{"id":9656,"date":"2018-05-07T08:14:03","date_gmt":"2018-05-07T08:14:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9656"},"modified":"2018-05-07T08:14:03","modified_gmt":"2018-05-07T08:14:03","slug":"igor-krnjeta-prikaz-knjige-timothy-snyder-o-tiraniji-dvadeset-lekcija-20-stoljeca-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9656","title":{"rendered":"Igor Krnjeta &#8211; prikaz knjige &#8211; Timothy Snyder, &#8220;O tiraniji: dvadeset lekcija 20. stolje\u0107a&#8221;, 2017."},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Timothy Snyder, <em>O tiraniji: dvadeset lekcija 20. stolje\u0107a<\/em>, preveo s engleskog Damir Bili\u010di\u0107, Naklada Ljevak, Zagreb 2017.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada je Friedrich Nietzsche u predgovoru <em>O koristi i \u0161teti historije za \u017eivot<\/em> konstatirao (pritom parafraziraju\u0107i i intelektualno se naslanjaju\u0107i na Goetheov citat o mrskom karakteru znanja) da je \u010dovje\u010danstvu nu\u017ena ona varijanta historije koja \u0107e mu biti potrebna za \u017eivot i djelovanje, o\u010digledno je smatrao i aludirao na to da je jedna od va\u017enih stavki izu\u010davanja pro\u0161losti, izuzev njenog prou\u010davanja isklju\u010divo zbog znanja kao takvog, i ona pou\u010dnog karaktera koja \u0107e nam pomo\u0107i da uo\u010dimo ponavljanje pojedinih obrazaca u povijesnim procesima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naslanjaju\u0107i se na tu nit vodilju, u jesen 2017. Naklada Ljevak objavila je hrvatski prijevod iznimno va\u017enog i nadasve korisnog naslova na koji bi vjerojatno i veliki gorespomenuti filozof zadovoljno gledao. Rije\u010d je o djelu <em>O tiraniji: dvadeset lekcija 20. stolje\u0107a<\/em> ameri\u010dkog povjesni\u010dara Timothyja Snydera (ro\u0111en 1969.), \u010dija su ranija djela tako\u0111er imala iznimno pou\u010dan karakter jer su perspektive i interpretacije koje su bile izno\u0161ene u njima svakako potpadale u povijesni revizionizam najbolje vrste te su kao takve slu\u017eile kao izvrstan poligon za daljnje razmi\u0161ljanje o implikacijama pojedinih povijesnih doga\u0111aja na moderni svijet. Tako je u djelu <em>Bloodlands: Europe between Hitler and Stalin <\/em>Snyder podsjetio na zanemarenu \u010dinjenicu da je ve\u0107ina \u017ertava Holokausta stradala u masovnim ubijanjima van logora smrti, dok je u <em>Black Earth: The Holocaust as History and Warning<\/em> detektirao da je jedan od glavnih razloga za izbijanje holokausta bio onaj ekolo\u0161kog tipa, to\u010dnije da je katalizator koji je ozna\u010dio po\u010detak ubijanja bio vezan za potencijalnu manjkavost hrane za njema\u010dke gra\u0111ane.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Djelo <em>O tiraniji: dvadeset lekcija 20. stolje\u0107a<\/em> podijeljeno je u prolog, epilog te dvadeset kra\u0107ih odjeljaka od kojih se svaki sastoji od kratkog poja\u0161njenja naslova svake cjeline koji je koncipiran kao instrukcija, odnosno lekcija, te elaboracije na temelju povijesnog primjera ili politolo\u0161ki nastrojene analize. Te su elaboracije zami\u0161ljene tako da autor preko njih detektira sli\u010dnosti pro\u0161lih pojavnosti vezanih za uspon i vladavinu fa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih re\u017eima sa sli\u010dnim modernim doga\u0111ajima te na taj na\u010din upozori u kojemu smjeru bi trenutne pojavnosti u socio-politi\u010dkom \u017eivotu mogle skrenuti te na koji na\u010din bi svaki odgovoran gra\u0111anin trebao postupati u privatnom i u javnom \u017eivotu. Pritom je nu\u017eno napomenuti da Snyder posebnu pa\u017enju pola\u017ee na trenutnu situaciju u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, no knjiga bi sa svojim op\u0107im tonom svakako mogla \u201edati pokoju lekciju\u201c bilo kojem gra\u0111aninu neke od zapadnih demokratskih dr\u017eava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doti\u010dnih se dvadeset odjeljaka redom doti\u010de sljede\u0107ih tema. Prvo se razla\u017eu problemi opasnosti neupitnog i prijevremenog pokoravanja pojedinaca novoj vlasti i razloga zbog kojih je potrebno braniti institucije kao \u0161to su sindikati ili pojedine novinske ku\u0107e. Potom se pomo\u0107u povijesnog iskustva upozorava na suptilne znakove koji impliciraju na odstranjivanje vi\u0161estrana\u010dja. Zatim se obra\u0111uju problemi grafitiranja simbola ekstremnih politi\u010dkih sustava na javnim povr\u0161inama, zadr\u017eavanja profesionalne etike (pritom nas Snyder podsje\u0107a koliko su stru\u010dna znanja poput birokracije imala va\u017enu ulogu u provo\u0111enju holokausta) te pojave paravojski. Autor dalje isti\u010de da svaki pojedinac koji nosi oru\u017eje svakako treba biti refleksivan te da nikoga ne bi trebalo biti strah isticati se u svojim stajali\u0161tima. U potonjem odjeljku se nagla\u0161ava koliku ulogu je konformiranost masa imala u sprovo\u0111enju masovnih zlo\u010dina 20. stolje\u0107a. Nadalje, isti\u010de se va\u017enost njegovanja osobnog vokabulara literaturom i u tom se odjeljku upozorava na opasnost pra\u0107enja <em>mainstream<\/em> vijesti i \u010ditanja internetskih \u010dlanaka. Vezano za internetske izvore znanja, Snyder posve\u0107uje dva odjeljka problemu la\u017enih vijesti i teorija zavjere na internetu te nagla\u0161ava da je usprkos tim izvorima nu\u017eno vjerovati u istinu temeljenu na vlastitoj spoznaji koja je nastala putem istra\u017eivanja. Potom se naredna dva dijela posve\u0107uju stvaranju osobnih veza i poznanstava i na koji na\u010din takav neelektroni\u010dki posredovan tip poznanstva poma\u017ee u ostvarivanju politi\u010dkih ciljeva putem \u201ekorporealne\u201c politike, odnosno prosvjedovanjem i fizi\u010dkim otporom. \u0160to se ti\u010de privatnog \u017eivota, njemu Snyder tako\u0111er posve\u0107uje nekoliko stavki knjige u kojima upozorava na opasnost izlaganja privatnog \u017eivota na internetu, poziva na doniranje dobrim ciljevima te na razmjenu podataka, ideja i znanja s kolegama. Naposljetku, Snyder upozorava na pove\u0107anu pa\u017enju prilikom pojave \u201eopasnih rije\u010di\u201c (kao \u0161to su ekstremizam, iznimka itd.), poziva na smirenost prilikom teroristi\u010dkih napada i iskazivanje osobnih stajali\u0161ta o reakciji vladaju\u0107ih organa te u zavr\u0161nim stavkama knjige poziva \u010ditatelje da budu patrioti, a ne nacionalisti (pritom isti\u010du\u0107i razlike) te da budu hrabri.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ton Snyderova djela iznimno podsje\u0107a na ton francuskih politi\u010dki anga\u017eiranih intelektualaca poput Sartrea, Foucaulta i Fanona koji se pozicioniraju kao da iz naroda govore za narod, pritom nazna\u010duju\u0107i koje su opasnosti \u017eivota u modernom svijetu. Snyder se opravdano postavlja kao stru\u010dnjak s autoritetom koji je izvukao lekcije iz predmeta svog prou\u010davanja (\u0161to je dvadesetostoljetna povijest srednje i isto\u010dne Europe) i odlu\u010duje ih diseminirati \u0161to ve\u0107em broju ljudi. U tome je tako\u0111er vidljivo da Snyder iskreno vjeruje u modernu kulturolo\u0161ku paradigmu da bi svaki gra\u0111anin modernog svijeta ujedno trebao biti i kriti\u010dki nastrojen pojedinac, ponajprije orijentiran prema ljudskim pravima koja se odnose na sve ljude bez obzira na religijske, etni\u010dke ili politi\u010dke razlike. Pritom je o\u010digledna autorova nesno\u0161ljivost ne samo spram ameri\u010dkog predsjednika (kojega u djelu ni ne oslovljava imenom), ve\u0107 i spram ruskog vojno-politi\u010dkog djelovanja koje je u zadnje vrijeme pre\u0161lo na diskretnije metode, pritom inkorporiraju\u0107i u svoje taktike i modernu informacijsku tehnologiju, \u0161to je stavka na koju autor posebno upozorava. Va\u017eno je napomenuti da tijekom svog narativa, autor ne upada u bilo kakvu demagogizaciju i hvaljenje odre\u0111enog politi\u010dkog cilja, ve\u0107 pola\u017ee na to da se iz teksta mogu i\u0161\u010ditati pouke i metode namijenjene dobrobiti svakog \u010ditatelja ponaosob. Eventualna zamjerka djelu bi mogla biti ta da u odjeljku u kojemu inzistira na razvoju osobnog vokabulara, tako\u0111er sugerira listu podobnih beletristi\u010dkih naslova za \u010ditanje, \u010dime se stje\u010de dojam da bi i \u010ditatelji mogli postati perceptivni kao i autor ako bi odvojili ne\u0161to vremena da upiju \u010dar tih knjiga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim, bilo kakve zamjerke djelu tu prestaju zato \u0161to je Snyder o\u010digledno djelo namijenio \u0161iroj javnosti pa je zbog toga izbjegavao leksik koji bi prosje\u010dnom \u010ditatelju mogao biti prekompleksan te se potrudio iznimno slo\u017eene ideje sa\u017eeti i \u0161to je mogu\u0107e konciznije prikazati, \u0161to je \u010din koji svakako treba cijeniti. Tako\u0111er je neke od ideja iz proteklih knjiga (npr. iz <em>Bloodlands<\/em>) ponovio u ovom djelu \u010dime o\u010dito \u017eeli pokazati da mu je stalo do toga da neke od njegovih ideja upiju i ljudi koji ne \u010ditaju historiografska djela. Zaklju\u010dno se mo\u017ee ustvrditi da je velika korist ove knjige, izuzev njene prakti\u010dnosti kao \u201evodi\u010da za opstanak\u201c u modernom svijetu, i ta da mo\u017ee biti korisna za upoznavanje \u0161ire javnosti s trenutnim strujanjima u historijskoj znanosti. Iz svega nazna\u010denog mo\u017ee se i\u0161\u010ditati mi\u0161ljenje autora ovih redaka da je ovo naslov koji je svakako vrijedno pro\u010ditati, djelomi\u010dno zbog njegova nevelikog obujma, no ponajprije kako bi na temelju ove knjige \u010ditatelji uo\u010dili odre\u0111ene obrasce iz pro\u0161losti koji su doveli do nekih od najstra\u0161nijih zlo\u010dina u ljudskoj povijesti te djelovali kako se oni ne bi ponovili.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Igor Krnjeta<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Napomena:<\/strong> prikaz \u0107e biti objavljen u \u010dasopisu studenata povijesti <em>Pro tempore<\/em> (br. 13, Zagreb 2018).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-9656","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":9656,"position":0},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":9656,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":9656,"position":2},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":9656,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":9656,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":9656,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9656"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9657,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9656\/revisions\/9657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}