{"id":9400,"date":"2018-04-21T12:20:29","date_gmt":"2018-04-21T12:20:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9400"},"modified":"2018-04-21T12:20:29","modified_gmt":"2018-04-21T12:20:29","slug":"motor-mijene-georg-fink-gladan-sam-1929","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9400","title":{"rendered":"\u201eMotor mijene\u201c \u2013 Georg Fink: Gladan sam (1929)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 25. travnja 2018. u 18h u Goethe-Institutu u Zagrebu novi termin \u201cMotora mijene\u201d tematizira roman Georga Finka \u201eGladan sam\u201c (1929).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene \u2013 Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Georg Fink: Gladan sam<\/strong><\/em> (1929)<\/p>\n

 <\/p>\n

BE\u010c (popri\u0161te Bettauerova \u201eGrada bez \u017didova\u201c) i BERLIN (popri\u0161te Finkova romana \u201eGladan sam\u201c) u me\u0111ura\u0107u predstavljali su dva tipa grada-releja: prvi socijaldemokratski, a drugi komunisti\u010dki. Dok je u prvom nakon izgubljenog rata i raspada Monarhije uspostavljena socijaldemokratska vlada, koja sistemski uvodi niz progresivnih municipalnih mjera (od sustava gradskih vrti\u0107a preko prevencije bolesti do socijalnog stanovanja), drugi se nalazi pod \u010dizmom weimarskog re\u017eima koji sustavno potire radni\u010dko pitanje i tako otklanja \u201eopasnost bolj\u0161evizma\u201c. Posljedi\u010dno je radni\u010dki pokret tj. \u0161ira lijeva scena (komunisti, spartakisti, anarhisti) radikalnijeg predznaka od one be\u010dke. Dok su se Be\u010dani postupnim kulturnim radom opredijelili za \u201eevoluciju\u201c, Berlin\u010dani su jednozna\u010dno zagovarali \u201erevoluciju\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz tog se ozra\u010dja hrani roman \u201eGladan sam\u201c \/ \u201eMich hungert\u201c, objavljen 1929. u Cassirer Verlagu, pisan u vrijeme Velike gospodarske krize, koji je – kao i Bettauerov roman – bio knji\u017eevni doga\u0111aj godine. Roman je 1932. preveden u zagreba\u010dkoj Minervi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111u jugoslavenskom ljevicom izazvao je srodne kriti\u010dke reakcije, i to u socijaldemokratskoj Socijalnoj Misli (ur. Bo\u017eidar Ad\u017eija) i u komunisti\u010dkoj \u201eLiteraturi\u201c (ur. Stevan Galoga\u017ea).<\/p>\n

1) U \u201eSocijalnoj Misli\u201c stoji nepotpisana kritika (mogu\u0107i autor je Vilko Ivanu\u0161a), koja romanu i autoru ponajprije predbacuje izostanak progresivne perspektive. Usp. \u201eSocijalna Misao\u201c 5.1-2 (1932): 20.<\/p>\n

2) Stevan Galoga\u017ea u svojoj je kritici opse\u017eniji, a autoru je spreman oprostiti daleko manje nego to \u010dini Ivanu\u0161a. Usp. \u201eJedan primjer pseudosocijalne literature.\u201c Literatura 2.3 (1932): 110-114.<\/p>\n

 <\/p>\n

Evo ulomaka iz obiju kritika:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eJedino je tek, \u0161to bi se moglo autoru prigovoriti: on je pisao autobiografiju, koja djeluje previ\u0161e individualno. Mogu\u0107e je on li\u010dno previ\u0161e pretrpio, a da bi mogao biti pro\u010di\u0161\u0107eniji! Ali zar on nema nikakovog izlaza iz te bijede, iz tog kaosa, pa bio taj izlaz i mogu\u0107e u dalekoj budu\u0107nosti? Ne zna li autor za ideje, na\u010din, kako bi se ta nevolja mogla odstraniti?\u201c (\u201eSocijalna Misao\u201c 20)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eCijela je ova knjiga ‘socijalna’ hoh\u0161taplerija. Ni\u0161ta ona ne kazuje uvjerljivo, ni\u0161ta ne organizuje. Jedna dosadna individualisti\u010dka lamentacija, neuvjerljiva malogra\u0111anska sentimentalnost, bljutava literatura od po\u010detka do kraja. Autor ‘proleterski’ koketira, a stvarno pi\u0161e o nekim abnormalnim \u010dlanovima jedne siroma\u0161ne obitelji bez proleterskog mentaliteta.\u201c (\u201eLiteratura\u201c 110)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGeorg Fink tvrdi:<\/p>\n

    \n
  1. Socijalnih problema nema.<\/li>\n
  2. Postoji samo bijeda i siroma\u0161tvo.<\/li>\n
  3. Siroma\u0161tvo je prirodni zakon.<\/li>\n
  4. Sredstvo za pomo\u0107 je novac.<\/li>\n
  5. Svima se ne mo\u017ee pomo\u0107i jer nema toliko novaca.<\/li>\n
  6. Sirotinji, dakle, ‘nema pomo\u0107i’.<\/li>\n<\/ol>\n

    To je dakle ‘ideologija’ Georga Finka, i mi mislimo da za Finkovu opasnu slaboumnost ne treba ve\u0107ih dokaza.\u201c (111)<\/p>\n

     <\/p>\n

    \u201eKad gladan \u010dovjek ispisuje ideologije sitih, onda je prizor zaista i komi\u010dan i tu\u017ean. To je do\u0161lo i radi toga jer je Teddy-autor zaista \u010ditao pogre\u0161ne knjige. On nam tuma\u010di na str. 158. da je \u010ditao ‘Andersena i Grimma’, i ‘lake francuske i engleske knjige’. A tko \u010dita ‘lake francuske i engleske knjige’, onda je razumljivo da ima kopirajt na slaboumnost.\u201c (113)<\/p>\n

     <\/p>\n

    Ove kritike treba shvatiti kao dio nastojanja doma\u0107e i me\u0111unarodne lijeve inteligencije da pripremi put za nastajanje prave, autenti\u010dne “proletersko-revolucionarne” ili “socijalne literature”. Ni drugi naslovi kod kritike nisu prolazili mnogo bolje: jer trebalo se tek odvrgnuti gra\u0111anskoj klasi, koja je na polju knji\u017eevnog stvarala\u0161tva jo\u0161 uvijek bila najdjelotvornija, i preodijeliti se za stvaranje politi\u010dke literature koja \u0107e uistinu slu\u017eiti ciljevima emancipacije radni\u010dke klase, a onda i \u010dovje\u010danstva uop\u0107e.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Izvor:<\/p>\n

     <\/p>\n

    https:\/\/hr-hr.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    https:\/\/hr-hr.facebook.com\/events\/342991336190728\/<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Hunger.jpg?fit=601%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":9400,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":9400,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":9400,"position":2},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":9400,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":9400,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":9400,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9400"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9402,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9400\/revisions\/9402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}