{"id":9286,"date":"2018-04-14T21:00:32","date_gmt":"2018-04-14T21:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9286"},"modified":"2018-04-14T21:00:32","modified_gmt":"2018-04-14T21:00:32","slug":"marijan-bobinac-sjecanje-i-suvremenost-ogledi-o-novom-njemackom-povijesnom-romanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9286","title":{"rendered":"Marijan Bobinac, \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2018. godine knjigu Marijana Bobinca \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Marijan Bobinac<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sje\u0107anje i suvremenost<\/strong><\/em><\/p>\n

Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od nastanka modernoga povijesnog romana prije dva stolje\u0107a \u2013 njegovim utemeljiteljem smatra se Walter Scott \u2013 taj \u017eanr prolazio je velike promjene, uvrije\u017eio se u mnogim nacionalnim knji\u017eevnostima, poprimao razli\u010dite oblike, zahva\u0107ao razne stilske, tematske, politi\u010dko-ideolo\u0161ke i vrijednosne registre, povremeno gubio na va\u017enosti i nestajao s knji\u017eevne scene, da bi potom, posve preporo\u0111en, nanovo stekao pozornost \u010ditatelja. U na\u0161oj suvremenosti povijesni se roman ponovo nalazi u razdoblju konjunkture, bilo da je rije\u010d o umjetni\u010dki ambicioniranim djelima ili o zabavnom \u0161tivu utemeljenom na popularnim knji\u017eevnim obrascima. Opisano stanje potpuno odgovara i prilikama u kojima se povijesna fikcija u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a nalazi na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju, a njezin specifi\u010dan odvjetak u kojem se na inovativan, nerijetko provokativan na\u010din prikazuju problemati\u010dni aspekti novije njema\u010dke i europske povijesti, u sredi\u0161tu je zanimanja ove knjige.<\/p>\n

Analiti\u010dkom dijelu prethode sa\u017eeti prikazi odnosa izme\u0111u povijesti i knji\u017eevnosti u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, teorijsko-tipolo\u0161kih pogleda na povijesni roman te nacrta njegove povijesti na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju od po\u010detka 19. stolje\u0107a do na\u0161eg vremena, do nastanka korpusa koji se u ovoj studiji naziva novi njema\u010dki povijesni roman. Rasprava o suvremenom stanju vrste, popra\u0107ena osvrtom na prepletanje povijesti i kulturnog pam\u0107enja kao njezine sredi\u0161nje teme, obuhva\u0107a analize egzemplarnih djela, dostupnih i u prijevodu na hrvatski jezik: \u017dena kojoj sam \u010ditao<\/em> Bernharda Schlinka, Crveno<\/em> Uwea Timma, Austerlitz<\/em> W. G. Sebalda, Korakom raka<\/em> G\u00fcntera Grassa, Engleske godine<\/em>, Zanat ubijanja<\/em> i Zima na jugu<\/em> Norberta Gstreina, Poludnica<\/em> Julije Franck, Bijesne ovce<\/em> Katje Lange-M\u00fcller i Kaltenburg<\/em> Marcela Beyera.<\/p>\n

Marijan Bobinac<\/strong> (1952), profesor njema\u010dke knji\u017eevnosti na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Studirao je germanistiku, talijanistiku i teatrologiju na Sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu i Be\u010du. Izvodi kolegije iz povijesti njema\u010dke knji\u017eevnosti na mati\u010dnoj instituciji, a predaje i na Poslijediplomskom doktorskom studiju knji\u017eevnosti. Od 1999. do 2017. predstojnik Katedre za njema\u010dku knji\u017eevnost, od 2008. voditelj Kulturolo\u0161kog smjera na diplomskom studiju Odsjeka za germanistiku. Te\u017ei\u0161ta znanstvenog rada: razni aspekti njema\u010dke knji\u017eevnost 19, 20. i 21. stolje\u0107a; povijesna knji\u017eevnost; pu\u010dko kazali\u0161te; kulturni transfer izme\u0111u njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja i Hrvatske, postkolonijalni i postimperijalni studiji. Voditelj vi\u0161e nacionalnih i bilateralnih znanstvenih projekata. Objavio ve\u0107i broj znanstvenih i stru\u010dnih radova, uredni\u010dkih knjiga te \u0161est monografija (posljednja objavljena: Uvod u romantizam<\/em>, 2012). Glavni urednik knji\u017eevnoznanstvenog \u010dasopisa “Umjetnost rije\u010di” (2005\u20132012), osniva\u010d i glavni urednik germanisti\u010dkog godi\u0161njaka “Zagreber Germanistische Beitr\u00e4ge” (1992\u20132012). Kao gost-profesor predavao na doma\u0107im i inozemnim sveu\u010dili\u0161tima, odr\u017eao brojna gostuju\u0107a predavanja, sudjelovao na nizu me\u0111unarodnih znanstvenih simpozija te bio na brojnim studijskim boravcima na sveu\u010dili\u0161tima njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\/284 str., 16 x 20 cm, meki uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/cetvrti-zid\/sjecanje-i-suvremenost\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-9286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/bobinac.jpg?fit=352%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":9286,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":9286,"position":1},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":9286,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":9286,"position":3},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":9286,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":9286,"position":5},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9288,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions\/9288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}