U Zagrebu je 3. i 4. o\u017eujka\u00a0 u hotelu Laguna\u00a0 odr\u017eana godi\u0161nja skup\u0161tina i seminar Hrvatske udruge nastavnika povijesti. Skup\u0161tina je obilovala zanimljivim radionicama i\u00a0 tematskim predavanjima koje su pripremili u\u010ditelji i nastavnici povijesti, \u010dlanovi udruge. \u00a0U vrlo bogatom programu, na seminaru je bilo govora o pou\u010davanju o ljudskim pravima kroz nastavu povijesti, o \u00a0konceptu aktualnog prijedloga kurikuluma povijesti i nastavnim jedinicama izra\u0111enima po istom prijedlogu te su i predstavljeni projekti u kojima udruga sudjeluje.<\/p>\n
Uvodnu rije\u010d i izvje\u0161taj o aktivnostima udruge od posljednje skup\u0161tine u o\u017eujku 2017., iznijela je Dea Mari\u0107, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ujedno i predsjednica udruge. Navela je projekte i aktivnosti u kojima je sudjelovala udruga u proteklu godinu dana. Jedna od najva\u017enijih aktivnosti uz sudjelovanje na brojnim projektima bila je i Prijedlog izmjena statuta Hrvatske udruge nastavnika povijesti.<\/p>\n
Nakon uvodnih rije\u010di slijedile su\u00a0 tematske radionice o pou\u010davanju o holokaustu. Prvu je radionicu: \u201eLea Deutsch i pou\u010davanje o holokaustu\u201c<\/em> odr\u017eao \u017darko Beri\u0107 iz O\u0160 Vladimira Nazora Rovinj. Prije same radionice postavio je pitanja: Za\u0161to pou\u010davati o te\u0161kim temama? Koje poruke \u017eelimo poslati u\u010denicima? Kako pou\u010davati? U radionici je bilo govora o Lei Deutsch, dje\u010djoj glumici \u00a0\u017eidovskog\u00a0podrijetla koja je umrla za vrijeme\u00a0holokausta. Bila je najmla\u0111a glumica koja je stala na daske\u00a0zagreba\u010dkog\u00a0Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta. \u010cesto su je nazivali\u00a0\u010dudom od djeteta<\/em>\u00a0i hrvatskom\u00a0Shirley Temple\u00a0koja je u isto vrijeme bila\u00a0hollywoodska\u00a0gluma\u010dka zvijezda, analizirao se film napravljen o njoj, izra\u0111ivani su likovni radovi.<\/p>\n Drugu je radionicu: \u201eProgon Jehovinih svjedoka u vrijeme Drugoga svjetskog rata\u201c<\/em> predstavio Milivoj Dretar iz O\u0160 Petar Zrinski\u00a0 Jal\u017eabet. U radionici je bilo govora o \u010desto zaboravljanom progonu Jehovinih svjedoka tijekom Drugoga svjetskog rata. Jehovini svjedoci protive se \u0161tovanju vjerskih i nacionalnih simbola, uzimanju oru\u017eja u ruke, ne sudjeluju u politici, klone se ovozemaljskih u\u017eitaka, nakon dolaska nacista na vlas 1933. Odbijaju \u00a0pozdrav Heil Hiter i sudjelovanje u vojnim aktivnostima pa bivaju optu\u017eeni za bolj\u0161evi\u010dku urotu. Ubrzo su zabranjeni i slani u logore u kojima su nosili ljubi\u010dasti trokut. Nisu ubijani u logorima (arijevci su) ali \u00a0su dobivali su najgore poslove, nisu bje\u017eali iz logora, bili su pokorni stra\u017earima. U Hrvatskoj ih je bilo malo tijekom Drugoga svjetskog rata. U radionici su prikazana i usmena svjedo\u010danstva pomo\u0107u kojih u\u010denici mogu analizirati \u017eivot Jehovinih svjedoka tijekom Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n Blok radionica i predavanja o holokaustu zavr\u0161en je predstavljanjem \u201eSmjernica za pou\u010davanje<\/em> osjetljivih i kontroverznih tema na primjeru holokausta\u201c <\/em>koje je predstavila Loranda Mileti\u0107, iz Agencije za odgoj i obrazovanje, podru\u010dna jedinica. U po\u010detnom je predavanju predstavljena IHRA \u2013 International Holocaust Remembrance Alliance . IHRA je Me\u0111unarodni savez za sje\u0107anje na holokaust sastoji se od predstavnika vlada i nevladinih udruga s ciljem poticanja aktivnosti u obrazovanju o holokaustu, sje\u0107anju i istra\u017eivanju u zemljama \u010dlanicama i drugim zainteresiranim zemljama te u davanju politi\u010dke potpore ovim aktivnostima u nacionalnim i me\u0111unarodnim kontekstima. Me\u0111unarodni savez zapo\u010deo je s radom 1998. godine, premijera, a danas ima 31 zemlju punopravnu \u010dlanicu me\u0111u kojima je i Hrvatska. Dr\u017eave \u010dlanice Me\u0111unarodnog saveza moraju biti dosljedne stockholmskoj Deklaraciji Me\u0111unarodnog foruma o holokaustu te moraju prihvatiti na\u010dela koja je Me\u0111unarodni savez usvojio u svezi s \u010dlanstvom. Dr\u017eave \u010dlanice tako\u0111er moraju biti privr\u017eene provedbi nacionalnih programa koji podupiru obrazovanje, \u010duvanje uspomene i istra\u017eivanje holokausta i drugih genocida. Smjernice bi trebale pobolj\u0161ati znanje o holokaustu, sa\u010duvati sje\u0107anja na one koji su pro\u0161li patnje, potaknuti nastavnike, u\u010denike i studente da razmi\u0161ljaju o moralnim i duhovnim pitanjima koja proizlaze iz holokausta i koja se mogu primijeniti u dana\u0161njem svijetu. Nakon predstavljanja IHRE , slijedila je radionica u kojoj se govorilo o osjetljivim temama prilikom pou\u010davanja o holokaustu. \u201ePri\u010da o djevoj\u010dici Hanah.\u201c Osobna pri\u010da o Hani i\u00a0 njezinoj obitelji i \u0161iroj zajednici u svakodnevnom \u017eivotu prije holokausta i za vrijeme holokausta. Pri\u010da o Hani je stavljena i u \u0161iri povijesni kontekst.<\/p>\n Drugi je dio prvog dana Skup\u0161tine bio posve\u0107en novom Prijedlogu kurikuluma povijesti. Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je \u201ePrijedlog kurikuluma<\/em> povijesti, Ina\u010dica 2.1<\/em>.\u201c Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest definirana je svrha i odgojno-obrazovni ciljevi u\u010denja i pou\u010davanja predmeta. Kurikulum se temelji na konceptualnom razumijevanju i strukturiran je oko pet koncepata (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, izvori i istra\u017eivanje pro\u0161losti, interpretacije i perspektive)\u00a0iz kojih proizlaze ishodi u\u010denja. Ishodi za sve godine u\u010denja razra\u0111eni su po razinama usvojenosti koje su pokazatelj o napredovanju u\u010denika tijekom u\u010denja predmet. Kurikulum je manje optere\u0107en upam\u0107ivanjem faktografije i osmi\u0161ljen je tako da se postigne ravnote\u017ea izme\u0111u stjecanja temeljnih znanja o pro\u0161losti i razvoja vje\u0161tina povezanih s istra\u017eivanjem pro\u0161losti, kao i pregleda klju\u010dnih sadr\u017eaja i dubinske obrade odabranih tema. U konceptima i ishodima je fokus na razvoju konceptualnog i proceduralnog znanja \u010dime se stvara okru\u017eenje za aktivno u\u010denje.\u00a0 U\u010denik je u sredi\u0161tu procesa u\u010denja.<\/p>\n Kako bi novi kurikulum funkcionirao u praksi pokazala je Martina Glu\u010dina iz Srednje i poljoprivredne i tehni\u010dke \u0161kole Opuzen, ina\u010de \u010dlanica Radne skupine za izradu kurikuluma. U radionici\u201c Mirovni ugovori i stvaranje versajskog poretka<\/em>\u201c dala je primjer nastavnih aktivnosti po prijedlogu kurikuluma povijesti. Tako\u0111er je i predstavila radionicu\u00a0 za peti razred osnovne \u0161kole \u201e\u010covjek i njegov grob\u201c \u2013<\/em> grobnica slu\u017ebenika Nebamuna<\/em> \u010diji je autor Valerija Turk \u2013 Prese\u010dki iz Gimnazije Daruvar, tako\u0111er \u010dlanica Radne skupine za izradu kurikuluma.<\/p>\n Prvi je radni dan zavr\u0161io predstavljanjem \u00a0zanimljivog projekta i mre\u017ene stranice\u201c Zami\u0161ljena<\/em> nogometna povijest \u2013 Imaginary football history<\/em>\u201c \u010diji je autor Hrvoje Petrovi\u0107 iz Osijeka. Stranica\u00a0 \u201eZami\u0161ljena nogometna povijest\u201c predstavlja spoj suvremenog nogometa i povijesti, a bavi se prikazom nogometnih reprezentacija u pro\u0161losti u smislu kako bi one izgledale da su uistinu postojale. <\/em>Glavni i jedini kriterij pri selekciji nogometa\u0161a jest njegovo mjesto ro\u0111enja<\/em>, odnosno on igra za reprezentaciji odre\u0111ene zemlje u kojoj se nalazilo njegovo mjesto ro\u0111enja u uzetom povijesnom trenutku. Cilj projekta je u\u010diti povijest, ali i geografiju uz pomo\u0107 nogometa.<\/p>\n Drugi je dan Skup\u0161tine tako\u0111er zapo\u010deo radionicama:\u00a0 \u201ePovijest i demokratska kultura\u201c<\/em> te \u201c Gra\u0111ani<\/em> tra\u017ee dr\u017eavu<\/em>,\u201c u kojima je Vedran Risti\u0107 iz III. gimnazije iz Osijeka govorio o pou\u010davanju o ljudskim pravima i razvijanju kompetencija za demokratsko gra\u0111anstvo kroz nastavu povijesti. One su bile primjena nau\u010denog na The South East Europe Summer Academy 2017. \u2013 Training of trainers for democracy and human rights at school<\/em> koju je organizirao The European Wergeland Centre <\/em>u suradnji s Vije\u0107em Europe i crnogorskim Ministarstvom prosvete u Cetinju (Crna Gora) u rujnu 2017.<\/p>\n Nakon Vedrana Risti\u0107a, o Kulturi kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja govorio je Nikica Torbica iz Osijeka. Predstavio je projekt Udruge KultAkt \u201eKultura kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja<\/em>\u201c, na kojem sura\u0111uje i Hrvatska udruga nastavnika povijesti. Prisutni su se upoznali sa \u0161est radionica provedenih u sklopu prve faze projekta, a potom i sa sljede\u0107om fazom u kojoj u\u010denici na osnovi ste\u010denog znanja i vje\u0161tina smi\u0161ljaju i provode vlastiti projekt.<\/p>\n Nakon radionica predstavljeni su projekti u kojima udruga ve\u0107 sudjeluje, ali i najavljeni novi projekti i\u00a0 nove mogu\u0107nosti za usavr\u0161avanje.\u00a0 Igor Jovanovi\u0107 iz O\u0160 Veli Vrh Pula, predstavio je projekt \u201eTeaching EU<\/em>\u201c. Radi se o jednogodi\u0161njem projektu zapo\u010detom 2017. u kojem izme\u0111u dvanaest europskih dr\u017eava sudjeluje i Hrvatska. Glavni je cilj projekta dati podr\u0161ku i motivirati\u00a0 u\u010ditelje i nastavnike diljem Europe u pou\u010davanju povijesti Europske unije. Radionice nastale na projektu\u00a0 \u0107e biti predstavljene u\u010diteljima i nastavnicima na seminaru u Puli, koji \u0107e se odr\u017eati u svibnju 2018.<\/p>\n \u201eStolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog\u201c<\/em> \u00a0je projekt u koji se uklju\u010dila Hrvatska udruga nastavnika povijesti po\u010detkom 2017. godine. O projektu su govorili Renato Mati\u0107 s Hrvatskih studija iz Zagreba , Igor Jovanovi\u0107 iz O\u0160 Veli Vrh Pula i Igor \u0160aponja iz Ekonomske \u0161kole Pula. Fa\u0161izam i njemu suprotstavljeni antifa\u0161izam, koji se u Istri javlja 1919., me\u0111u prvima u svijetu (2019., obilje\u017eava se stogodi\u0161njica), predstavljaju klju\u010dne antipode koji su Istru oblikovali u svakom pogledu \u2013 demografskom, politi\u010dkom, gospodarskom, kulturnom. Cilj je projekta interdisciplinarnim pristupom promatrati antifa\u0161izam u njegovoj slojevitosti i interakciji s nizom \u010dimbenika i struktura.<\/p>\n Festival povijesti \u2013 Kliofest\u00a0 predstavio je\u00a0Damir Agi\u010di\u0107, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radi se o godi\u0161njoj je manifestaciji posve\u0107enoj popularizaciji\u00a0povijesne znanosti\u00a0i srodnih struka. Prvi Kliofest odr\u017ean je u Zagrebu 2014. godine. Nazvan je prema\u00a0anti\u010dkoj\u00a0gr\u010dkoj muzi\u00a0Klio, za\u0161titnici povijesti. Glavni organizatori festivala su\u00a0Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti,\u00a0Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu,\u00a0Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu\u00a0i\u00a0Hrvatski dr\u017eavni arhiv. Cilj festivala su popularizacija nakladni\u010dke djelatnosti na polju\u00a0historiografije\u00a0i srodnih znanosti i poticanje rasprave me\u0111u povjesni\u010darima o va\u017enim pitanjima struke te op\u0107enito o mjestu i polo\u017eaju povijesti i povjesni\u010dara u suvremenom hrvatskom dru\u0161tvu. Hrvatska udruga nastavnika povijesti od samih je po\u010detaka Kliofesta jedan od sudionika, a ponegdje i organizator aktivnosti.<\/p>\n Hano Uzeirbegovi\u0107 iz \u00a0Hotelijersko-turisti\u010dke srednje \u0161kole iz Zagreba, predstavio je udrugu Virtualci, odnosno novi pristup obrazovanju pod nazivom Virtualna povijest. To je fakultativni predmet u kojem za svladavanje sadr\u017eaja iz povijesti koristimo suvremene tehnologije. Projekt je specifi\u010dan jer\u00a0 se za u\u010denje koristi tehnologija koja primarno nije namijenjena obrazovanju, ali je vrlo interesantna u\u010denicima. Cilj ovakvog pristupa nastavi je pribli\u017eiti nastavni sadr\u017eaj u\u010denicima na njima zanimljiv na\u010din, potaknuti ih da sami istra\u017euju i modernizirati nastavni proces.<\/p>\n O novom FGYO (French \u2013 German Youth Office) projektu u kojem \u0107e udruga sudjelovati govorila je Dea Mari\u0107 predsjednica udruge. Projekt nudi me\u0111unarodnu i interkulturalnu suradnju. U prija\u0161njim je projektima u organizaciji FGYO sudjelovao \u010dlan udruge Vedran Risti\u0107, a na inicijalnom \u0107e sastanku novog projekta koji \u0107e biti odr\u017ean u Dachau krajem o\u017eujka sudjelovati\u00a0 Helena Strugar.<\/p>\n