},"content":{"rendered":"

Branimir Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/p>\n

bjankovi@ffzg.hr<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Povijest knjige i \u010ditanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

Autor na temelju analize dosada\u0161nje historiografije o jugoslavenskom socijalizmu, posebno one fokusirane na kulturnu povijest, nastoji otvoriti novo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje jugoslavenskog socijalizma \u2013 povijest knjige i \u010ditanja. S ishodi\u0161tem u novoj kulturnoj povijesti, taj novi pristup prou\u010davanju jugoslavenskog socijalizma bit \u0107e usmjeren \u2013 od niza mogu\u0107ih putova \u2013 osobito prema onim knjigama koje su odjeknule kao politi\u010dke bombe i bile predmetom dru\u0161tvenih prijepora i intelektualnih borbi. To \u0107e se tematski ponajvi\u0161e odnositi na knjige vezane uz povijest Oktobarske revolucije i Sovjetskog Saveza koje su u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji \u2013 zbog dinamike ideolo\u0161ke bliskosti i odmicanja \u2013 uvijek izazivale znatan politi\u010dki, dru\u0161tveni, intelektualni i kulturni odjek. Tom prilikom autor iznosi mogu\u0107i program spomenutog novog istra\u017eivanja.<\/span><\/i><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/b> historiografija, povijest knjige i \u010ditanja, socijalisti\u010dka Jugoslavija, Oktobarska revolucija, SSSR<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodne napomene<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

U znanstvenom i novinarskom diskursu mo\u017ee se katkad \u010duti da je odre\u0111ena knjiga u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji bila politi\u010dka bomba. Isto se navodi i za neke filmove koji su imali sli\u010dan odjek. Kod fenomena knjige, odnosno filma kao politi\u010dke bombe rije\u010d je dakle o terenu koji nije izravno politi\u010dki, ali ima politi\u010dki u\u010dinak. Bavljenje njima stoga je \u010desto ulazilo u onu vrstu istra\u017eivanja jugoslavenskog socijalizma kojoj je bio fokus na prou\u010davanju kulture i njezinim politi\u010dkim implikacijama. <\/span><\/p>\n

Takva istra\u017eivanja mo\u017eemo na\u010delno povezati s jedne strane s poimanjima kulture kao politike, odnosno politike kulture, a s druge strane s poimanjima politike kao kulture, odnosno politi\u010dke kulture, pro\u0161irenima tzv. kulturnim obratom (Daniel 2001; Hunt 2004; Burke 2006; Bachmann-Medick 2006). U hrvatskoj historiografiji nova kulturna povijest razmjerno je malo primjenjivana, posebno ne u nekom razra\u0111enijem obliku (Jankovi\u0107 2016). \u0160to se pak ti\u010de popularne kulture \u2013 kojom se na poticaj kulturalnih studija (Duda 2002) bave stru\u010dnjaci razli\u010ditih disciplina \u2013 u njezino istra\u017eivanje na primjeru Jugoslavije upustili su se i povjesni\u010dari (Janjetovi\u0107 2011; Rakovi\u0107 2012; Vu\u010deti\u0107 2012). <\/span><\/p>\n

Historiografska istra\u017eivanja isprepletanja kulture i politike razmjerno su dosta zastupljena, a primjenjivana su i na razli\u010dita prou\u010davanja jugoslavenskog socijalizma. Pritom se u kulturu uklju\u010divalo knji\u017eevnost, film, kazali\u0161te, likovnu umjetnost. Od recentnih izdanja takvog usmjerenja vrijedi istaknuti primjerice knjige Gorana Miloradovi\u0107a <\/span>Lepota pod nadzorom: sovjetski \u00a0kulturni uticaji u Jugoslaviji 1945-1955.<\/span><\/i> iz 2012. i Radine Vu\u010deti\u0107 <\/span>Monopol na istinu: partija, kultura i cenzura u Srbiji \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina XX veka<\/span><\/i> iz 2016. godine. Obje knjige usmjeravaju se na perspektivu politi\u010dkog nadzora i cenzure u kulturi, s izra\u017eenim tematskim naglaskom na filmu. <\/span><\/p>\n

Pritom je pozicija samih knjiga kao predmeta istra\u017eivanja ambivalentna. Naime knjige kao politi\u010dke bombe mogle su biti katkad knjige o knji\u017eevnosti, katkad o povijesti, a katkad o ekonomiji, stoga ih se smatra pomalo rubnim, grani\u010dnim podru\u010djem. Iz toga razloga ih se nekad uklju\u010duje u kulturnu povijest, a nekad ne. Me\u0111utim, bez obzira na tematiku, knjige iz vi\u0161e razloga mo\u017eemo smatrati dijelom kulture i trebalo bi ih uklju\u010divati u kulturnu povijest. O politi\u010dkoj pak povijesti odre\u0111enih knjiga bilo je govora kod povjesni\u010dara i politologa (Banac 1992; Dragovic-Soso 2002). Primjerice Ivo Banac je za knjigu Koste \u010cavo\u0161kog i Vojislava Ko\u0161tunice <\/span>Strana\u010dki pluralizam ili monizam<\/span><\/i> iz 1983. godine o dolasku KPJ na vlast upotrijebio spomenuti izraz politi\u010dke bombe (\u201ea political fire bomb\u201c) (Banac 1992: 1096). Pritom je me\u0111utim vi\u0161e fokus na samoj tematici koja je bila kontroverzna i njezinim politi\u010dkim odjecima nego na navedenom fenomenu knjige kao politi\u010dke bombe. \u00a0<\/span><\/p>\n

Naravno, autori su se bavili drugim istra\u017eiva\u010dkim pitanjima iz kulturne i politi\u010dke povijesti stoga je knjiga kao politi\u010dka bomba u historiografiji o jugoslavenskom socijalizmu bila samo dio neke druge pri\u010de. Iz toga razloga je moje prvo polazi\u0161te da se iz fenomena knjige kao politi\u010dke bombe mo\u017ee u analizi i interpretaciji izvu\u0107i mnogo vi\u0161e nego \u0161to se to do sada u historiografskoj i drugoj literaturi o jugoslavenskom socijalizmu \u010dinilo te da zaslu\u017euje biti samostalna tema, odnosno samostalno istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje. U situaciji kada u razli\u010ditim strukama koje prou\u010davaju kulturu jugoslavenskog socijalizma dominira istra\u017eiva\u010dki interes za prou\u010davanjem filma, ima itekako potrebe za aktualiziranjem knjige kao predmeta istra\u017eivanja (\u010demu mo\u017eemo pridodati i kazali\u0161ne predstave). Posebno jer su knjige tada imale znatnu va\u017enost, a osim \u0161to su mnoge od njih odjeknule kao politi\u010dke bombe, bile su i predmetom dru\u0161tvenih prijepora i intelektualnih borbi. <\/span><\/p>\n

Moje drugo polazi\u0161te je da se iz navedene problematike mo\u017ee analiti\u010dki i interpretativno jo\u0161 vi\u0161e izvu\u0107i uz pomo\u0107 pristupa koji se naziva povijest knjige (<\/span>history of the book<\/span><\/i>, <\/span>book history<\/span><\/i>), a koji \u0107u imenovati kao povijest knjige i \u010ditanja jer dr\u017eim zajedni\u010dko isticanje obje odrednice vrlo va\u017enima. Pritom se ne radi samo o povijesti knjige kao materijalnog predmeta, nego i o mnogo \u0161irem odnosu knjige i dru\u0161tva, odnosno knjige i kulture u povijesnoj perspektivi (\u0160porer 2015: 9). To uklju\u010duje \u201erazmatranje knjige u njezinu \u0161irem povijesnom, dru\u0161tvenom, ekonomskom i kulturnom ili civilizacijskom kontekstu\u201c (\u0160porer 2015: 20). Iako je povijest knjige i \u010ditanja kao interdisciplinarni pristup u humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima mogu\u0107e uglavnom smjestiti u okvire nove kulturne povijesti \u2013 poznat je po kulturnim povjesni\u010darima poput Roberta Darntona i Rogera Chartiera \u2013 mo\u017ee ga se itekako povezati i s intelektualnom, socijalnom i politi\u010dkom povije\u0161\u0107u. <\/span><\/p>\n

Premda je u humanisti\u010dkim znanostima pristup povijesti knjige vremenski prete\u017eno usmjeren na predmodernu povijest (15-18. stolje\u0107e), a mnogo manje na modernu i gotovo uop\u0107e ne na suvremenu povijest, to je upravo ono \u0161to bih \u017eelio promijeniti. Poku\u0161ao bih stoga primijeniti pristup povijesti knjige i \u010ditanja na suvremenu povijest, odnosno specifi\u010dno na jugoslavenski socijalizam te na politi\u010dku, dru\u0161tvenu, kulturnu i intelektualnu borbu knjigama u njemu, \u0161to do sada nije u\u010dinjeno. Smatram da to mo\u017ee biti relevantan i zanimljiv novi pristup u istra\u017eivanju jugoslavenskog socijalizma.<\/span><\/p>\n

Za razliku od kontinuiranog sudjelovanja knjiga u intelektualnim, kulturnim i dru\u0161tvenim borbama, fenomen knjige kao politi\u010dke bombe posebno je va\u017ean za socijalisti\u010dke\/komunisti\u010dke re\u017eime, kao i u kontekstu Hladnog rata (Reisch 2013; Kind-Kov\u00e1cs 2014). Naime, da bi neka knjiga imala u\u010dinak politi\u010dke bombe potrebno je da direktno ili indirektno govori o temi koja dovodi u pitanje sam legitimitet re\u017eima. Nikakva ili pak minimalna spremnost socijalisti\u010dkih\/komunisti\u010dkih re\u017eima da dopuste raspravu i propitivanje tema vezanih uz pitanje njihova legitimiteta \u010dinila ih je ranjivima za politi\u010dke odjeke odre\u0111enih knjiga. Preduvjet je me\u0111utim bio da knjiga bude tiskana kako bi uop\u0107e mogla odjeknuti kao politi\u010dka bomba, stoga u odre\u0111enim periodima do objave \u010desto ne bi ni do\u0161lo ili bi dolazilo tek u inozemstvu, \u0161to je ipak zna\u010dilo druga\u010diju situaciju. <\/span><\/p>\n

U izmijenjenoj konstelaciji postsocijalizma\/postkomunizma knjige \u2013 iz vi\u0161e razloga \u2013 rijetko mogu imati u\u010dinak politi\u010dke bombe, iako se i dalje marketin\u0161ki koristi takav izraz za neku knjigu. Komparativna perspektiva ne mora biti sadr\u017eana samo na toj dijakronijskoj liniji, nego i na sinkronijskoj. Naime bilo bi zanimljivo vidjeti je li u jugoslavenskom socijalizmu bilo vi\u0161e knjiga kao politi\u010dkih bombi nego u drugim socijalisti\u010dkim\/komunisti\u010dkim re\u017eimima te u \u010demu su u vezi toga bile me\u0111usobne sli\u010dnosti i razlike. <\/span><\/p>\n

Treba me\u0111utim imati u vidu da nije samo rije\u010d o subverzivnim autorima i potencijalnim disidentima jer je bilo autora koji su smatrali da bi objava odre\u0111enih knjiga mogla djelovati na popravljanje socijalizma. Naravno, tu su i specifi\u010dni ciljevi izdava\u010da koji, posebno u 1980-im godinama, mnogo slobodnije poduzimaju vlastite izdava\u010dke inicijative vo\u0111ene \u010ditateljskim interesom za prijepornim temama koji bi mogao zna\u010diti znatnu prodaju planiranih knjiga. <\/span><\/p>\n

No objava kontroverznih knjiga ipak nije dolazila samo kao inicijativa ili eventualna subverzija odozdo nego i kao razli\u010diti interventni poku\u0161aji odozgo. Naprimjer, spominje se da se partija pred prve vi\u0161estrana\u010dke izbore u Hrvatskoj 1990. planirala suprotstaviti usponu nacionalizma objavom memoara Hitlerovog opunomo\u0107enika u NDH, generala Edmunda Glaisea von Horstenauera, koji govore o okrutnosti usta\u0161kog re\u017eima i potencijalno svjedo\u010de o tome dokle mo\u017ee dovesti nacionalizam. Ta je knjiga u tom politi\u010dkom i dru\u0161tvenom slu\u010daju planirana kao \u201eoru\u017eje u borbi\u201c (Pite\u0161a 2013).<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tematski okvir: Oktobarska revolucija i Sovjetski Savez<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

Na zagovaranje prou\u010davanja knjige kao politi\u010dke bombe i njezinog sudjelovanja u dru\u0161tvenim borbama u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji \u2013 s pozivom na primjenu pristupa povijesti knjige i \u010ditanja \u2013 doma\u0107i \u010ditatelji pomislit \u0107e ponajprije na kontroverzne knjige o povijesti Jugoslavije objavljene za vrijeme Jugoslavije. To se odnosi na knjige vezane uz Drugi svjetski rat (partizanski, \u010detni\u010dki, usta\u0161ki pokret) i socijalisti\u010dku revoluciju, logor Jasenovac, Komunisti\u010dku partiju Jugoslavije, sukob Tito-Staljin i obra\u010dun s informbiroovcima, logor Goli otok, Titovu biografiju i kult vo\u0111e, nacionalno pitanje i nacionalizam i dr. Dovoljno je spomenuti koliki su odjek imale knjige poput Dedijerovih <\/span>Novih priloga za biografiju Josipa Broza Tita<\/span><\/i> po\u010detkom 1980-ih ili \u0110ureti\u0107evih <\/span>Saveznika i jugoslovenske ratne drame<\/span><\/i> sredinom 1980-ih godina s preispitivanjem kanoniziranog tuma\u010denja odnosa \u010detnika i partizana. <\/span><\/p>\n

Bilo bi zaista zanimljivo navedene, kao i druge knjige koje su izazivale historiografske i politi\u010dke kontroverze prou\u010davati iz perspektive povijesti knjige i \u010ditanja. U to podru\u010dje dakako ulazi i \u010ditav niz \u0161irih dru\u0161tvenih tema o promicanju i \u0161irenju pismenosti i \u010ditanja, socijalisti\u010dkom izdava\u0161tvu, javnim knji\u017enicama i uop\u0107e politici knjige i \u010ditanja jugoslavenskog socijalizma, s izra\u017eenom te\u017enjom za \u0161irom dostupno\u0161\u0107u i omasovljenjem. No \u017eelio bih ovdje fokus posebno staviti na politi\u010dki i intelektualni aspekt knjige i njezino sudjelovanje u dru\u0161tvenim i javnim borbama.<\/span><\/p>\n

Osim toga, \u017eelio bih se tom prilikom ponajvi\u0161e usmjeriti na tematiku Oktobarske revolucije i Sovjetskog Saveza u jugoslavenskoj borbi knjigama. Prvi razlog je \u0161to je stogodi\u0161njica Oktobarske revolucije 1917. tu tematiku opet vratila u prvi plan, a tome \u0107e biti tako i u narednom periodu kroz stogodi\u0161njicu gra\u0111anskog rata u Rusiji 1918-1922. i stvaranja Sovjetskog Saveza 1922. godine. Drugi razlog je \u0161to su Oktobarska revolucija i socijalisti\u010dki Sovjetski Savez klju\u010dna izvori\u0161na i legitimacijska to\u010dka socijalisti\u010dke Jugoslavije te su \u2013 bez obzira kada i koliko taj odnos bio afirmacijski, kriti\u010dki ili negacijski \u2013 uvijek bili ideolo\u0161ki i politi\u010dki izrazito va\u017eni za Jugoslaviju. Tre\u0107i razlog je \u0161to ta tematika sadr\u017ei transnacionalni i globalni aspekt. Nije dakle rije\u010d o nekoj lokalnoj temi va\u017enoj u kontekstu unutarnje situacije u Jugoslaviji, nego o globalnoj temi revolucije i socijalizma koja je dakako nu\u017eno povezana sa socijalisti\u010dkom Jugoslavijom i itekako utjecala na nju.<\/span><\/p>\n

Uz to \u0161to se tom temom dobiva internacionalni aspekt, ona pru\u017ea i mogu\u0107nosti komparacije. Naime, mo\u017ee se uspore\u0111ivati kada su knjige poput svjetski poznatog Sol\u017eenjicinovog <\/span>Arhipelaga Gulag<\/span><\/i> prevo\u0111ene u Jugoslaviji, a kada u drugim zemljama Srednje, Isto\u010dne i Jugoisto\u010dne Europe te dalje u globalnom obzoru. Time se pristup povijesti knjige i \u010ditanja s tematskim okvirom revolucije i socijalizma uklapa u dominantne tendencije suvremene historiografije i dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti prema transnacionalnoj i globalnoj perspektivi \u00a0(Pernau 2011; Saunier 2013; Conrad 2016). To se vidi i u stalnom porastu istra\u017eivanja koje socijalizam konceptualiziraju u globalnom okviru, a time postupno sve vi\u0161e i jugoslavenski socijalizam.<\/span><\/p>\n

S obzirom na temu revolucije i socijalizma, rije\u010d je uz knjigu kao politi\u010dku bombu zapravo i o knjizi kao (anti)revolucionarnoj bombi. Sve je naime po\u010delo s intenzivnom cirkulacijom bro\u0161ura i tekstova neposredno nakon izbijanja Oktobarske revolucije 1917. godine. Razli\u010dite politi\u010dke opcije poku\u0161avale su zatim u Kraljevini Jugoslaviji objaviti knjige koje \u0107e poduprijeti njihovu pozitivnu, kriti\u010dku ili negativnu ocjenu Oktobarske revolucije i odrediti daljnje djelovanje u odnosu na nju. Tako u Jugoslaviji izme\u0111u dva svjetska rata izlaze razna svjedo\u010danstva, memoari i druge bro\u0161ure koje trebaju pokazati neuspjeh ili uspjeh socijalne revolucije i sovjetskog dru\u0161tvenog eksperimenta. Posebno va\u017eni postaju putopisi, taj \u2013 prema Derridi \u2013 \u017eanr \u201epovrataka iz SSSR-a\u201c, nazvan prema poznatoj istoimenoj knjizi francuskog knji\u017eevnika Andr\u00e9a Gidea iz 1936. koja je 1937. godine objavljena i u Zagrebu. Me\u0111utim i jugoslavenski autori putuju u Sovjetski Savez i objavljuju svoje putopise, a na ljevici i desnici te centru tiskaju se i prijevodi stranih putopisa koji trebaju pokazati rusku katastrofu ili novu alternativu. Na djelu je prava borba knjigama, izravni simboli\u010dki rat knjigama (Jankovi\u0107 2017).<\/span><\/p>\n

Pritom su se izvana unosili (prisvajali, aproprirali) autori i djela koji su trebali poduprijeti i dodatno osna\u017eiti odre\u0111enu doma\u0107u politi\u010dku opciju, a nakon Drugog svjetskog rata sam re\u017eim i njegovo tada\u0161nje i kasnije ideolo\u0161ko usmjerenje. Tako se nakon 1945. godine prevode brojni sovjetski autori, ali s rezom nakon sukoba Tito-Staljin 1948. godine, premda utjecaj \u2013 sada na drugim temeljima i druga\u010dijeg intenziteta \u2013 kontinuirano ostaje. Uslijedilo je objavljivanje knjiga protiv staljinizma, stoga novo izdanje <\/span>Povratka iz SSSR-a<\/span><\/i> Andr\u00e9a Gidea iz 1952. godine treba \u2013 i uz pomo\u0107 predgovora \u2013 pokazati jugoslavenski antistaljinizam. Dok se 1930-ih godina Gideova glasovita knjiga u Jugoslaviji \u010dita kao kritika komunizma, 1950-ih godina \u010dita se kao kritika sovjetskog komunizma (Jankovi\u0107 2017: 66). <\/span><\/p>\n

Sredinom pedesetih godina odnosi Jugoslavije i SSSR-a se normaliziraju, \u0161to \u0107e na planu knjige rezultirati praksom \u010destih sovjetskih intervencija kod jugoslavenskog rukovodstva oko knjiga vezanih uz povijest Sovjetskog Saveza \u010dije se objavljivanje nastoji sprije\u010diti. Primjerice sovjetska ambasada u Beogradu i sovjetski konzulat u Zagrebu redovito interveniraju oko knjiga o sovjetskoj Rusiji koje se planiraju objaviti, dr\u017ee\u0107i ih protusovjetskima. Na taj su na\u010din knjige koje su objavljivane u Jugoslaviji \u2013 preko izravnih reakcija ili pretpostavki kako bi SSSR mogao reagirati na njih \u2013 bile izrijekom izlo\u017eene takvom transnacionalnom i globalnom utjecaju kakvog nema nakon pada socijalizma. Na lokalnu situaciju u Jugoslaviji direktno je dakle djelovao globalni akter. Taj je utjecaj bio naj\u010de\u0161\u0107e vezan uz poku\u0161aje spre\u010davanja objavljivanja prijevoda neke knjige ili djela nekog doma\u0107eg autora. No imao je utjecaj \u2013 nakon protesta sovjetske ambasade i Titovog javnog prozivanja \u2013 i na zatvaranje sveu\u010dili\u0161nog profesora iz Zadra Mihajla Mihajlova koji je u putopisu \u201eMoskovsko ljeto\u201c iz 1965. nakon boravka u SSSR-u spominjao sovjetske gulage. <\/span><\/p>\n

O tome da nije rije\u010d samo o izravnim sovjetskim intervencijama nego i pretpostavkama objavljivati ili ne objavljivati pojedinu knjigu s obzirom na mogu\u0107u reakciju Sovjetskog Saveza svjedo\u010di mnogo primjera. Spominje se da je nagra\u0111ivanje svjedo\u010denja Karla \u0160tajnera <\/span>7000 dana u Sibiru <\/span><\/i>\u2013 objavljenog u Zagrebu 1971. godine nakon dugog \u010dekanja \u2013 dopu\u0161teno uz zahtjev da se o nagradi izvijesti tek kad pro\u0111e susret Tito-Bre\u017enjev u Moskvi (Matvejevi\u0107 2013: 27). Tada u Jugoslaviji jo\u0161 nije bio objavljen Sol\u017eenjicinov <\/span>Arhipelag Gulag<\/span><\/i>, stoga \u0160tajnerova knjiga ima sredi\u0161nje mjesto u reprezentiranju Gulaga u Jugoslaviji. To je \u010dinila s velikim uspjehom, \u0161to ilustrira \u010dak 20-ak jugoslavenskih izdanja, pra\u0107enih i objavom drugih \u0160tajnerovih knjiga. Od ruske literature o Gulagu, \u0160alamovljeve poznate <\/span>Pri\u010de sa Kolime<\/span><\/i> prevedene su kasnije \u2013 1985. godine u Beogradu. Iako se 1970-ih i 1980-ih prevode Sol\u017eenjicinovi romani, njegov globalno poznati <\/span>Arhipelag Gulag<\/span><\/i> nije objavljen sve do 1988. godine u Beogradu. Navodi se da su to prije spre\u010davale sovjetske intervencije, pozivaju\u0107i se na to da se radi o knjizi protiv SSSR-a, odnosno \u201eantisovjetskoj propagandi\u201c (Matvejevi\u0107 2013: 55). Uz \u0160tajnera su od jugoslavenskih svjedo\u010denja o sovjetskim logorima pozornost izazvale 1983. godine knjiga <\/span>Sibirski pe\u010dat<\/span><\/i> Agate Ore\u0161ki (s vi\u0161e izdanja) i knjige Juliusa Baranovskog <\/span>Zatvorska i sibirska sje\u0107anja (1926-1957) <\/span><\/i>objavljena 1981. i <\/span>Sibirski led u srcu<\/span><\/i> iz 1985. godine.<\/span><\/p>\n

I dok su mnoga djela objavljivana 1980-ih godina, zanimljiva su i prva prijeporna izdanja objavljivana uglavnom 1970-ih godina. Uz spomenutog \u0160tajnerovog djela iz 1971. godine, te knji\u017eevne bombe <\/span>Grobnice za Borisa Davidovi\u010da: sedam poglavlja jedne zajedni\u010dke povesti<\/span><\/i> Danila Ki\u0161a iz 1976. godine (na \u0160tajnerovom tematskom tragu), 1977. godine jo\u0161 je jedna memoarska knjiga izazvala veliku javnu pozornost. Rije\u010d je o knjizi <\/span>Moskovske godine (1956-1958)<\/span><\/i> Veljka Mi\u0107unovi\u0107a, jugoslavenskog veleposlanika u SSSR-u 1956-1958. i 1969-1971, koja je postala pravi bestseler. I ona je izazvala sna\u017eno sovjetsko protivljenje (smatraju\u0107i je antisovjetskom knjigom). Kasnije su 1984. godine objavljene <\/span>Moskovske godine (1969-1971)<\/span><\/i>. Prva je knjiga objavljena u Zagrebu, druga u Beogradu, a obje ilustriraju osjetljive i uvijek promjenjive jugoslavensko-sovjetske odnose, pra\u0107ene dakako slo\u017eenim unutarnjim jugoslavenskim politi\u010dkim odnosima. Tu su i poznate uspomene Nade\u017ede Mandelj\u0161tam <\/span>Strah i nada<\/span><\/i>, objavljene 1978, me\u0111utim bez odre\u0111enih dijelova koji su mogli biti objavljeni tek 1988. godine.<\/span><\/p>\n

Posebno delikatna bila je objava Trockijevih djela u Jugoslaviji po\u010detkom 1970-ih godina, zbog znatnog otpora sovjetske diplomacije: <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160ezdesetih godina pripremljena su u Jugoslaviji izabrana djela Trockoga (\u0161est knjiga odabranih doista bez predrasuda). Sovjetska diplomacija u\u010dinila je sve \u0161to je mogla da taj pothvat onemogu\u0107i, ne prezaju\u0107i od najgorih ucjena. Zahvaljuju\u0107i upornosti ljudi koji su i sami optu\u017eivani za trockizam, uspjeli smo objaviti, jednu po jednu, svih \u0161est knjiga. (\u2026) Unato\u010d pritiscima koje je Bre\u017enjevljeva diplomacija uspijevala vr\u0161iti na razne sektore javnoga \u017eivota u Jugoslaviji, prevedena je, ne bez te\u0161ko\u0107a, i biografija Trockog iz pera Isaaca Deutschera.<\/span><\/i> (Matvejevi\u0107 2013: 114-115)<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ina\u010de su u Jugoslaviji \u2013 osim memoarskih knjiga \u2013 objavljeni brojni prijevodi historiografskih knjiga o Lenjinu, Trockom, Buharinu, Staljinu, Oktobarskoj revoluciji, Sovjetskom Savezu. To zna\u010di postojanje odre\u0111ene politike prevo\u0111enja i omogu\u0107uje analizu koja su to historiografska djela prevo\u0111ena, od kojih povjesni\u010dara, o kojim li\u010dnostima i temama, kada su objavljivana, tko su bili izdava\u010di, a tko pisci predgovora ili pogovora. Me\u0111u prevedenima su \u2013 uz djela sovjetskih autora \u2013 mnoga djela zapadnih, odnosno nesovjetskih povjesni\u010dara, a me\u0111u njima biografije Lenjina (L. Fischer), Trockog (I. Deutschera), Buharina (R. Medvedeva, S. Cohena), Staljina (I. Deutschera, R. Medvedeva, B. Souvarinea). Prevedene su primjerice i vrlo kriti\u010dke knjige povjesni\u010dara Roberta Conquesta o Staljinovim \u010distkama (Ljubljana 1972) i prisilnoj kolektivizaciji (Beograd 1988, s pogovorom Zagorke Golubovi\u0107, koja je i sama bila proskribirana). <\/span><\/p>\n

Ukupno gledaju\u0107i, va\u017eno je dakako bilo pitanje reakcija Sovjetskog Saveza, zbog \u010dega je u istra\u017eivanje nu\u017eno uklju\u010diti literaturu o stalno ambivalentnim jugoslavensko-sovjetskim odnosima (Rajak 2010; Tripkovi\u0107 2015; \u017darkovi\u0107). No neovisno od sovjetskih reakcija, za Jugoslaviju je objavljivanje djela koje kritiziraju sovjetski komunizam uvijek otvaralo rizik ho\u0107e li se to shvatiti i kao kritika komunizma\/socijalizma op\u0107enito te ho\u0107e li po analogiji \u2013 koja je \u010ditateljski i interpretativno posebno va\u017ena \u2013 zna\u010diti i kritiku samog jugoslavenskog socijalizma. To je povezano s pitanjem (koje se \u010desto postavljalo u vezi recepcije filmova) je li obra\u010dun sa staljinizmom ustvari obra\u010dun sa samim socijalizmom. Nije me\u0111utim uvijek bilo jednostavno predvidjeti kako \u0107e se knjige \u010ditati i tuma\u010diti te kakav \u0107e imati odjek. Zbog toga istra\u017eivanje o povijesti knjige i \u010ditanja mora voditi ra\u010duna o nekim specifi\u010dnim interpretativnim okvirima.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Interpretativni okviri i polazi\u0161na pitanja \u00a0\u00a0<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

Kod knjiga je zanimljiva upravo ta nepredvidivost kako \u0107e ih \u010ditatelji shvatiti, koliki mo\u017ee biti razli\u010dit raspon tuma\u010denja, kakav u\u010dinak mogu izazvati. Iz toga razloga \u010desto se razli\u010ditim strategijama nastojalo usmjeriti \u010ditanje. Izme\u0111u ostalog, privilegirano mjesto pripada predgovoru ili pogovoru. Predgovori\/pogovori doma\u0107im, odnosno prevo\u0111enim knjigama trebali su poja\u010dati ili smanjiti njihovo mogu\u0107e zna\u010denje, odnosno uti\u0161ati potencijalne implikacije. Stoga je prilikom razmatranja cirkuliranja knjiga i tekstova analiti\u010dki naglasak na njihovoj recepciji te osobito na prisvajanju i upotrebi (Bourdieu 2013).<\/span><\/p>\n

Osim te interpretativne perspektive, poticajno je izravnije uklju\u010diti i uvide artikulirane tijekom razvoja pristupa povijesti knjige i \u010ditanja. Na op\u0107oj razini, Robert Darnton koncipirao je model istra\u017eivanja povijesti knjige koji uklju\u010duje autore, izdava\u010de, tiskare, dobavlja\u010de, knji\u017eare i \u010ditatelje (Darnton 2008). S obzirom na istra\u017eivanje koje namjeravam provesti, posebno su mi zanimljivi autori, izdava\u010di i \u010ditatelji. Nezaobilazan je naglasak na autorima knjiga o Oktobarskoj revoluciji i Sovjetskom Savezu, zajedno s politi\u010dkim trenutkom u kojem ih se objavljuje i prevodi te strategijama kojima se usmjerava njihovo \u010ditanje (napose predgovorima i pogovorima te autorima koji ih pi\u0161u). Osobito su tom prilikom bitni izdava\u010di i izdava\u010dke ku\u0107e. O politi\u010dkoj, socijalnoj, ekonomskoj i kulturnoj povijesti izdava\u0161tva u jugoslavenskom socijalizmu gotovo da uop\u0107e nije pisano. U rasponu od velikih izdava\u010da do postupno sve vi\u0161e malih, prisutan je niz izdava\u010dkih strategija za dosezanjem \u0161to ve\u0107e javne pozornosti i potencijalnog djelovanja, \u0161to je osobito dinami\u010dno 1980-ih godina. <\/span><\/p>\n

No ono \u0161to je najvi\u0161e bilo intrigantno prilikom razvoja pristupa povijesti knjige jest povijest \u010ditanja u dru\u0161tvenoj, kolektivnoj perspektivi. Dok je Darntonu i Chartieru u prou\u010davanju francuskog 18. stolje\u0107a na raspolaganju bilo malo izvora za identificiranje \u0161irih \u010ditateljskih reakcija koje bi mogli generalizirati, suvremenu povijest odlikuje znatno ve\u0107a raspolo\u017eivost razli\u010ditih izvora, me\u0111u njima i reakcija javnosti, intervjua s autorima, arhiviranih pisama \u010ditatelja ili objavljenih u novinama. Ilustrativan je primjer povjesni\u010dara Du\u0161ana Biland\u017ei\u0107a o recenziranju kontroverznih knjiga 1980-ih godina, kao \u0161to je spomenuta Dedijerova biografija Tita. S obzirom da je rije\u010d o temama o kojima se govorilo isklju\u010divo pohvalno ili se o njima \u0161utjelo, bio je veliki interes publike, izdava\u010da i politi\u010dara za objavom druga\u010dije intoniranih knjiga. <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Sad, vidite, kad se napi\u0161e ovakva recenzija, recenzent se nalazi pred veoma te\u0161kim problemom: obavio je svoj posao korektno ili nekorektno, \u0161to je stvar onih koji sude o recenziji, ali \u0161to dalje? Sada stvar prelazi na sasvim druge terene, druge kriterije, druge odnose, druge situacije. Koje su to druge situacije? To je teren politikantstva pojedinih politi\u010dara, zatim stvar izdava\u010da koji razjape svoja profiterska usta, tu je sada javnost jugoslavenska i svjetska \u2013 obavje\u0161tena o svemu tome. Treba odlu\u010diti \u0161to da se radi. Kao recenzent, zbog takve situacije radije potpisujem da takvo djelo iza\u0111e, ali ne zato \u0161to djelo ima neke vrijednosti nego zato \u0161to je stvorena takva situacija.<\/span><\/i> (Biland\u017ei\u0107 1984: 254)<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz citiranog odlomka vidljivi su mnogi interesi koji pro\u017eimaju knjigu: stru\u010dno vrednovanje, politi\u010dka o\u010dekivanja, ekonomska ra\u010dunica izdava\u010da, zanimanje doma\u0107e i strane javnosti, intencije autora. Pitanje aproprijacije knjige od strane politi\u010dara, izdava\u010da, javnosti ponovno podsje\u0107a na klju\u010dno pitanje upotrebe knjige. Osim dakle \u010desto isticanog politi\u010dkog, dru\u0161tvenog, ekonomskog i kulturnog aspekta knjige, treba voditi ra\u010duna o ciljevima za koje se knjige upotrebljavaju, razlozima zbog kojih zadobivaju \u0161iri utjecaj te kojim ga sve mehanizmima dalje pro\u0161iruju. <\/span><\/p>\n

Pored na\u010delnih uvida, rasprava najpoznatijih autora povijesti knjige i \u010ditanja Darntona i Chartiera o tome jesu li knjige presudno utjecale na Francusku revoluciju mo\u017ee pomo\u0107i u formuliranju nekih zanimljivih pitanja u vezi cirkuliranja knjiga i procesa raspada socijalizma. Darnton je primjerice isticao da su zabranjene knjige i podzemna literatura svojim kriti\u010dkim pisanjem desakralizirali apsolutisti\u010dku monarhiju i potkopali upori\u0161ne legitimacijske to\u010dke starog re\u017eima. Time su stvorili ideolo\u0161ku pukotinu koja je otvorila put Francuskoj revoluciji, odnosno prihva\u0107anju ideje revolucije i napu\u0161tanja postoje\u0107eg sistema (Darnton 1982). <\/span><\/p>\n

Chartier je u raspravi istaknuo da \u010ditanje kriti\u010dkih knjiga ne zna\u010di automatski i njihovo prihva\u0107anje i podr\u017eavanje. Naglasio je da se iste knjige mo\u017ee \u010ditati i tuma\u010diti razli\u010dito te da njihovo \u010ditanje ne prejudicira to\u010dno odre\u0111eno djelovanje, pitaju\u0107i se pridaje li se prevelika snaga knjigama i \u010ditanju. Iz toga razloga Chartier je stavio ve\u0107i naglasak na kontekstualne procese poput dekristijanizacije, desakralizacije vlasti, ja\u010danja opozicijske javne sfere, porasta kriti\u010dkog \u010ditanja usmjerenog protiv autoriteta i dr. (Chartier 1991). <\/span><\/p>\n

Iako su i na primjeru socijalizma najva\u017eniji \u0161iri procesi koji su presudno utjecali na njegov raspad, zanimljivo je razmatrati pitanja poput kada se i na koji na\u010din intenzivira kriti\u010dko (desakralizacijsko) \u010ditanje jugoslavenskog socijalizma, kako se aktualiziraju povijesne knjige za kriti\u010dko djelovanje u suvremenosti te jesu li knjige iz 1970-ih i posebno 1980-ih kritiziranjem staljinizma i sovjetskog komunizma stvorile dodatnu pukotinu u \u010ditanju samog jugoslavenskog socijalizma. Uvid iz povijesti knjige i \u010ditanja koji bi se posebno mogao primijeniti na povijest jugoslavenskog socijalizma je knjiga \u201ekao instrument i pokazatelj dru\u0161tvenih promjena\u201c (\u0160porer 2015: 21). Dakako, uvidi iz moderne povijesti 18. stolje\u0107a nisu u potpunosti primjenjivi na suvremenu povijest, kao ni moderna povijest knjige i \u010ditanja na suvremenu povijest jugoslavenskog socijalizma. No uz nu\u017ene prilagodbe i preoblikovanja, relevantnost i zanimljivost svakako ostaje.<\/span><\/p>\n

U prethodno spomenuta pitanja uklapaju se prve antistaljinisti\u010dke knjige nakon sukoba Tito-Staljin 1948. godine, zatim izdanja u 1970-im te posebno poplava kriti\u010dkih knjiga u 1980-im godinama. Istra\u017eivanje bi trebalo stoga obuhvatiti kako prva izdanja koja su probijala led tako i mnoga izdanja krajem 1980-ih kada vi\u0161e nema politi\u010dke brane. Uz kronolo\u0161ku zanimljiva je i prostorna dinamika, dakle ne samo kada se ne\u0161to prevodi i objavljuje nego i gdje se objavljuje (Ljubljana \u2013 Zagreb \u2013 Beograd \u2013 Sarajevo, napose kod kojih izdava\u010da). Komparativno gledaju\u0107i, postavlja se pitanje \u0161to su specifi\u010dnosti jugoslavenskog socijalizma s obzirom na knjigu kao politi\u010dku, odnosno knjigu kao (anti)revolucionarnu bombu i aktera dru\u0161tvenih i intelektualnih borbi. <\/span><\/p>\n

Budu\u0107i da je u historiografiji o socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji posebno mnogo obra\u0111ivan film (s pretpostavkom njegove relevantnosti i zanimljivosti), \u017eelio sam vratiti pozornost na samu knjigu. No uz knjige i filmove o staljinizmu bilo je i kazali\u0161nih predstava o sovjetskim gulazima i drugim temama koje su izazivale sovjetske i jugoslavenske politi\u010dke intervencije. Usprkos dakle naglasku na knjige, treba ih u obradi povezivati i s predstavama i s filmovima. Name\u0107e se pritom pitanje kakav je odnos knjige \u2013 kazali\u0161ne predstave \u2013 filma, postoji li hijerarhija po ja\u010dini politi\u010dkog odjeka ili su u tome bili jednako pozicionirani. <\/span><\/p>\n

Bez obzira \u0161to je u planiranom istra\u017eivanju naglasak na knjigama o Oktobarskoj revoluciji i Sovjetskom Savezu, potrebno je postaviti u suodnos kako knjige o tim transnacionalnim i globalnim temama revolucije i socijalizma tako i druge doma\u0107e knjige o socijalisti\u010dkoj revoluciji i Jugoslaviji koje su bile politi\u010dke bombe te dio intelektualnih i dru\u0161tvenih borbi u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Nije naravno svaka kontroverzna knjiga bila politi\u010dka bomba, a neke potencijalne bombe bile su sprije\u010dene samim neobjavljivanjem. Isto tako, \u010dini se da nijedna knjiga o Staljinu nije u Jugoslaviji mogla biti politi\u010dka bomba kao knjiga o Titu. No za Jugoslaviju nisu bile va\u017ene samo vlastite legitimacijske to\u010dke, nego je zbog globalne konstelacije socijalizma\/komunizma sve bilo jedna transnacionalno isprepletena cjelina. Iz toga razloga kriti\u010dki i opozicijski akteri u periodu pribli\u017eavanja kraja socijalizma nastojali su knjigama simboli\u010dki minirati sve \u2013 i lokalne i globalne \u2013 upori\u0161ne osnove revolucije, socijalizma, poretka. <\/span><\/p>\n

U svakom slu\u010daju, sve navedeno nimalo ne iscrpljuje potencijalno zanimljive i va\u017ene uvide i pitanja iz povijesti knjige i \u010ditanja kao novog pristupa jugoslavenskom socijalizmu.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

Bachmann-Medick, Doris (2006). <\/span>Cultural Turns: Neuorientierungen in den Kulturwissenschaften<\/span><\/i>. Reinbek bei Hamburg: Rowohlt.<\/span><\/p>\n

Banac, Ivo (1992). \u201eHistoriography of the Countries of Eastern Europe\u201c. <\/span>The American Historical Review<\/span><\/i> 4: 1084-1104.<\/span><\/p>\n

Biland\u017ei\u0107, Du\u0161an (1984). \u201eBez nau\u010dne metode nema historiografskog djela\u201c. <\/span>Historija i suvremenost. Idejne kontroverze<\/span><\/i>. Pojatina, Stipe (ur.). Zagreb: Centar CK SKH za idejno-teorijski rad \u201eVladimir Bakari\u0107\u201c: Globus: 252-254.<\/span><\/p>\n

Bourdieu, Pierre (2013). \u201eDru\u0161tveni uvjeti me\u0111unarodne cirkulacije ideja\u201c. <\/span>Intelektualna historija<\/span><\/i>. Jankovi\u0107, Branimir (prir.). Zagreb: FF Press: 112-123.<\/span><\/p>\n

Burke, Peter (2006), <\/span>\u0160to je kulturalna povijest?<\/span><\/i> Zagreb: Antibarbarus.<\/span><\/p>\n

Chartier, Roger (1991). <\/span>The Cultural Origins of the French Revolution<\/span><\/i>. Durham: Duke University Press,<\/span><\/p>\n

Conrad, Sebastian (2016). <\/span>What is global history?<\/span><\/i> Princeton: Princeton University Press.<\/span><\/p>\n

Daniel, Ute (2001). <\/span>Kompendium Kulturgeschichte: Theorien, Praxis, Schl\u00fcsselw\u00f6rter<\/span><\/i>. Frankfurt am Main: Suhrkamp.<\/span><\/p>\n

Darnton, Robert (1982). <\/span>The Literary Underground of the Old Regime<\/span><\/i>. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press.<\/span><\/p>\n

Darnton, Robert (2008). \u201e\u0160to je to povijest knjige?\u201c. <\/span>Lucius<\/span><\/i> 12-13: 165-186.<\/span><\/p>\n

Dragovic-Soso, Jasna (2002). <\/span>\u201eSaviours of the Nation\u201c: Serbia’s Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism<\/span><\/i>. Montreal and Kingston: McGill-Queen’s University Press.<\/span><\/p>\n

Duda, Dean (2002). <\/span>Kulturalni studiji: ishodi\u0161ta i problemi<\/span><\/i>. Zagreb: AGM.<\/span><\/p>\n

Hunt, Lynn (ur.) (2001). <\/span>Nova kulturna historija<\/span><\/i>. Zagreb: Naklada Ljevak.<\/span><\/p>\n

Jankovi\u0107, Branimir (2016). <\/span>Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/span><\/i>. Zagreb: Srednja Europa.<\/span><\/p>\n

Jankovi\u0107, Branimir (2017). \u201eUpotrebe <\/span>Povrataka iz SSSR-a<\/span><\/i>: jugoslavenski Andr\u00e9 Gide\u201c. <\/span>Knji\u017eevna smotra<\/span><\/i> 3: 61-68.<\/span><\/p>\n

Janjetovi\u0107, Zoran (2011). <\/span>Od \u201eInternacionale\u201c do komercijale: popularna kultura u Jugoslaviji 1945-1991<\/span><\/i>. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.<\/span><\/p>\n

Kind-Kov\u00e1cs, Friederike (2014). Written Here, Published There: How Underground Literature Crossed the Iron Curtain<\/em>. Budapest\u2013New York: Central European University Press.<\/p>\n

Matvejevi\u0107, Predrag (2013). <\/span>Isto\u010dni epistolar: inteligencija i disidencija<\/span><\/i>. Zagreb: V.B.Z.<\/span><\/p>\n

Miloradovi\u0107, Goran (2012). <\/span>Lepota pod nadzorom: sovjetski \u00a0kulturni uticaji u Jugoslaviji 1945-1955<\/span><\/i>. Beograd: Institut za savremenu istoriju.<\/span><\/p>\n

Pernau, Margrit (2011). <\/span>Transnationale Geschichte<\/span><\/i>. G\u00f6ttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.<\/span><\/p>\n

Pite\u0161a, Andriana (2013). \u201e’Hitno prevedite memoare Van Horstenaua. To bi moglo zaustaviti Tu\u0111mana’. Partija je 1990. htjela sprije\u010diti podivljali nacionalizam\u201c. http:\/\/www.jutarnji.hr\/partija-je-1990–naredila–hitno-prevedite-memoare-glaisea-von-horstenaua–to-bi-moglo-zaustaviti-tudmana\/1101901\/<\/a> (31.01.2018)<\/span><\/p>\n

Rajak, Svetozar (2010). <\/span>Yugoslavia and the Soviet Union in the Early Cold War: Reconciliation, Comradeship, Confrontation, 1953-1957<\/span><\/i>. Abingdon and New York: Routledge.<\/span><\/p>\n

Rakovi\u0107, Aleksandar (2012). <\/span>Rokenrol u Jugoslaviji 1956-1968: izazov socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu<\/span><\/i>. Beograd: Arhipelag.<\/span><\/p>\n

Reisch, Alfred A. (2013). Hot Books in the Cold War: The CIA-Funded Secret Western Book Distribution Program behind the Iron Curtain<\/em>. Budapest\u2013New York: Central European University Press.<\/p>\n

Saunier, Pierre-Yves (2013). <\/span>Transnational History<\/span><\/i>. Basingstoke: Palgrave Macmillan.<\/span><\/p>\n

\u0160porer, David (2015). <\/span>Uvod u povijest knjige: temelji pristupa<\/span><\/i>. Zagreb: Leykam international.<\/span><\/p>\n

Tripkovi\u0107, \u0110oko (2013). <\/span>Jugoslavija \u2013 SSSR 1956-1971<\/span><\/i>. Beograd: Institut za savremenu istoriju.<\/span><\/p>\n

Vu\u010deti\u0107, Radina (2012). <\/span>Koka-kola socijalizam. Amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture \u0161ezdesetih godina XX veka<\/span><\/i>. Beograd: Slu\u017ebeni glasnik. <\/span><\/p>\n

Vu\u010deti\u0107, Radina (2012). <\/span>Monopol na istinu: partija, kultura i cenzura u Srbiji \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina XX veka<\/span><\/i>. Beograd: Clio. <\/span><\/p>\n

\u017darkovi\u0107, Petar. \u201eJugoslavija i SSSR 1945 \u2013 1980: istorijat jednog hladnoratovskog odnosa\u201c, http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/medj_politika_txt00c2.html<\/a> (31.01.2018)<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-9872","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-temati"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":9872,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9872,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":9872,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":9872,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":9872,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":9872,"position":5},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9872"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10032,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9872\/revisions\/10032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}