{"id":9400,"date":"2018-04-21T12:20:29","date_gmt":"2018-04-21T12:20:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9400"},"modified":"2018-04-21T12:20:29","modified_gmt":"2018-04-21T12:20:29","slug":"motor-mijene-georg-fink-gladan-sam-1929","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9400","title":{"rendered":"\u201eMotor mijene\u201c \u2013 Georg Fink: Gladan sam (1929)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 25. travnja 2018. u 18h u Goethe-Institutu u Zagrebu novi termin \u201cMotora mijene\u201d tematizira roman Georga Finka \u201eGladan sam\u201c (1929).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene \u2013 Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Georg Fink: Gladan sam<\/strong><\/em> (1929)<\/p>\n

 <\/p>\n

BE\u010c (popri\u0161te Bettauerova \u201eGrada bez \u017didova\u201c) i BERLIN (popri\u0161te Finkova romana \u201eGladan sam\u201c) u me\u0111ura\u0107u predstavljali su dva tipa grada-releja: prvi socijaldemokratski, a drugi komunisti\u010dki. Dok je u prvom nakon izgubljenog rata i raspada Monarhije uspostavljena socijaldemokratska vlada, koja sistemski uvodi niz progresivnih municipalnih mjera (od sustava gradskih vrti\u0107a preko prevencije bolesti do socijalnog stanovanja), drugi se nalazi pod \u010dizmom weimarskog re\u017eima koji sustavno potire radni\u010dko pitanje i tako otklanja \u201eopasnost bolj\u0161evizma\u201c. Posljedi\u010dno je radni\u010dki pokret tj. \u0161ira lijeva scena (komunisti, spartakisti, anarhisti) radikalnijeg predznaka od one be\u010dke. Dok su se Be\u010dani postupnim kulturnim radom opredijelili za \u201eevoluciju\u201c, Berlin\u010dani su jednozna\u010dno zagovarali \u201erevoluciju\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz tog se ozra\u010dja hrani roman \u201eGladan sam\u201c \/ \u201eMich hungert\u201c, objavljen 1929. u Cassirer Verlagu, pisan u vrijeme Velike gospodarske krize, koji je – kao i Bettauerov roman – bio knji\u017eevni doga\u0111aj godine. Roman je 1932. preveden u zagreba\u010dkoj Minervi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111u jugoslavenskom ljevicom izazvao je srodne kriti\u010dke reakcije, i to u socijaldemokratskoj Socijalnoj Misli (ur. Bo\u017eidar Ad\u017eija) i u komunisti\u010dkoj \u201eLiteraturi\u201c (ur. Stevan Galoga\u017ea).<\/p>\n

1) U \u201eSocijalnoj Misli\u201c stoji nepotpisana kritika (mogu\u0107i autor je Vilko Ivanu\u0161a), koja romanu i autoru ponajprije predbacuje izostanak progresivne perspektive. Usp. \u201eSocijalna Misao\u201c 5.1-2 (1932): 20.<\/p>\n

2) Stevan Galoga\u017ea u svojoj je kritici opse\u017eniji, a autoru je spreman oprostiti daleko manje nego to \u010dini Ivanu\u0161a. Usp. \u201eJedan primjer pseudosocijalne literature.\u201c Literatura 2.3 (1932): 110-114.<\/p>\n

 <\/p>\n

Evo ulomaka iz obiju kritika:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eJedino je tek, \u0161to bi se moglo autoru prigovoriti: on je pisao autobiografiju, koja djeluje previ\u0161e individualno. Mogu\u0107e je on li\u010dno previ\u0161e pretrpio, a da bi mogao biti pro\u010di\u0161\u0107eniji! Ali zar on nema nikakovog izlaza iz te bijede, iz tog kaosa, pa bio taj izlaz i mogu\u0107e u dalekoj budu\u0107nosti? Ne zna li autor za ideje, na\u010din, kako bi se ta nevolja mogla odstraniti?\u201c (\u201eSocijalna Misao\u201c 20)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eCijela je ova knjiga ‘socijalna’ hoh\u0161taplerija. Ni\u0161ta ona ne kazuje uvjerljivo, ni\u0161ta ne organizuje. Jedna dosadna individualisti\u010dka lamentacija, neuvjerljiva malogra\u0111anska sentimentalnost, bljutava literatura od po\u010detka do kraja. Autor ‘proleterski’ koketira, a stvarno pi\u0161e o nekim abnormalnim \u010dlanovima jedne siroma\u0161ne obitelji bez proleterskog mentaliteta.\u201c (\u201eLiteratura\u201c 110)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGeorg Fink tvrdi:<\/p>\n

    \n
  1. Socijalnih problema nema.<\/li>\n
  2. Postoji samo bijeda i siroma\u0161tvo.<\/li>\n
  3. Siroma\u0161tvo je prirodni zakon.<\/li>\n
  4. Sredstvo za pomo\u0107 je novac.<\/li>\n
  5. Svima se ne mo\u017ee pomo\u0107i jer nema toliko novaca.<\/li>\n
  6. Sirotinji, dakle, ‘nema pomo\u0107i’.<\/li>\n<\/ol>\n

    To je dakle ‘ideologija’ Georga Finka, i mi mislimo da za Finkovu opasnu slaboumnost ne treba ve\u0107ih dokaza.\u201c (111)<\/p>\n

     <\/p>\n

    \u201eKad gladan \u010dovjek ispisuje ideologije sitih, onda je prizor zaista i komi\u010dan i tu\u017ean. To je do\u0161lo i radi toga jer je Teddy-autor zaista \u010ditao pogre\u0161ne knjige. On nam tuma\u010di na str. 158. da je \u010ditao ‘Andersena i Grimma’, i ‘lake francuske i engleske knjige’. A tko \u010dita ‘lake francuske i engleske knjige’, onda je razumljivo da ima kopirajt na slaboumnost.\u201c (113)<\/p>\n

     <\/p>\n

    Ove kritike treba shvatiti kao dio nastojanja doma\u0107e i me\u0111unarodne lijeve inteligencije da pripremi put za nastajanje prave, autenti\u010dne “proletersko-revolucionarne” ili “socijalne literature”. Ni drugi naslovi kod kritike nisu prolazili mnogo bolje: jer trebalo se tek odvrgnuti gra\u0111anskoj klasi, koja je na polju knji\u017eevnog stvarala\u0161tva jo\u0161 uvijek bila najdjelotvornija, i preodijeliti se za stvaranje politi\u010dke literature koja \u0107e uistinu slu\u017eiti ciljevima emancipacije radni\u010dke klase, a onda i \u010dovje\u010danstva uop\u0107e.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Izvor:<\/p>\n

     <\/p>\n

    https:\/\/hr-hr.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    https:\/\/hr-hr.facebook.com\/events\/342991336190728\/<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Hunger.jpg?fit=601%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":9400,"position":0},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":9400,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":9400,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":9400,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":9400,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":9400,"position":5},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9400"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9402,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400\/revisions\/9402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}