{"id":9575,"date":"2018-05-03T12:20:02","date_gmt":"2018-05-03T12:20:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9575"},"modified":"2018-05-03T12:20:39","modified_gmt":"2018-05-03T12:20:39","slug":"izlozba-navik-on-zivi-ki-zgine-posteno-frankopani-1118-1671","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9575","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eNavik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno \/ Frankopani 1118 \u2013 1671.\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Izlo\u017ebom &#8220;Navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno \/ Frankopani 1118 \u2013 1671.&#8221; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka pridru\u017euje se obilje\u017eavanju 900. godi\u0161njice od prvog spomena (pojave) knezova Kr\u010dkih \u2500 Frankopana, jedne od najzna\u010dajnijih hrvatskih plemi\u0107kih obitelji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Frankopani potje\u010du s otoka Krka, a prvi me\u0111u njima je Dujam \u010dije je sjedi\u0161te bilo najvjerojatnije u ka\u0161telu Gradec, u okolici Vrbnika. Do 15. stolje\u0107a poznati su kao knezovi Kr\u010dki, a grb im je vodoravno prepolovljen \u0161tit sa zlatnom \u0161esterokrakom zvijezdom. Najzna\u010dajniji predstavnik obitelji je Nikola IV. (1352\u20131432), sin Ivana V., koji je kao jedini mu\u0161ki nasljednik objedinio sva porodi\u010dna imanja (Krk s otokom, Senj s kotarom, \u017eupe Gacka, Vinodol, Modru\u0161, Dre\u017enik sa Slunjem, Cetinje s kotorom Kloko\u010dkim) te doveo vlast Frankopana do vrhunca. Prvi se po\u010dinje nazivati Frankapanom (Mi knez Mikula de Frankapan), a papa Martin V. potvr\u0111uje mu 1430. podrijetlo od rimske obitelji Frangipani i dodjeljuje novi grb: dva uspravljena zlatna lava koji lome kruh.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Frankopani su obna\u0161ali mnoge \u010dasne i visoke polo\u017eaje. Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, politi\u010dari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdava\u010di pobo\u017enih i svjetovnih knjiga, crta\u010di i slikari stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stolje\u0107a. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne ba\u0161tine. Sagradili su brojne tvr\u0111ave i razvili mnoge gradove. Bili su obdaritelji crkava i samostana. Orodili su se s najzna\u010dajnijim europskim porodicama. Najpoznatija, i za Hrvatsku najzna\u010dajnija obiteljska veza bila je sa Zrinskima, kako u dobru, tako i u zlu. Posljednji Frankopan, Fran Krsto, osu\u0111en je zajedno s Petrom Zrinskim za urotu protiv kralja i Habsbur\u0161ke Monarhije. Pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Be\u010dkom Novom Mjestu, a sje\u0107anje na te dvije obitelji preraslo je u legendu i postalo nacionalni kult. Tako su se obistinile rije\u010di mladoga Frana Krste Frankopana, ratnika i pjesnika: navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017ebom se, po prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna gra\u0111a koja se ubraja me\u0111u neke od najzna\u010dajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Izlo\u017eba je rezultat dugogodi\u0161njeg djelovnja na za\u0161titi i prou\u010davanju frankopanske ba\u0161tine svih imatelja gra\u0111e, koji su je ovom prigodom nesebi\u010dno ustupili javnosti na uvid.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba<\/p>\n<p>FRANKOPANI 1118 \u2500 1671.<\/p>\n<p>Navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno<\/p>\n<p>4.svibnja 2018. u 19:00 \u2013 1. srpnja 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Organizator:<\/p>\n<p>Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za organizatora: Tea Perin\u010di\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autorica stru\u010dne koncepcije i likovnog postava izlo\u017ebe: Margita Cvijetinovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Lektorica: Mihaela Mate\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Fotografije: arhiva HPM, arhiva MUO, Arhiva HDA, Arhiva NSK, Petar Trinajsti\u0107, arhiva Turisti\u010dke zajednice Kvarnera<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dizajn plakata, pozivnice, letka: Vesna Ro\u017eman<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafi\u010dka priprema postera izlo\u017ebe: Korina Hunjak<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Likovna interpretacija Frankopana: Iva Starac<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Skeniranje i priprema grafika iz knjige J. W. Valvasora: Vladimir Tkal\u010di\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Skeniranje i tehni\u010dka pomo\u0107: Ivana Buljevi\u0107, Dora Milkovi\u0107, Laura Radinovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tehni\u010dki postav izlo\u017ebe: Melanija \u0160tokov, Dino Markovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Priprema multimedijalnih sadr\u017eaja: Tihomir Tutek<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dekoracija izlo\u017ebenog prostora: Agencija za vjen\u010danja \u201cNoi due\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ilustrativna i izlo\u017ebena gra\u0111a: Dr\u017eavni arhiv u Rijeci, Franjeva\u010dki samostan na Ko\u0161ljunu, Franjeva\u010dki samostan na Trsatu, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Muzej za umjetnost i obrt, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rije\u010dka nadbiskupija, Riznica Katedrale sv. Vida, Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Rijeka, \u017dupa Uznesenja B. D. Marije u Vrbniku<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pokrovitelj izlo\u017ebe: Rije\u010dka nadbiskupija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Suorganizator izlo\u017ebe: Primorsko \u2013 goranska \u017eupanija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zahvaljujemo svima koji su svojim savjetom, trudom i zalaganjem omogu\u0107ili da izlo\u017eba poprimi svoj kona\u010dni oblik, a naro\u010dito Zavodu za dru\u0161tvene i povijesne znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i akademiku Petru Str\u010di\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Primorsko-goranske \u017eupanije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/ppmhp.hr\/navik-on-zivi-ki-zgine-posteno\/\">http:\/\/ppmhp.hr\/navik-on-zivi-ki-zgine-posteno\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9576,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-9575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/PPHPR.jpg?fit=600%2C332&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":9575,"position":0},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":9575,"position":1},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":9575,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":9575,"position":3},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":9575,"position":4},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":9575,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9575"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9578,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9575\/revisions\/9578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}