{"id":9286,"date":"2018-04-14T21:00:32","date_gmt":"2018-04-14T21:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9286"},"modified":"2018-04-14T21:00:32","modified_gmt":"2018-04-14T21:00:32","slug":"marijan-bobinac-sjecanje-i-suvremenost-ogledi-o-novom-njemackom-povijesnom-romanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9286","title":{"rendered":"Marijan Bobinac, \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2018. godine knjigu Marijana Bobinca \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Marijan Bobinac<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sje\u0107anje i suvremenost<\/strong><\/em><\/p>\n

Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od nastanka modernoga povijesnog romana prije dva stolje\u0107a \u2013 njegovim utemeljiteljem smatra se Walter Scott \u2013 taj \u017eanr prolazio je velike promjene, uvrije\u017eio se u mnogim nacionalnim knji\u017eevnostima, poprimao razli\u010dite oblike, zahva\u0107ao razne stilske, tematske, politi\u010dko-ideolo\u0161ke i vrijednosne registre, povremeno gubio na va\u017enosti i nestajao s knji\u017eevne scene, da bi potom, posve preporo\u0111en, nanovo stekao pozornost \u010ditatelja. U na\u0161oj suvremenosti povijesni se roman ponovo nalazi u razdoblju konjunkture, bilo da je rije\u010d o umjetni\u010dki ambicioniranim djelima ili o zabavnom \u0161tivu utemeljenom na popularnim knji\u017eevnim obrascima. Opisano stanje potpuno odgovara i prilikama u kojima se povijesna fikcija u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a nalazi na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju, a njezin specifi\u010dan odvjetak u kojem se na inovativan, nerijetko provokativan na\u010din prikazuju problemati\u010dni aspekti novije njema\u010dke i europske povijesti, u sredi\u0161tu je zanimanja ove knjige.<\/p>\n

Analiti\u010dkom dijelu prethode sa\u017eeti prikazi odnosa izme\u0111u povijesti i knji\u017eevnosti u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, teorijsko-tipolo\u0161kih pogleda na povijesni roman te nacrta njegove povijesti na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju od po\u010detka 19. stolje\u0107a do na\u0161eg vremena, do nastanka korpusa koji se u ovoj studiji naziva novi njema\u010dki povijesni roman. Rasprava o suvremenom stanju vrste, popra\u0107ena osvrtom na prepletanje povijesti i kulturnog pam\u0107enja kao njezine sredi\u0161nje teme, obuhva\u0107a analize egzemplarnih djela, dostupnih i u prijevodu na hrvatski jezik: \u017dena kojoj sam \u010ditao<\/em> Bernharda Schlinka, Crveno<\/em> Uwea Timma, Austerlitz<\/em> W. G. Sebalda, Korakom raka<\/em> G\u00fcntera Grassa, Engleske godine<\/em>, Zanat ubijanja<\/em> i Zima na jugu<\/em> Norberta Gstreina, Poludnica<\/em> Julije Franck, Bijesne ovce<\/em> Katje Lange-M\u00fcller i Kaltenburg<\/em> Marcela Beyera.<\/p>\n

Marijan Bobinac<\/strong> (1952), profesor njema\u010dke knji\u017eevnosti na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Studirao je germanistiku, talijanistiku i teatrologiju na Sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu i Be\u010du. Izvodi kolegije iz povijesti njema\u010dke knji\u017eevnosti na mati\u010dnoj instituciji, a predaje i na Poslijediplomskom doktorskom studiju knji\u017eevnosti. Od 1999. do 2017. predstojnik Katedre za njema\u010dku knji\u017eevnost, od 2008. voditelj Kulturolo\u0161kog smjera na diplomskom studiju Odsjeka za germanistiku. Te\u017ei\u0161ta znanstvenog rada: razni aspekti njema\u010dke knji\u017eevnost 19, 20. i 21. stolje\u0107a; povijesna knji\u017eevnost; pu\u010dko kazali\u0161te; kulturni transfer izme\u0111u njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja i Hrvatske, postkolonijalni i postimperijalni studiji. Voditelj vi\u0161e nacionalnih i bilateralnih znanstvenih projekata. Objavio ve\u0107i broj znanstvenih i stru\u010dnih radova, uredni\u010dkih knjiga te \u0161est monografija (posljednja objavljena: Uvod u romantizam<\/em>, 2012). Glavni urednik knji\u017eevnoznanstvenog \u010dasopisa “Umjetnost rije\u010di” (2005\u20132012), osniva\u010d i glavni urednik germanisti\u010dkog godi\u0161njaka “Zagreber Germanistische Beitr\u00e4ge” (1992\u20132012). Kao gost-profesor predavao na doma\u0107im i inozemnim sveu\u010dili\u0161tima, odr\u017eao brojna gostuju\u0107a predavanja, sudjelovao na nizu me\u0111unarodnih znanstvenih simpozija te bio na brojnim studijskim boravcima na sveu\u010dili\u0161tima njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\/284 str., 16 x 20 cm, meki uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/cetvrti-zid\/sjecanje-i-suvremenost\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-9286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/bobinac.jpg?fit=352%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":9286,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":9286,"position":1},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":9286,"position":2},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55223","url_meta":{"origin":9286,"position":3},"title":"14. Festival svjetske knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetrnaesti Festival svjetske knji\u017eevnosti odr\u017eava se od 5. do 9. rujna 2025. godine u novom prostoru, HNK2 u Ad\u017eijinoj ulici, u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/fsk.hr\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vizual-HNK2-FSK2026.png?fit=960%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vizual-HNK2-FSK2026.png?fit=960%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vizual-HNK2-FSK2026.png?fit=960%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vizual-HNK2-FSK2026.png?fit=960%2C960&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":9286,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":9286,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9288,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions\/9288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}