{"id":9843,"date":"2018-05-17T13:29:19","date_gmt":"2018-05-17T13:29:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9843"},"modified":"2018-05-17T13:29:19","modified_gmt":"2018-05-17T13:29:19","slug":"skotski-povjesnicar-i-novinar-neal-ascherson-gostuje-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9843","title":{"rendered":"\u0160kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson gostuje u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

\u0160kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson gostuje ovih dana u Zagrebu, Rijeci i Malom Lo\u0161inju gdje \u0107e predstaviti svoju nagra\u0111ivanu knjigu “Crno more” u kojoj prikazuje povijest tog iznimno zanimljivog i turbulentnog podru\u010dja izme\u0111u Europe i Azije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetski poznati povjesni\u010dar Neal Ascherson gostuje u Hrvatskoj <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Glasoviti \u0161kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson, te jedan od najzna\u010dajnijih britanskih stranih dopisnika ovoga tjedna gostuje u Zagrebu, Rijeci i Malom Lo\u0161inju gdje \u0107e predstaviti svoju iznimno hvaljenu i nagra\u0111ivanu knjigu “Crno more” (VBZ, 2016), u kojoj ispisuje povijest jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Neal Ascherson (Edinburgh, 1932) zavr\u0161io je studij povijesti na Kraljevskom koled\u017eu Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji, a njegov mentor, ugledni britanski povjesni\u010dar Eric Hobsbawm, ustvrdio je jednom prilikom da je Ascherson bio \u201evjerojatno najbolji student kojega je ikada pou\u010davao\u201c. Unato\u010d tome Ascherson je odbio akademsku karijeru kako bi se mogao baviti novinarstvom, kojemu je posvetio vi\u0161e od pola stolje\u0107a svoje karijere.<\/p>\n

 <\/p>\n

Novinarstvom se po\u010deo baviti sredinom 1950-ih, a prvi ozbiljan anga\u017eman dobio je 1959. kao dopisnik dnevnog lista The Scotsman iz “zemalja Commonwealtha”, da bi ve\u0107 sljede\u0107e godine postao dopisnik uglednog nedjeljnog tjednika Observer, za koji je izvje\u0161tavao o doga\u0111ajima iz gotovo cijeloga svijeta: od nemirnih i ratom zahva\u0107enih afri\u010dkih i azijskih postkolonijalnih zemalja, ali i europskih zemalja “Isto\u010dnog bloka” (Isto\u010dna Njema\u010dka, \u010cehoslova\u010dka, Ma\u0111arska, Poljska\u2026), izravno svjedo\u010de\u0107i nizu burnih doga\u0111aja poput Al\u017eirskog rata za nezavisnost, Pra\u0161koga prolje\u0107a 1968., Svibanjskim prosvjedima u Parizu 1968., Pinochetovu vojnom udaru u \u010cileu 1973., postav\u0161i tako jedan od najpoznatijih svjetskih dopisnika toga vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

U me\u0111uvremenu je sura\u0111ivao na scenarijima za nekoliko uspje\u0161nih britanskih povijesnih dokumentarnih serija, poput “Svijet u ratu” (The World at War, 1973. \u2013 74.), “\u0160panjolski gra\u0111anski rat” (The Spanish Civil War, 1983.) i “Hladni rat” (Cold War, 1998.). Osim knjige “Crne more” (The Black Sea, 1995.), koja je 2016. prevedena i na hrvatski jezik (prevela Sabine Mari\u0107) te objavljena u izdanju VBZ-a, Ascherson je objavio jo\u0161 nekoliko publicisti\u010dkih knjiga, me\u0111u kojima su najzna\u010dajnije: “The King Incorporated” (1963.), “The Polish August: the Self-limiting Revolution” (1981.), “Stone Voices: the Search for Scotland” (2002.) i “Games with Shadows” (2013.). Godine 2017. objavio je i svoj romaneskni prvijenac, “The Death of The Fronsac”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi Crno more:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga “Crno more” posveta je jednome moru i njegovim obalama, “gdje su se krhotine migracije i invazije ljudi talo\u017eile vi\u0161e od \u010detiri tisu\u0107e godina”, ali i nevjerojatno \u010ditko razmi\u0161ljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog podru\u010dja Crnoga mora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ascherson knjigu o Crnome moru zapo\u010dinje s Krimom, poluotokom koji je stolje\u0107ima funkcionirao kao pozornica za doga\u0111aje koji su bili va\u017eni za cijelo podru\u010dje oko Crnoga mora i njegove narode. Grci su Krim pretvorili u sredi\u0161te svoga trgova\u010dkog carstva. To su u\u010dinili i Mle\u010dani i \u0110enovljani tisu\u0107u godina kasnije. U 19. stolje\u0107u tu se vodio Krimski rat, a u 20. stolje\u0107u ovaj poluotok bio je popri\u0161te mo\u017eda najgorih Hitlerovih i Staljinovih strahota. Jaltska konferencija, odr\u017eana 1945. na jugu Krima, postala je kodno ime za podjelu Europe tijekom Hladnoga rata. Godine 2014. Krim je bio uzrok spora izme\u0111u Ukrajine i Ruske Federacije, tzv. Krimske krize, koja je de facto zavr\u0161ila ruskom aneksijom poluotoka te rezultirala politi\u010dko-vojnim sukobom izme\u0111u tih dviju velikih zemalja koji jo\u0161 uvijek nije zavr\u0161en. Podru\u010dje oko Crnoga mora pretvorilo se u opasnu zonu o kojoj \u0107e ovisiti budu\u0107i odnos Rusije i Zapada.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Raspored gostovanja Neala Aschersona u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb<\/p>\n

Srijeda, 16. svibnja 2018. u 19 sati,<\/p>\n

Knji\u017eevni klub Booksa (Marti\u0107eva 14d)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina i urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Ervin Feli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rijeka<\/p>\n

Petak, 18. svibnja 2018. u 19 sati,<\/p>\n

Antikvarijat Ex libris (Riva Boduli 3b)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina i urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Ervin Feli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mali Lo\u0161inj<\/p>\n

Subota, 19. svibnja 2018. u 20 sati,<\/p>\n

Atrij Muzeja Apoksiomena (Riva lo\u0161injskih kapetana 13)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Tamara Derokov.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/svjetski-poznati-povjesnicar-neal-ascherson-gostuje-u-hrvatskoj<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9844,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Crno-more.jpg?fit=300%2C456&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9843,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":9843,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":9843,"position":2},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":9843,"position":3},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":9843,"position":4},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":9843,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9843"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9845,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843\/revisions\/9845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}