Dodjela nagrada povjesni\u010darima odr\u017eat \u0107e se u petak, 11. svibnja 2018. u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. U glazbenom dijelu programu nastupa Gradski zbor Franjo pl. Lu\u010di\u0107 iz Velike Gorice. \u010cestitamo nagra\u0111enima!<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Nagrade povjesni\u010darima 2018<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo <\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Akademik prof. dr. sc. NIK\u0160A STAN\u010cI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Akademik Nik\u0161a Stan\u010di\u0107 ro\u0111en je 16. o\u017eujka 1938. u Starom Gradu na Hvaru. Diplomirao je i potom 1979. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu obraniv\u0161i disertaciju Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinovi\u0107 i njegov krug do 1869)<\/em>. Od 1968. radio je kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske, a od 1971. do umirovljenja 2008. bio je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Godine 1991. izabran je u zvanje redovitog profesora. Od 2000. je \u010dlan suradnik, a od 2004. redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavni je urednik Akademijina \u010dasopisa Rad \u2013 Razred za dru\u0161tvene znanosti<\/em>, a vodio je i Radove Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>.<\/p>\n Nik\u0161a Stan\u010di\u0107 istra\u017euje hrvatsku povijest 19. stolje\u0107a u njezinu europskom kontekstu, napose povijest nacionalno-integracijskih procesa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldi\u010dku problematiku. Dao je velik doprinos poznavanju hrvatske povijesti 19. stolje\u0107a, ali je velika i va\u017enost njegova opusa u unapre\u0111enju metodologije historijskih istra\u017eivanja. Svoje je znanstvene radove objavljivao u brojnim \u00a0\u010dasopisima u zemlji i inozemstvu, a priredio je i nekoliko izdanja izvorne gra\u0111e te napisao brojne stru\u010dne radove, ocjene i prikaze, kao i zapa\u017eene polemike.<\/p>\n Objavio je nekoliko autorskih knjiga, me\u0111u kojima se osobito isti\u010du Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinovi\u0107 i njegov krug do 1869)<\/em>, Gajeva \u201eJo\u0161 Horvatska ni propala\u201d iz 1832-33. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda <\/em>te Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stolje\u0107u<\/em>. Za potonju je knjigu 2002. akademik Stan\u010di\u0107 dobio Dr\u017eavnu nagradu za znanost.<\/p>\n S Dubravkom Pei\u0107 \u010caldarovi\u0107 objavio je i va\u017enu knjigu Povijest hrvatskoga grba. Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do po\u010detka 21. stolje\u0107a<\/em>.<\/p>\n Nema dvojbe da je upravo opus Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a bio va\u017ean za druga\u010dije, suvremenije razumijevanje nacionalno-integracijskih procesa koji su doveli do stvaranja hrvatske nacije, ali i da je svojom metodologijom utjecao na sveukupni razvoj hrvatske historiografije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za najbolju knjigu iz povijesti 2017. <\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n dr. sc. ROBERT SKENDEROVI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Robert Skenderovi\u0107 <\/strong>ro\u0111en je u Zagrebu 14. svibnja 1972. Tu je zavr\u0161io studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2002. s temom \u201eStanovni\u0161tvo Po\u017eege 1699-1781. prema mati\u010dnim knjigama\u201c, a tri godine potom i doktorirao s temom \u201eUtjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala\u201c.<\/p>\n Od 1998. radi u Podru\u017enici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Voditelj je znanstvenoga projekta \u201eOd pra\u0161uma do oranica: povijest \u0161uma u Slavoniji od srednjeg vijeka do po\u010detka 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n Dr. Skenderovi\u0107 bavi se problematikom povijesne demografije, crkvenom povije\u0161\u0107u, povije\u0161\u0107u okoli\u0161a slavonsko-podunavskoga podru\u010dja i pitanjima povijesti podunavskih Hrvata \u2013 Bunjevaca i \u0160okaca u novome vijeku. O potonjoj je temi objavio vi\u0161e od dvadeset \u010dlanaka, brojne natuknice za Leksikon podunavskih Hrvata<\/em> te napokon i ovu nagra\u0111enu knjigu \u2013 krunu\u00a0 njegova vi\u0161egodi\u0161njeg znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada o toj problematici koja je dosad bila vi\u0161e u dosegu interesa jezikoslovaca i povjesni\u010dara knji\u017eevnosti nego histori\u010dara.<\/p>\n Skenderovi\u0107eva je knjiga zapravo pionirski poku\u0161aj da se svestrano i podrobno istra\u017ei povijest podunavskih Hrvata, Bunjevaca i \u0160okaca, koji ve\u0107 nekoliko stolje\u0107a \u017eive u podru\u010dju izme\u0111u Dunava i Tise odnosno Titela na jugu i Budimpe\u0161te na sjeveru. Rije\u010d je o slo\u017eenoj vi\u0161estoljetnoj problematici koju je autor vrlo uspje\u0161no svladao zadr\u017eavaju\u0107i se na klju\u010dnim trenucima i va\u017enim procesima koji su bitno utjecali na demografski, dru\u0161tveni, gospodarski, kulturni i politi\u010dki \u017eivot podunavskih Hrvata. Dokazao je da su naselja hrvatskih zajednica na tom prostoru me\u0111usobno komunicirala te da su postojale brojne veze koje su povezivale podunavske Hrvate jedne s drugima, ali i s Hrvatima u matici.<\/p>\n Knjiga nesumnjivo predstavlja vrlo va\u017ean prinos na\u0161em poznavanju povijesti podunavskih Hrvata, zanemarenog dijela hrvatske nacije. Za o\u010dekivati je da \u0107e pru\u017eiti poticaj da se istra\u017ei i njihova povijest u dvadesetom stolje\u0107u, napose u posljednjim desetlje\u0107ima kada su podunavski Hrvati do\u017eivjeli brojne te\u0161ke trenutke, uklju\u010duju\u0107i i opasnost od raseljavanja i odnaro\u0111ivanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju povijesti <\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n izv. prof. dr. sc. HRVOJE GRA\u010cANIN i VESNA TURTULA, prof.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada za popularizaciju povijesti ove se godine dodjeljuje dr. sc. Hrvoju Gra\u010daninu<\/strong>, izvanrednom profesoru Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Vesni Turtuli<\/strong>, novinarki i urednici Hrvatskoga radija.<\/p>\n Njih dvoje ve\u0107 deset godina intenzivno sura\u0111uju u osmi\u0161ljavanju i stvaranju radijske emisije Putnici kroz vrijeme<\/em> koju producira i emitira Hrvatski radio. Emisija je izrasla u jedan od prepoznatljivih produkcijskih pothvata Dje\u010djeg programa Hrvatskog radija. Idejni pokreta\u010d i urednica emisije je Vesna Turtula koja je Putnike kroz vrijeme <\/em>predstavila u eteru prvi put 5. velja\u010de 2008. godine, isprva u okviru Dje\u010dje redakcije. Do danas je emitirano vi\u0161e od 500 emisija, u trajanju od otprilike 15 minuta svaka, koje na popularan, ali znanstveno utemeljen na\u010din, pribli\u017eavaju radijskoj publici brojne razli\u010dite aspekte hrvatske i svjetske povijesti, obja\u0161njavaju\u0107i ih jasno, razumljivo i zanimljivo.<\/p>\n Emisija je ubrzo po\u010dela privla\u010diti pozornost slu\u0161atelja svih nara\u0161taja te je naposljetku prerasla svoje prvotne okvire. Vrlo je \u0161irok raspon dosad obra\u0111enih tema u emisiji, a jedna je od istaknutih odlika Putnika kroz vrijeme<\/em> \u0161to, s jedne strane, nastoje biti aktualni s obzirom na trenutak, a s druge strane pru\u017eaju mogu\u0107nost stjecanja dobrog uvida i u slo\u017eene povijesne procese i pojave, na jednostavan na\u010din prilago\u0111en slu\u0161ateljstvu razli\u010dite dobi i interesa. Ovo je osobito korisno u vezi sa slu\u0161ateljima \u0161kolskog uzrasta. Tako\u0111er, a to svakako treba naglasiti, u emisiji se sustavno obra\u0111uju teme iz hrvatske povijest, ali i brojne teme iz svjetske i europske povijesti.<\/p>\n Vesna Turtula je i u ostalom profesionalnom radu predana popularizaciji povijesti, \u0161to ponajbolje pokazuje Vodi\u010d za moderna vremena<\/em>, emisija u produkciji Obrazovnog programa Hrvatskog radija. Emisija je prvenstveno okrenuta dana\u0161njici i suvremenom \u017eivotu, ali u nju urednica uklapa i povijesne teme.<\/p>\n Profesor Hrvoje Gra\u010danin razvio je razgranatu djelatnost u popularizaciji povijesti i rezultata povijesne znanosti. Autor je\u00a0 brojnih \u010dlanaka iz povijesti za \u010dasopise Drvo znanja<\/em>, Meridijani<\/em> te \u010covjek i svemir<\/em>, kao i za Ve\u010dernji list<\/em>. Jo\u0161 2006. godine objavio je dvosve\u0161\u010danu Kratku povijest Hrvatske za mlade <\/em>u nakladi SysPrinta, prvo takvo djelo u hrvatskoj publicistici okrenuto mla\u0111im nara\u0161tajima \u010ditatelja, u kojemu je ponu\u0111ena povijest hrvatskog prostora od starog vijeka do po\u010detka 21. stolje\u0107a. Nedavno je objavio knjigu Slavne povijesne li\u010dnosti od starog do novog vijeka. 10 velikih osvaja\u010da + 10 slavnih vladarica<\/em> u nakladi Meridijana.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za diplomski rad <\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FILIP HREN, mag. hist.<\/strong><\/p>\n VERONIKA NOVOSELAC, mag. hist. <\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Filip Hren<\/strong> zavr\u0161io je preddiplomski studij povijesti na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, a diplomirao na diplomskom studiju povijesti ranonovovjekovnog modula na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Diplomski rad \u201eHrvatski stale\u017ei i Vojna krajina u Tridesetogodi\u0161njem ratu\u201c izradio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandi\u0107a, a obranio u listopadu 2017. godine.<\/p>\n Hrenov je diplomski rad napisan na temelju literature i objavljenih te djelomice neobjavljenih izvora iz be\u010dkoga Ratnog arhiva. U radu je po\u0161ao od hrvatskih stale\u017ea i njihova me\u0111uodnosa s Vojnom krajinom \u0161to je klju\u010d razumijevanja mehanizama koji su hrvatske vojnike uop\u0107e doveli u Tridesetogodi\u0161nji rat. Dao je i mnogo novih spoznaja o sudjelovanju hrvatskih postrojbi u tom ratu te pokazao da Hrvatska i Slavonija nisu bili samo \u201eopskrbljiva\u010di\u201c carske vojske nego su i aktivno sudjelovali u pojedinim fazama rata. U svakom slu\u010daju radi se o pametno sro\u010denom i lijepo napisanom diplomskom radu, koji se odli\u010dno uklapa u \u010detiristotu obljetnicu po\u010detka Tridesetogodi\u0161njeg rata.<\/p>\n Veronika Novoselac <\/strong>diplomirala je 2017. diplomskim radom \u201eZna\u010daj humoristi\u010dko-satiri\u010dkog lista Bi\u010d<\/em> u prava\u0161kom novinstvu druge polovice 19. stolje\u0107a\u201c. Rad je izradila pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Jasne Turkalj na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu.<\/p>\n Diplomski rad daje novi doprinos u poznavanju povijesti satiri\u010dkog novinstva u modernoj Hrvatskoj, a napose je mno\u0161tvo novih spoznaja o listu Bi\u010d<\/em> \u2013 periodi\u010dnost njegova izla\u017eenja, odre\u0111ene specifi\u010dnosti vezane uz tu tiskovinu, problematiku zapljene pojedinih brojeva, ka\u017enjavanje autora priloga i urednika lista itd. Autorica je uspje\u0161no objedinila historiografski pristup i metodologiju istra\u017eivanja u komunikologiji. Odgovorila je na nekoliko istra\u017eiva\u010dkih pitanja koja je postavila, napose mogu li se na temelju pisanih i slikovnih priloga u ovome listu utvrditi razli\u010dita politi\u010dka i dru\u0161tvena kretanja u Banskoj Hrvatskoj u osamdesetim godinama devetnaestoga stolje\u0107a, te kako je karikatura u to doba vr\u0161ila funkciju vizualne propagande.<\/p>\n Autorica je ovim radom pokazala sposobnost kriti\u010dke analize slo\u017eene povijesne problematike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru <\/strong><\/p>\n dr. sc. RUMJANA BO\u017dILOVA<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Rumjana Bo\u017eilova <\/strong>umirovljena je znanstvena savjetnica Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti u Sofiji. Diplomirala je povijest 1965. i isprva se bavila makedonskom problematikom. Potom je istra\u017eivala povijest slavenskih naroda u Habsbur\u0161koj monarhiji odnosno u Austro-Ugarskoj \u2013 bavila se nacionalnih pitanjem u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini u drugoj polovici 19. stolje\u0107a te napose op\u0107enito hrvatsko-bugarskim odnosima u pro\u0161losti. Prvi je put posjetila Hrvatsku prije \u010detrdeset godina \u2013 1988. i otad je bila \u010dest istra\u017eiva\u010d u hrvatskim arhivima, osobito u Zagrebu, te sudionik i organizatorica hrvatsko-bugarskih znanstvenih skupova. Vi\u0161e od dvadeset godina bila je voditeljica projekta u sklopu suradnje Bugarske akademije znanosti i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1995. dobila je Danicu hrvatsku s likom Marka Maruli\u0107a, a 2008. priznanje Bugarske akademije znanosti za kulturna i znanstvena postignu\u0107a.<\/p>\n Napisala je brojne \u010dlanke o hrvatsko-bugarskim odnosima u 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, u kojima je iz skrivenih zakutaka arhiva izvadila neke manje poznate osobe ili nepoznate detalje o djelatnosti poznatih. Osobito ju je fascinirala osoba biskupa Josipa Jurja Strossmayera i njegova bliska suradnika, povjesni\u010dara i prvoga predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Franje Ra\u010dkooga u kontekstu hrvatsko-bugarskih odnosa. Osim \u0161to je pisala o njima dvojici, kao i o nekim drugim hrvatskim politi\u010darima poput Ante Star\u010devi\u0107a i Stjepana Radi\u0107a, mnogo je prevodila s hrvatskoga na bugarski: prevela je\u00a0 Ra\u010dkijevu knjigu Povijest Bugarske<\/em> te nekoliko drugih hrvatskih djela koja govore o bugarskoj povijesti i kulturi.<\/p>\n
\nza knjigu Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i \u0160okaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije<\/em><\/strong><\/p>\n