{"id":9748,"date":"2018-05-11T08:36:27","date_gmt":"2018-05-11T08:36:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9748"},"modified":"2018-05-11T11:23:21","modified_gmt":"2018-05-11T11:23:21","slug":"tomislav-zigmanov-o-leksikonu-podunavskih-hrvata-bunjevaca-i-sokaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9748","title":{"rendered":"Tomislav \u017digmanov &#8211; O &#8220;Leksikonu podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca&#8221; i kulturnoj situaciji Hrvata u Vojvodini"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Rije\u010d na predstavljanju <\/strong><\/em><strong>Leksikona podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca<\/strong><em><strong> na Festivalu povijesti \u2013 Kliofest 9. svibnja 2018. u Zagrebu<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao i u \u017eivotu, valja nam i o fenomenima kulture gdjekada postaviti temeljna pitanja, pitanja koja smjeraju na odgovore koji dublje i svestranije osvjetljavaju i tuma\u010de odre\u0111enu temu. Jedno takvo, kada je rije\u010d o <em>Leksikonu podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca<\/em> o kojemu je sada rije\u010d, jest i \u0161to on predstavlja u kontekstu ukupne kulturne situacije Hrvata u Vojvodini, to jest \u0161to sve <em>Leksikon podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca <\/em>zna\u010di kada je u pitanju na\u0161a kulturna situacija?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prije negoli dademo odgovor na tako postavljeno pitanje, moramo znati kakva je to kulturna situacija Hrvata u Vojvodini. Ona je s jedne strane posljedica dugotraju\u0107ih i pluralnih povijesnih procesa, a u sada\u0161njosti je jo\u0161 odre\u0111uju aktivnosti i procesi koji kulturne institucije i ustanove poduzimaju, kao i ono \u0161to brojni pojedinci \u010dine na planu kulturnoga stvarala\u0161tva. Drugim rije\u010dima, kulturna situacija Hrvata u Vojvodini danas svoje ishode duguje iz povijesti ba\u0161tinjenih bogatih sastavnica, a narav i sadr\u017eaje onoga \u0161to zati\u010demo u sada\u0161njosti rezultati su i kreativnih djelatnosti svih subjekata kulturne scene.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o povijesti, kulturnu situaciju vojvo\u0111anskih Hrvata nedvojbeno odre\u0111uje sljede\u0107e:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol>\n<li>ona je, prije svega, bez obzira \u0161to se to danas znade osporavati, dugovjeka \u2013 gotovo da se, napose kada je rije\u010d o Srijemu, u kontinuitetu mo\u017ee pratiti od stolje\u0107a sedmoga, a u Ba\u010dkoj ona postoji jo\u0161 od predturskoga razdoblja;<\/li>\n<li>kultura vojvo\u0111anskih Hrvata je bogata \u2013 i u materijalnome \u2013 ono \u0161to su stvorile ljudske ruke (graditeljstvo, uporabni predmeti, oru\u0111a\u2026) i u nematerijalnome njezinome dijelu \u2013 ono \u0161to je posljedica ljudskoga duha (prakse, izrazi, znanje, vje\u0161tine\u2026);<\/li>\n<li>ona se u ovda\u0161njih Hrvata ostvarivala u pluralitetu svih poznatih kulturnih praksi \u2013 od obi\u010daja do umjetnosti i znanosti, koji su tvorili kako anonimni pojedinci tako i u suvremenosti stvarala\u010dke osobnosti op\u0107esvjetskih dosega;<\/li>\n<li>kao takva, dakle dugovjeka, bogata i pluralna, ona je, me\u0111utim, uvelike ostala nepoznata ne samo nama ba\u0161tinicima nego i onima s kojima smo \u017eivjeli i s kojima danas \u017eivimo, dakako iz razli\u010ditih razloga \u2013 nama iz razloga \u0161to nismo uspjeli uspostaviti institucije sje\u0107anja, ili preciznije re\u010deno, drugi su nam onemogu\u0107avali izgradnju sje\u0107anja, a poradi lak\u0161ega tla\u010denja, manipuliranja i instrumentaliziranja, jer onaj \u010dovjek, vrijedi zapamtiti, koji nema bogate sadr\u017eaje u svojoj svijesti i sastavnice vlastitoga identiteta, zacijelo je lak plijen u dru\u0161tvenim odnosima;<a href=\"#_edn1\" name=\"_ednref1\">[1]<\/a><\/li>\n<li>zrake svjetlosti, prve pionirske korake na planu izno\u0161enja na vidjelo pojedinih, dakle ne cjelovitih, i ne uvijek to\u010dnih sadr\u017eaja iz povijesti, djela su samoprijegornih pojedinaca \u2013 od Ivana Antunovi\u0107a pa do Ante Sekuli\u0107a, da spomenemo poimence ovom prigodom prvu i posljednju osobu u tome \u010dasnome nizu na\u0161ih uzoritih pred\u0161asnika, koji su djelovali izvan prikladnih institucija, bez gotovo ikakve materijalne potpore i \u010desto u dru\u0161tveno nepovoljnim okolnostima.<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I to je ono \u0161to je naslije\u0111eno \u2013 bogata ba\u0161tina koja je slabo istra\u017eena i jo\u0161 slabije prezentirana. To je za posljedicu imalo sljede\u0107e \u2013 znanje Hrvata u Vojvodini o samima sebi bilo je skromno, unutar sebe parcijalno i rascjepkano, sezalo je do nekoliko generacija unazad, sna\u017eno zavi\u010dajno i lokalno odre\u0111eno\u2026 I to je ono \u010dega su bili svjesni svi oni koji su sanjali, ma\u0161tali i, na koncu, zapo\u010deli razgovarati o potrebi stvaranja jedne <em>sume <\/em>znanja o onome tko su sve i \u0161to su sve bili i danas jesu podunavski Hrvati, u brojnim segmentima dru\u0161tvenoga \u017eivota.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sretna okolnost u tim vremenima \u2013 to je vrijeme po\u010detka tre\u0107eg milenija, vrijeme velikih nada i o\u010dekivanja, napose u Srbiji i me\u0111u nama Hrvatima \u2013 jest ta \u0161to je u tim razgovorima sudjelovao relativno veliki broj ljudi i to razli\u010ditih generacija \u2013 od onih najstarijih, kao \u0161to su bili Lazar Merkovi\u0107, Josip Buljov\u010di\u0107 i Josip Temunovi\u0107, pa do onih koji su pripadali najmla\u0111em nara\u0161taju, kao \u0161to smo u to vrijeme bili kolega Ba\u010di\u0107, moja neznatnost i Petar Vukovi\u0107. Svi smo mi iza sebe ve\u0107 imali iskustva suradnje u zajedni\u010dkim pothvatima, kao \u0161to su, recimo, rad u Hrvatskome uredni\u0161tvu Radio Subotice ili u suboti\u010dkom dvotjedniku <em>\u017dig<\/em> tijekom 1990-ih godina. Drugim rije\u010dima, svi smo se me\u0111u sobom od ranije znali, imali smo veoma sli\u010dne uvide o potrebi pristupa izrade <em>sume <\/em>znanja ovda\u0161njih Hrvata o samima sebi te istu svijest da se jedan takav naum mo\u017ee jedino ostvariti kao zajedni\u010dki pothvat velikog broja pojedinaca. Istina, do razmimoila\u017eenja je na samome po\u010detku do\u0161lo po pitanju na\u010dina ostvarenja postavljenog cilja, gdje su oni mla\u0111i i, vjerojatno, hrabriji, o\u010ditovali vi\u0161e upornosti i, na koncu, uspjeli u svojemu naumu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I danas smo ovdje \u2013 predstavljamo 13. svezak, o \u010demu su nas iscrpno izvijestili kolege Slaven Ba\u010di\u0107 i Mario Bara, a u kontekstu kulturne situacije Hrvata u Vojvodini danas, mislim da se, kada je rije\u010d o va\u017enosti projekta <em>Leksikona podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca<\/em>, mo\u017ee govoriti, i to bitno pozitivno, u nekoliko podru\u010dja i na nekoliko razina:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Istaknut \u0107emo na po\u010detku <em>otklone<\/em> koji se mogu i\u0161\u010ditati iz ravni <em>neposrednih<\/em> rezultata. Kao prvo, ovdje navodimo da se putem rada na <em>Leksikonu<\/em> o\u010dituje takav pristup u obradi predmeta \u2013 ukupna pregnu\u0107a i ostvaraji Hrvata na ovome podru\u010dju, koji ide ka <em>usustavljivanju <\/em>znanstvenih nastojanja. Drugi, pak, njegov zna\u010daj jest taj da se, osim sustavnosti, realizacijom <em>Leksikona<\/em> u hrvatskoj zajednici o\u010dituje i <em>stalnost<\/em> znanstvenih napora. Do pojave se <em>Leksikona<\/em> znanosti, zbog odsutnosti sukladnih institucija i istovrsnih znanstvenih projekata, pristupalo <em>ad hoc<\/em> i od strane pojedinaca. S tre\u0107e strane, imponira broj ljudi koji su se do sada okupili oko ovoga projekta \u2013 vi\u0161e od 150. Dodatna je vrijednost \u0161to oni dolaze iz tri dr\u017eave \u2013 Srbije, Hrvatske i Ma\u0111arske, \u010dime je izvr\u0161ena integracija znanstvenika unutar hrvatskog i manjinskog korpusa. Posebno isti\u010demo da je znatan broj mladih i do pojave Leksikona neafirmiranih znanstvenika i publicista (npr. Mario Bara, Ljubica Vukovi\u0107 Duli\u0107, Tamara \u0160tricki Seg), \u010dime se osigurava perspektiva na\u0161ih znanstvenih nastojanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ukoliko, pak, promatramo <em>Leksikon<\/em> sa strane <em>sadr\u017eajnih<\/em> rezultata, onda tako\u0111er zati\u010demo dvije va\u017ene zna\u010dajke koje do sada nisu postojale u kulturnom \u017eivotu hrvatske zajednice u Vojvodini. Prva proistje\u010de iz njegove intencije: rije\u010d je o tomu da se <em>cjelovito<\/em> obuhvati i leksikografski obradi ukupno trajanje Hrvata na tome prostoru. Druga se, pak, odnosi na posljedice <em>metodskoga <\/em>dijela: u <em>Leksikonu<\/em> se, osim sintetskih napisa i istra\u017eiva\u010dkih napora glede posve novih spoznaja, \u010dine i stalne kriti\u010dke provjere podataka i \u010dinjenica iz postoje\u0107ih, ne previ\u0161e brojnih i razasutih, zapisa. Na primjer, u svakom se broju o onome \u201eznanome\u201c isprave vi\u0161e desetaka neto\u010dnih podataka ili \u010dinjenica. U tom smislu, osim pove\u0107ane pouzdanosti, realizacijom ovoga projekta, dobiva se kriti\u010dki utemeljenija i objektivnija sliku svega relevantnoga o Hrvatima na ovome zemljopisnome prostoru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sljede\u0107a skupina zna\u010dajki odnosi se na <em>posredne<\/em> posljedice i postignu\u0107a. Kao prvo navodimo da se na ovaj na\u010din radikalno ne samo unapre\u0111uje autorecepcija \u2013 a to je posjedovanje vlastite slike o sebi samima, to jest znanje o sebi samima, ve\u0107 i autoreprezentacija Hrvata u Podunavlju \u2013 to je vlastita slika koju si sami stvaramo i koja mo\u017ee poslu\u017eiti da se znanje prenese drugima. Drugo, zapo\u010deta su i ostvarena znanstvena istra\u017eivanja koja do sada nisu postojala \u2013 istaknut \u0107emo da je, uz rad na <em>Leksikonu<\/em>, naglo pove\u0107an broj objavljenih znanstvenih i stru\u010dnih radova u periodici u Hrvatskoj i Vojvodini, to jest Srbiji, objavljeno vi\u0161e od deset znanstvenih zbornika i publikacija na zavi\u010dajne kulturne i povijesne teme, \u010dime se ozbiljno ostvaruje prijeko potrebno \u0161irenje visoke kulture u hrvatskoj zajednici izvan podru\u010dja ograni\u010denoga beletristikom i integracija putem znanosti u hrvatski i srbijanski kulturni prostor. Na koncu, ali ne i najmanje va\u017eno izravno \u201e\u010dedo\u201c <em>Leksikona <\/em>je i <em>Godi\u0161njak za znanstvena istra\u017eivanja<\/em> Zavoda za kulturu vojvo\u0111anskih Hrvata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sve je to pridonijelo da su Hrvati u Podunavlju postali predmetom interesa \u0161ire javnosti \u2013 to nije vi\u0161e tek razdragana skupina koja umije samo pjevati, plesati i prigodni\u010darski se okupljati na veselicama, ve\u0107 se prikazuju i kao zajednica koje mo\u017ee iznositi leksikografske projekte. Kao takvi, premda spadaju me\u0111u najslabije institucionalno razvijene, jedina su manjinska zajednica u Vojvodini i prva hrvatska zajednica izvan Republike Hrvatske koja se mo\u017ee pohvaliti radom na vlastitom leksikonu!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I da zaklju\u010dimo, va\u017enost ovoga projekta za kulturnu situaciju vojvo\u0111anskih Hrvata zrcali se, kao \u0161to smo vidjeli, kroz posljedice, bilo izravne bilo neizravne, koje on proizvodi. Me\u0111u njima isti\u010demo sljede\u0107e kao najva\u017enije: njegovom se realizacijom umanjuje jedan broj spomenutih nedostataka \u2013 od onih da se po\u010dela druk\u010dije profilirati dru\u0161tvena struktura Hrvata u Vojvodini na mikrorazini, i to u dijelu koji se odnosi na znanost, preko osna\u017eivanja autorecepcije i autoreprezentacije, do pove\u0107anja interesa za hrvatsku zajednicu iz Vojvodine kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao drugo, postupno se dobiva cjelovita slika o podunavskim Hrvatima, koja \u0107e na koncu biti, u odnosu na postoje\u0107u, ne samo pro\u0161irena nego i produbljena. Kao tre\u0107e, radom na <em>Leksikonu<\/em> \u010dvr\u0161\u0107e i postojanije se oformljuju znanstvene aktivnosti unutar hrvatske zajednice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao \u010detvrto, na ovaj na\u010din rade\u0107i podunavski Hrvati bivaju stalniji subjekti i objekti u znanstvenom \u017eivotu kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. I na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu: putem rada na <em>Leksikonu<\/em> svjedo\u010di se vlastita zrelost, uve\u0107ava se racionalnost u zajednici, pridonosi se razvoju samorazumijevanja unutar zajednice, te \u010dine pomaci i na planu (samo)po\u0161tovanja. Iz perspektive Hrvatske mo\u017eda je to i premalo, no iz perspektive Hrvata u Vojvodini to se \u010dini, obzirom na uvjete rada, i previ\u0161e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Tomislav \u017digmanov<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref1\" name=\"_edn1\">[1]<\/a> Odsustvo samorefleksije ima mahom negativne posljedice u \u017eivotu i za \u017eivot svake kulture, pa i kulture manjinske zajednice. Naime, tako izostaje posjedovanje racionalne slike o vlastitom povijesnom trajanju te o zna\u010dajkama koje vrijede u sada\u0161njosti. Na taj, pak, na\u010din kopne identitetski resursi, a zajedni\u0161tvo blijedi. Drugo, ne ostvaruje se samorazumijevanje me\u0111u pripadnicima zajednice, pa se zajednica vrlo te\u0161ko mo\u017ee samokonstituirati. Tre\u0107e, zbog odsu\u0107a pozitivnih sadr\u017eaja u politici priznanja, mogu izostajati samopo\u0161tovanje i samopouzdanje kod pripadnika zajednice, a javljaju se osje\u0107aji poti\u0161tenosti i kompleksi manje vrijednosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-9748","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":9748,"position":0},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":9748,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":9748,"position":2},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":9748,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":9748,"position":4},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":9748,"position":5},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9748"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9750,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9748\/revisions\/9750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}