{"id":9843,"date":"2018-05-17T13:29:19","date_gmt":"2018-05-17T13:29:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9843"},"modified":"2018-05-17T13:29:19","modified_gmt":"2018-05-17T13:29:19","slug":"skotski-povjesnicar-i-novinar-neal-ascherson-gostuje-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9843","title":{"rendered":"\u0160kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson gostuje u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

\u0160kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson gostuje ovih dana u Zagrebu, Rijeci i Malom Lo\u0161inju gdje \u0107e predstaviti svoju nagra\u0111ivanu knjigu “Crno more” u kojoj prikazuje povijest tog iznimno zanimljivog i turbulentnog podru\u010dja izme\u0111u Europe i Azije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetski poznati povjesni\u010dar Neal Ascherson gostuje u Hrvatskoj <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Glasoviti \u0161kotski povjesni\u010dar i novinar Neal Ascherson, te jedan od najzna\u010dajnijih britanskih stranih dopisnika ovoga tjedna gostuje u Zagrebu, Rijeci i Malom Lo\u0161inju gdje \u0107e predstaviti svoju iznimno hvaljenu i nagra\u0111ivanu knjigu “Crno more” (VBZ, 2016), u kojoj ispisuje povijest jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Neal Ascherson (Edinburgh, 1932) zavr\u0161io je studij povijesti na Kraljevskom koled\u017eu Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji, a njegov mentor, ugledni britanski povjesni\u010dar Eric Hobsbawm, ustvrdio je jednom prilikom da je Ascherson bio \u201evjerojatno najbolji student kojega je ikada pou\u010davao\u201c. Unato\u010d tome Ascherson je odbio akademsku karijeru kako bi se mogao baviti novinarstvom, kojemu je posvetio vi\u0161e od pola stolje\u0107a svoje karijere.<\/p>\n

 <\/p>\n

Novinarstvom se po\u010deo baviti sredinom 1950-ih, a prvi ozbiljan anga\u017eman dobio je 1959. kao dopisnik dnevnog lista The Scotsman iz “zemalja Commonwealtha”, da bi ve\u0107 sljede\u0107e godine postao dopisnik uglednog nedjeljnog tjednika Observer, za koji je izvje\u0161tavao o doga\u0111ajima iz gotovo cijeloga svijeta: od nemirnih i ratom zahva\u0107enih afri\u010dkih i azijskih postkolonijalnih zemalja, ali i europskih zemalja “Isto\u010dnog bloka” (Isto\u010dna Njema\u010dka, \u010cehoslova\u010dka, Ma\u0111arska, Poljska\u2026), izravno svjedo\u010de\u0107i nizu burnih doga\u0111aja poput Al\u017eirskog rata za nezavisnost, Pra\u0161koga prolje\u0107a 1968., Svibanjskim prosvjedima u Parizu 1968., Pinochetovu vojnom udaru u \u010cileu 1973., postav\u0161i tako jedan od najpoznatijih svjetskih dopisnika toga vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

U me\u0111uvremenu je sura\u0111ivao na scenarijima za nekoliko uspje\u0161nih britanskih povijesnih dokumentarnih serija, poput “Svijet u ratu” (The World at War, 1973. \u2013 74.), “\u0160panjolski gra\u0111anski rat” (The Spanish Civil War, 1983.) i “Hladni rat” (Cold War, 1998.). Osim knjige “Crne more” (The Black Sea, 1995.), koja je 2016. prevedena i na hrvatski jezik (prevela Sabine Mari\u0107) te objavljena u izdanju VBZ-a, Ascherson je objavio jo\u0161 nekoliko publicisti\u010dkih knjiga, me\u0111u kojima su najzna\u010dajnije: “The King Incorporated” (1963.), “The Polish August: the Self-limiting Revolution” (1981.), “Stone Voices: the Search for Scotland” (2002.) i “Games with Shadows” (2013.). Godine 2017. objavio je i svoj romaneskni prvijenac, “The Death of The Fronsac”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi Crno more:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga “Crno more” posveta je jednome moru i njegovim obalama, “gdje su se krhotine migracije i invazije ljudi talo\u017eile vi\u0161e od \u010detiri tisu\u0107e godina”, ali i nevjerojatno \u010ditko razmi\u0161ljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog podru\u010dja Crnoga mora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ascherson knjigu o Crnome moru zapo\u010dinje s Krimom, poluotokom koji je stolje\u0107ima funkcionirao kao pozornica za doga\u0111aje koji su bili va\u017eni za cijelo podru\u010dje oko Crnoga mora i njegove narode. Grci su Krim pretvorili u sredi\u0161te svoga trgova\u010dkog carstva. To su u\u010dinili i Mle\u010dani i \u0110enovljani tisu\u0107u godina kasnije. U 19. stolje\u0107u tu se vodio Krimski rat, a u 20. stolje\u0107u ovaj poluotok bio je popri\u0161te mo\u017eda najgorih Hitlerovih i Staljinovih strahota. Jaltska konferencija, odr\u017eana 1945. na jugu Krima, postala je kodno ime za podjelu Europe tijekom Hladnoga rata. Godine 2014. Krim je bio uzrok spora izme\u0111u Ukrajine i Ruske Federacije, tzv. Krimske krize, koja je de facto zavr\u0161ila ruskom aneksijom poluotoka te rezultirala politi\u010dko-vojnim sukobom izme\u0111u tih dviju velikih zemalja koji jo\u0161 uvijek nije zavr\u0161en. Podru\u010dje oko Crnoga mora pretvorilo se u opasnu zonu o kojoj \u0107e ovisiti budu\u0107i odnos Rusije i Zapada.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Raspored gostovanja Neala Aschersona u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb<\/p>\n

Srijeda, 16. svibnja 2018. u 19 sati,<\/p>\n

Knji\u017eevni klub Booksa (Marti\u0107eva 14d)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina i urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Ervin Feli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rijeka<\/p>\n

Petak, 18. svibnja 2018. u 19 sati,<\/p>\n

Antikvarijat Ex libris (Riva Boduli 3b)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina i urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Ervin Feli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mali Lo\u0161inj<\/p>\n

Subota, 19. svibnja 2018. u 20 sati,<\/p>\n

Atrij Muzeja Apoksiomena (Riva lo\u0161injskih kapetana 13)<\/p>\n

Uz autora knjige Neala Aschersona o knjizi \u0107e govoriti urednik knjige Stjepan Ravi\u0107, a razgovor \u0107e prevoditi Tamara Derokov.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/svjetski-poznati-povjesnicar-neal-ascherson-gostuje-u-hrvatskoj<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9844,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Crno-more.jpg?fit=300%2C456&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":9843,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9843,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":9843,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9843,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":9843,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9843,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9843"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9845,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9843\/revisions\/9845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}