{"id":9575,"date":"2018-05-03T12:20:02","date_gmt":"2018-05-03T12:20:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9575"},"modified":"2018-05-03T12:20:39","modified_gmt":"2018-05-03T12:20:39","slug":"izlozba-navik-on-zivi-ki-zgine-posteno-frankopani-1118-1671","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9575","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eNavik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno \/ Frankopani 1118 \u2013 1671.\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Izlo\u017ebom &#8220;Navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno \/ Frankopani 1118 \u2013 1671.&#8221; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka pridru\u017euje se obilje\u017eavanju 900. godi\u0161njice od prvog spomena (pojave) knezova Kr\u010dkih \u2500 Frankopana, jedne od najzna\u010dajnijih hrvatskih plemi\u0107kih obitelji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Frankopani potje\u010du s otoka Krka, a prvi me\u0111u njima je Dujam \u010dije je sjedi\u0161te bilo najvjerojatnije u ka\u0161telu Gradec, u okolici Vrbnika. Do 15. stolje\u0107a poznati su kao knezovi Kr\u010dki, a grb im je vodoravno prepolovljen \u0161tit sa zlatnom \u0161esterokrakom zvijezdom. Najzna\u010dajniji predstavnik obitelji je Nikola IV. (1352\u20131432), sin Ivana V., koji je kao jedini mu\u0161ki nasljednik objedinio sva porodi\u010dna imanja (Krk s otokom, Senj s kotarom, \u017eupe Gacka, Vinodol, Modru\u0161, Dre\u017enik sa Slunjem, Cetinje s kotorom Kloko\u010dkim) te doveo vlast Frankopana do vrhunca. Prvi se po\u010dinje nazivati Frankapanom (Mi knez Mikula de Frankapan), a papa Martin V. potvr\u0111uje mu 1430. podrijetlo od rimske obitelji Frangipani i dodjeljuje novi grb: dva uspravljena zlatna lava koji lome kruh.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Frankopani su obna\u0161ali mnoge \u010dasne i visoke polo\u017eaje. Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, politi\u010dari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdava\u010di pobo\u017enih i svjetovnih knjiga, crta\u010di i slikari stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stolje\u0107a. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne ba\u0161tine. Sagradili su brojne tvr\u0111ave i razvili mnoge gradove. Bili su obdaritelji crkava i samostana. Orodili su se s najzna\u010dajnijim europskim porodicama. Najpoznatija, i za Hrvatsku najzna\u010dajnija obiteljska veza bila je sa Zrinskima, kako u dobru, tako i u zlu. Posljednji Frankopan, Fran Krsto, osu\u0111en je zajedno s Petrom Zrinskim za urotu protiv kralja i Habsbur\u0161ke Monarhije. Pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Be\u010dkom Novom Mjestu, a sje\u0107anje na te dvije obitelji preraslo je u legendu i postalo nacionalni kult. Tako su se obistinile rije\u010di mladoga Frana Krste Frankopana, ratnika i pjesnika: navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017ebom se, po prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna gra\u0111a koja se ubraja me\u0111u neke od najzna\u010dajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Izlo\u017eba je rezultat dugogodi\u0161njeg djelovnja na za\u0161titi i prou\u010davanju frankopanske ba\u0161tine svih imatelja gra\u0111e, koji su je ovom prigodom nesebi\u010dno ustupili javnosti na uvid.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba<\/p>\n<p>FRANKOPANI 1118 \u2500 1671.<\/p>\n<p>Navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno<\/p>\n<p>4.svibnja 2018. u 19:00 \u2013 1. srpnja 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Organizator:<\/p>\n<p>Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za organizatora: Tea Perin\u010di\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autorica stru\u010dne koncepcije i likovnog postava izlo\u017ebe: Margita Cvijetinovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Lektorica: Mihaela Mate\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Fotografije: arhiva HPM, arhiva MUO, Arhiva HDA, Arhiva NSK, Petar Trinajsti\u0107, arhiva Turisti\u010dke zajednice Kvarnera<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dizajn plakata, pozivnice, letka: Vesna Ro\u017eman<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafi\u010dka priprema postera izlo\u017ebe: Korina Hunjak<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Likovna interpretacija Frankopana: Iva Starac<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Skeniranje i priprema grafika iz knjige J. W. Valvasora: Vladimir Tkal\u010di\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Skeniranje i tehni\u010dka pomo\u0107: Ivana Buljevi\u0107, Dora Milkovi\u0107, Laura Radinovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tehni\u010dki postav izlo\u017ebe: Melanija \u0160tokov, Dino Markovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Priprema multimedijalnih sadr\u017eaja: Tihomir Tutek<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dekoracija izlo\u017ebenog prostora: Agencija za vjen\u010danja \u201cNoi due\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ilustrativna i izlo\u017ebena gra\u0111a: Dr\u017eavni arhiv u Rijeci, Franjeva\u010dki samostan na Ko\u0161ljunu, Franjeva\u010dki samostan na Trsatu, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Muzej za umjetnost i obrt, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rije\u010dka nadbiskupija, Riznica Katedrale sv. Vida, Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Rijeka, \u017dupa Uznesenja B. D. Marije u Vrbniku<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pokrovitelj izlo\u017ebe: Rije\u010dka nadbiskupija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Suorganizator izlo\u017ebe: Primorsko \u2013 goranska \u017eupanija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zahvaljujemo svima koji su svojim savjetom, trudom i zalaganjem omogu\u0107ili da izlo\u017eba poprimi svoj kona\u010dni oblik, a naro\u010dito Zavodu za dru\u0161tvene i povijesne znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i akademiku Petru Str\u010di\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Primorsko-goranske \u017eupanije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/ppmhp.hr\/navik-on-zivi-ki-zgine-posteno\/\">http:\/\/ppmhp.hr\/navik-on-zivi-ki-zgine-posteno\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9576,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-9575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/PPHPR.jpg?fit=600%2C332&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":9575,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":9575,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":9575,"position":2},"title":"&#8220;Polji\u010dica &#8211; Savez za Poljica&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":9575,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":9575,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":9575,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9575"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9578,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575\/revisions\/9578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}