<\/p>\n
Andriana Ben\u010di\u0107, Stipe Odak, Danijela Luci\u0107 (ur.), Jasenovac \u2013 manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam<\/strong><\/em>, Jasenovac: Spomen podru\u010dje Jasenovac, 2018.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 1. Koji su osnovni razlozi za izdavanje ovog Zbornika? Postoji li u hrvatskom dru\u0161tvu trenutno dosta slu\u010dajeva manipulacija, kontroverzi i historijskog revizionizma vezanog uz Jasenovac?<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Andriana Ben\u010di\u0107:<\/strong> Osnovni razlozi za izdavanje zbornika, uz sve izazove pro\u0161losti s kojima se hrvatsko dru\u0161tvo susre\u0107e zadnjih godina, ipak su akademski i edukativni. Za sve autore (i recenzente) u zborniku (uz nekolicinu mladih znanstvenika) zasigurno mo\u017eemo re\u0107i da ih obilje\u017eava vi\u0161egodi\u0161nji i predani znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad, pa su stoga na istra\u017eivanjima utemeljeni stavovi na povijesnu stvarnost razdoblja NDH, i neposrednog pora\u0107a, nit vodilja ovog zbornika. Kao takvi, tekstovi u zborniku neophodan su prilog akademskom i \u0161irem obrazovanju studenata, profesora, nastavnika, i \u0161ire zainteresirane javnosti. Ono \u0161to smo jednako tako \u017eeljeli stvoriti jest forum u kojem \u0107e sudjelovati i hrvatski i srpski znanstvenici, a u kojem \u0107e se pro\u0161losti Drugog svjetskog rata i pora\u0107a, te osobito Jasenovca pristupiti na odgovoran<\/em> na\u010din. Zbornik jest svojevrsni odgovor na zabrinjavaju\u0107e trendove rasta povijesnog revizionizma (ne revizije povijesti, ve\u0107 revizionizma). Na po\u010detku tako\u0111er valja istaknuti, da u jednoj knjizi nije ni pribli\u017eno mogu\u0107e dati temeljit pregled povijesnih manipulacija i kontroverzi vezanih za Jasenovac, i zbornik je u svakom smislu po\u010detak, samo jedan korak, kap u moru u smjeru odgovornog<\/em> i na istra\u017eivanjima utemeljenog razgovora o te\u0161koj ratnoj pro\u0161losti. Kako god iste definirali, neupitno jest da su u hrvatskom dru\u0161tvu, i nama susjednim dru\u0161tvima, uvijek postojale kontroverze, manipulacije i raznorazni revizionizmi vezani za koncentracijski logor u Jasenovcu. Oni svakako postoje i danas, kako u hrvatskom dru\u0161tvu, tako i kod na\u0161ih susjeda. Iznimnu ustrajnost u ideolo\u0161kom i dnevnopoliti\u010dkom manipuliranju temom logora Jasenovac, a posebice brojem \u017ertava, pokazuje jo\u0161 nemali broj i povjesni\u010dara i publicista te posebice politi\u010dara u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, a s hrvatske strane pariraju im prete\u017eno pojedinci\u00a0i neke udruge koji neutemeljeno minimaliziraju broj \u017ertava logora Jasenovac, a neki op\u0107enito osporavaju represivnu i rasnu politiku koju su vlasti NDH provodile.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Odak:<\/strong> Revizionizam je sam po sebi manjinski fenomen koji stavlja u pitanje \u010dinjenice oko kojih postoji \u0161iri znanstveni konsenzus bez sna\u017enih novih dokaza na kojima bi se to preispitivanje temeljilo. Dakle, u tom smislu se ne mo\u017ee re\u0107i da je revizionizam dominantna tendencija u hrvatskom dru\u0161tvu ili u na\u0161oj znanstvenoj zajednici. Ipak, smatrali smo da se odre\u0111eni revizionisti\u010dki obrasci mogu detektirati i da zahtijevaju odgovor. Zbornikom smo \u017eeljeli napraviti razliku izme\u0111u standardnog procesa znanstvenog rada u kojemu se prejasni zaklju\u010dci u svjetlu novih otkri\u0107a re<\/em>vidiraju ili dopunjuju i revizionizma koji po\u010diva na senzacionalisti\u010dkim tvrdnjama bez dovoljnih utemeljenja. Naime, va\u017eno je naglasiti da se revizionizam javlja u razli\u010ditim oblicima. Ponekad se tu radi o jednostavnom nijekanju \u010dinjenica (da se ne\u0161to uop\u0107e nije ni dogodilo), ali puno \u010de\u0161\u0107e imamo slu\u010dajeve \u2018reinterpretacije\u2019 u kojima se ne nije\u010de doga\u0111aj sam po sebi, ve\u0107 se on humanizira i predstavlja u pozitivnom ili barem prihvatljivijem svjetlu. U tom smislu, rijetko \u0107e tko negirati da su se u Jasenovcu uop\u0107e dogodili zlo\u010dini. Me\u0111utim, ti zlo\u010dini se u revizionisti\u010dkoj matrici predstavljaju, primjerice, kao eksces u kojemu je stradalo tek nekoliko tisu\u0107a \u017ertava dok su ostali zatvorenici u\u017eivali privilegije dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota. Dok bi potpuno negiranje stradanje ipak bilo previ\u0161e neuvjerljivo, revizionisti\u010dki poku\u0161aji se stoga usmjeravaju na stvaranje jedne potpuno druga\u010dije slike logorskog \u017eivota od one koja je danas ve\u0107 dobro poznata i uklju\u010duje sustavnu dehumanizaciju, prisilni rad (uklju\u010duju\u0107i prisilno sudjelovanje u sportskim ili kulturnim aktivnostima za propagandne svrhe), nedostatak osnovnih uvjeta za \u017eivot, bolesti, zlostavljanja te, dakako, ubijanja. To je samo jedan od primjera. Me\u0111utim, ono \u0161to je zajedni\u010dka potka velikom broju njih je svojevrsna proizvodnja sumnje u utemeljene znanstvene \u010dinjenice i\/ili autoritete te, nakon toga, prezentacija jedne druga\u010dije, \u201eistinite\u201c povijesti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to razlikuje povijesne revizionizme od standardnog procesa napretka u znanstvenom istra\u017eivanju je ponajprije metodologija. Standardni proces znanstvenog rada je dugotrajan i odvija se u malim koracima. On, izme\u0111u ostalog, tra\u017ei da se materijali kriti\u010dki analiziraju, da se smjeste u jedan interpretativni okvir, da se vlastiti nalazi odmjere s istra\u017eivanjima drugih znanstvenika isti\u010du\u0107i mjesta slaganja i neslaganja te, napokon, ako broj novih dokaza tra\u017ei promjenu paradigme \u2013 da se predlo\u017ei nova teorija i stavi na test drugim znanstvenicima. Revizionizam zapravo preska\u010de jedan ili vi\u0161e tih koraka i onda \u010desto imate slu\u010daj da se, na primjer, jedno novo otkri\u0107e generalizira daleko izvan svog izvornog opsega, te se cjelokupni prethodni znanstveni rad predstavlja kao zavjera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mo\u017eemo to ilustrirati na primjeru popisa \u017ertava, a \u0161to je osobito va\u017eno i za popis \u017ertava koncentracijskog logora Jasenovac kojeg obavlja institucija JUSP Jasenovac. Sve institucije koje se bave \u017ertvoslovljem prvenstveno i vrlo otvoreno isti\u010du kako je taj posao kompleksan, te\u017eak, dugotrajan i bezrezervno podlo\u017ean odre\u0111enim nepreciznostima. Cilj popisa je stvoriti jedan generalni okvir, naravno \u0161to to\u010dniji, no koji se onda s vremenom dora\u0111uje, upotpunjuje i, kada je potrebno, revidira u svjetlu novih dokaza. Uzmite primjerice slu\u010daj da prona\u0111ete gre\u0161ku na jednom od tih popisa \u017ertava. Postoje dva pristupa \u2013 tu gre\u0161ku (ili vi\u0161e njih) \u0107ete najprije provjeriti te, ako imate dokaze, sugerirati korekcije osobama koje rade na popisu, sve u cilju njegovog unaprje\u0111enja. Drugi pristup je da te manjkavosti generalizirate pa \u010ditav popis proglasite nevaljanim, fabriciranim ili produktom institucionalne zavjere, a \u0161to se trenutno doga\u0111a u jednom dijelu, osobito medijskog prostora u Hrvatskoj. Mi, dakako, \u017eelimo promovirati prvi pristup ne samo po pitanju popisa ve\u0107 i u vezi niza drugih tema.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Andriana Ben\u010di\u0107:<\/strong> \u010cinjenica da se poimeni\u010dni popis \u017ertava logora Jasenovac, pa nekada i svakog dana mijenja, \u010dinjenica je upisa novih podataka do kojih se do\u0161lo temeljem novih saznanja, odnosno temeljem izjava obitelji i prijatelja \u017ertava, a koji svakoga dana posje\u0107uju memorijal u Jasenovcu. Zbog toga su stalne izmjene popisa \u017ertava logora Jasenovac izraz njegove dosljednosti, a ne nedosljednosti. Drugim rije\u010dima, popisi \u017ertava Drugog svjetskog rata, u svim zemljama, ne poznaju na\u010delo dosljednosti i nedosljednosti. Dapa\u010de, u sve se popise neprestano unose izmjene. I upravo to dovodi do njihove ve\u0107e to\u010dnosti. Na popisu \u017ertava muzeja holokausta Yad Vashem trenutno je 4,8 milijuna popisanih imena \u017didova stradalih u holokaustu, te se, s obzirom na nove podatke, i u taj popis neprestano unose izmjene, ili temeljem saznanja o novim \u017ertvama, ili temeljem saznanja da je \u017ertva pogre\u0161no popisana, ili tek manjim promjenama kao \u0161to su datum, ili godina smrti, ili recimo mjesto ro\u0111enja \u017ertve. Promjene stoga ne zna\u010de nedosljednost, ve\u0107 neprestani rad na vrlo zahtjevnim i kompliciranim projektima \u017ertvoslovlja. I kao \u0161to JUSP Jasenovac vrlo jasno isti\u010de od po\u010detka provo\u0111enja projekta Poimeni\u010dni popis \u017ertava KCL Jasenovac 1941-1945, popis nije kona\u010dan niti potpun, te njegov cilj nije do\u0107i do broja \u017ertava, ve\u0107 svakoj obitelji \u017ertava omogu\u0107iti da u memorijalu prona\u0111u barem ime onih koje su u logoru izgubili, te iznad svega, cilj je projekta svakoj \u017ertvi vratiti njeno dostojanstvo i identitet, barem vra\u0107aju\u0107i joj njeno ime i prezime. JUSP Jasenovac od po\u010detka rada na projektu poziva sve gra\u0111ane koji imaju podatke o \u017ertvama, da se obrate instituciji, te u 12 godina trajanja projekta, nije zabilje\u017een slu\u010daj da bilo koja promjena o kojoj je JUSP Jasenovac bio obavije\u0161ten, nije unesena u popis.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Odak:<\/strong> Naposljetku, jedan od razloga nastanka revizionizma u na\u0161em dru\u0161tvu svakako je odre\u0111eni stupanj nepovjerenja prema historiografiji. Nema smisla poricati da je u prethodnoj jugoslavenskoj historiografiji postojao velik broj slu\u017ebenih narativa koji nisu zadovoljavali uzuse znanstvenog istra\u017eivanja ve\u0107 su jednostavno reflektirali stajali\u0161te neprikosnovene politi\u010dke elite. Oni su doista tra\u017eili duboko preispitivanje. Problem je, me\u0111utim, \u0161to se i danas istra\u017eiva\u010de koje se bave nekom od tema koje su bile va\u017ene za legitimaciju ranijeg sustava (Jasenovac je svakako jedna od njih) previ\u0161e olako smje\u0161ta u isti ko\u0161. Kada smo radili zbornik, nismo \u017eeljeli izdvajati niti neke posebne osobe niti neke posebne radove na koje bi na\u0161a knjiga bila odgovor. Takav pristup, \u010dini nam se, imao bi kratkotrajan efekt i nepotrebno bi sveo znanstvenu raspravu na pojedina\u010dne polemike. Mi smo naprotiv imali proaktivan pristup: \u017eeljeli smo promovirati dobre primjere znanstvenih radova koji se ne suste\u017eu od propitivanja nekih ranijih zaklju\u010daka, ali to \u010dine na sustavan, dijalogi\u010dan i precizan na\u010din.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2. Koje ste osnovne teme nastojali obraditi u Zborniku? Kako ste odabrali tekstove?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Andriana Ben\u010di\u0107:<\/strong> Kre\u0107u\u0107i u realizaciju zbornika htjeli smo obraditi neke od najkontroverznijih tema vezanih za koncentracijski logor u Jasenovcu, a to su prije svega broj \u017ertava logora Jasenovca, uloga kardinala Alojzije Stepinca, status rasnih zakona u NDH itd.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da uvijek postoje razlike izme\u0111u onog \u0161to \u017eelite napraviti, i onog \u0161to naposljetku i u praksi od autora dobijete, u zborniku su u kona\u010dnici obra\u0111ene teme koje se ti\u010du broja \u017ertava, rasnih zakona, zatim manipulacija Drugim svjetskim ratom i pora\u0107em, te manipulacije sje\u0107anjima na logore u NDH.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Odak:<\/strong> Pokrivene su i teme vezane za kulturu sje\u0107anja, \u00a0te neke specifi\u010dne, manje poznate, no vrlo va\u017ene teme kao \u0161to su posjet me\u0111unarodnog odbora Crvenog kri\u017ea Jasenovcu i stradanje Roma u NDH. To su ujedno i teme koje smo smatrali posebno va\u017enim \u2013 zbog njihove kompleksnosti, prisutnosti u javnom diskursu ili pak nedovoljne obra\u0111enosti. Pozvali smo na suradnju stru\u010dnjake iz razli\u010ditih institucija koji su se istakli kvalitetom svog ranijeg znanstvenog rada te nekoliko mladih stru\u010dnjaka sa zanimljivim pristupima temi Jasenovca. Naravno, popis tema koje bi spadale u kategorije kontraverzi ili manipulacija nikako nije iscrpan. Zbog toga bismo, kako je ve\u0107 istaknuto, \u017eeljeli da ovaj zbornik bude po\u010detak jedne \u0161ire rasprave.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 3. Kakav u\u010dinak o\u010dekujete od Zbornika? Da li spremate prijevod na druge jezike kako bi imao \u0161iri utjecaj?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Odak:<\/strong> Zbornikom bismo prije svega \u017eeljeli razjasniti neke od kontroverzi vezanih za Jasenovac, promovirati dobre prakse znanstvenog rada te doprinijeti procesima odgovornog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Kao \u0161to smo istakli u uvodu zbornika, bilo nam je otpo\u010detka jasno da oko niza tema vezanih za Jasenovac i Drugi svjetski rat jo\u0161 uvijek postoje odre\u0111ena neslaganja. Me\u0111utim, poanta je sljede\u0107a: nisu sva neslaganje jednakovrijedna. Dok jedna proizlaze iz prakti\u010dnih nedostataka kao \u0161to su manjak arhivskih spisa (ili njihova nedostupnost), razli\u010ditih metodologija rada (primjerice u statisti\u010dkim procjenama) ili jednostavno iz nedovoljne istra\u017eenosti teme, druga vrsta neslaganja proizlazi iz nesustavnog i nekriti\u010dkog pristupa problemu. Jedan od \u0161irih ciljeva ovog projekta bio bi upravo trasiranje budu\u0107e istra\u017eiva\u010dke agende na na\u010din da se uka\u017ee oko kojih pitanja postoji \u0161iroki znanstveni konsenzus, oko kojih postoje legitimni prijepori, \u0161to su uzroci tih prijepora i na koji na\u010din se oni mogu smanjiti. To bi na neki na\u010din pomoglo i budu\u0107im mladim istra\u017eiva\u010dima da lak\u0161e fokusiraju svoj istra\u017eiva\u010dki rad.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Andriana Ben\u010di\u0107:<\/strong> Jednako tako, \u017eeljeli bismo da zbornik doprinese odgovornom suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Odgovorno suo\u010davanje, po nama, izbjegava zamke kako negacionizma i povijesnog revizionizma tako i zlouporabe pro\u0161losti za nove ideolo\u0161ke borbe. Zbornik bi trebao biti izdan i u engleskoj verziji kako bi se prostor njegove recepcije pro\u0161irio i izvan Hrvatske i susjednih zemalja, \u0161to smatramo vrlo va\u017enim. Ono o \u010demu tako\u0111er razmi\u0161ljamo jest izdavanje zbornika o manipulacijama i kontroverzama o Jasenovcu na kojem \u0107e sudjelovati prete\u017eito inozemni stru\u010dnjaci koji se istra\u017eiva\u010dki bave temom Jasenovca.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n 4. Mislite li da bi Javna ustanova Spomen podru\u010dje Jasenovac trebala nastaviti s ovakvim proaktivnim pristupom u borbi protiv povijesnih manipulacija?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Odak:<\/strong> Apsolutno. Smatramo da su takve aktivnosti iznimno va\u017ene za temeljnu misiju JUSP Jasenovca koja nije samo muzejska i komemorativna ve\u0107 uklju\u010duje i brigu o arhivskoj gra\u0111i te izdava\u010dku djelatnost. Smatramo da odavanje po\u010dasti \u017ertvama, a \u0161to jest svakako i svrha i du\u017enost JUSP Jasenovca, samo po sebi, iziskuje brigu o kulturi sje\u0107anja i, dakako, borbu protiv manipulacija povije\u0161\u0107u.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Andriana Ben\u010di\u0107:<\/strong> JUSP Jasenovac kao dr\u017eavna institucija koja je u svakom svom smislu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, i koja ove godine obilje\u017eava 50 godi\u0161njicu postojanja memorijala, mora se boriti protiv povijesnih manipulacija i negacionisti\u010dkih pristupa pro\u0161losti Drugog svjetskog rata. Pitanje je u kojoj se mjeri i na koje na\u010dine sama ustanova u odre\u0111enim povijesnim trenutcima mo\u017ee usprotiviti \u0161ire\u0107im tendencijama uve\u0107avanja, umanjivanja, negiranja, relativiziranja ili odbacivanja tragi\u010dne pro\u0161losti Drugog svjetskog rata, no to jest, svakako, zadatak ustanove.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Primjerice 2016. godine izdana je fotomonografija vi\u0161eg kustosa \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a, koja svjedo\u010di o izgledu i stanju logora neposredno nakon 1945. godine. Uz ostalu nakladni\u010dku djelatnost, ove je godine izdan ovaj zbornik koji se na razne na\u010dine hvata u ko\u0161tac s kontroverzama i manipulacijama Jasenovcem, ali i sa negativnim revizionizmima koji kolaju u javnom, a ponekad na\u017ealost i u znanstvenom prostoru.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n