{"id":9286,"date":"2018-04-14T21:00:32","date_gmt":"2018-04-14T21:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9286"},"modified":"2018-04-14T21:00:32","modified_gmt":"2018-04-14T21:00:32","slug":"marijan-bobinac-sjecanje-i-suvremenost-ogledi-o-novom-njemackom-povijesnom-romanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9286","title":{"rendered":"Marijan Bobinac, \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2018. godine knjigu Marijana Bobinca \u201cSje\u0107anje i suvremenost. Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Marijan Bobinac<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sje\u0107anje i suvremenost<\/strong><\/em><\/p>\n

Ogledi o novom njema\u010dkom povijesnom romanu<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od nastanka modernoga povijesnog romana prije dva stolje\u0107a \u2013 njegovim utemeljiteljem smatra se Walter Scott \u2013 taj \u017eanr prolazio je velike promjene, uvrije\u017eio se u mnogim nacionalnim knji\u017eevnostima, poprimao razli\u010dite oblike, zahva\u0107ao razne stilske, tematske, politi\u010dko-ideolo\u0161ke i vrijednosne registre, povremeno gubio na va\u017enosti i nestajao s knji\u017eevne scene, da bi potom, posve preporo\u0111en, nanovo stekao pozornost \u010ditatelja. U na\u0161oj suvremenosti povijesni se roman ponovo nalazi u razdoblju konjunkture, bilo da je rije\u010d o umjetni\u010dki ambicioniranim djelima ili o zabavnom \u0161tivu utemeljenom na popularnim knji\u017eevnim obrascima. Opisano stanje potpuno odgovara i prilikama u kojima se povijesna fikcija u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a nalazi na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju, a njezin specifi\u010dan odvjetak u kojem se na inovativan, nerijetko provokativan na\u010din prikazuju problemati\u010dni aspekti novije njema\u010dke i europske povijesti, u sredi\u0161tu je zanimanja ove knjige.<\/p>\n

Analiti\u010dkom dijelu prethode sa\u017eeti prikazi odnosa izme\u0111u povijesti i knji\u017eevnosti u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, teorijsko-tipolo\u0161kih pogleda na povijesni roman te nacrta njegove povijesti na njema\u010dkom jezi\u010dnom podru\u010dju od po\u010detka 19. stolje\u0107a do na\u0161eg vremena, do nastanka korpusa koji se u ovoj studiji naziva novi njema\u010dki povijesni roman. Rasprava o suvremenom stanju vrste, popra\u0107ena osvrtom na prepletanje povijesti i kulturnog pam\u0107enja kao njezine sredi\u0161nje teme, obuhva\u0107a analize egzemplarnih djela, dostupnih i u prijevodu na hrvatski jezik: \u017dena kojoj sam \u010ditao<\/em> Bernharda Schlinka, Crveno<\/em> Uwea Timma, Austerlitz<\/em> W. G. Sebalda, Korakom raka<\/em> G\u00fcntera Grassa, Engleske godine<\/em>, Zanat ubijanja<\/em> i Zima na jugu<\/em> Norberta Gstreina, Poludnica<\/em> Julije Franck, Bijesne ovce<\/em> Katje Lange-M\u00fcller i Kaltenburg<\/em> Marcela Beyera.<\/p>\n

Marijan Bobinac<\/strong> (1952), profesor njema\u010dke knji\u017eevnosti na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Studirao je germanistiku, talijanistiku i teatrologiju na Sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu i Be\u010du. Izvodi kolegije iz povijesti njema\u010dke knji\u017eevnosti na mati\u010dnoj instituciji, a predaje i na Poslijediplomskom doktorskom studiju knji\u017eevnosti. Od 1999. do 2017. predstojnik Katedre za njema\u010dku knji\u017eevnost, od 2008. voditelj Kulturolo\u0161kog smjera na diplomskom studiju Odsjeka za germanistiku. Te\u017ei\u0161ta znanstvenog rada: razni aspekti njema\u010dke knji\u017eevnost 19, 20. i 21. stolje\u0107a; povijesna knji\u017eevnost; pu\u010dko kazali\u0161te; kulturni transfer izme\u0111u njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja i Hrvatske, postkolonijalni i postimperijalni studiji. Voditelj vi\u0161e nacionalnih i bilateralnih znanstvenih projekata. Objavio ve\u0107i broj znanstvenih i stru\u010dnih radova, uredni\u010dkih knjiga te \u0161est monografija (posljednja objavljena: Uvod u romantizam<\/em>, 2012). Glavni urednik knji\u017eevnoznanstvenog \u010dasopisa “Umjetnost rije\u010di” (2005\u20132012), osniva\u010d i glavni urednik germanisti\u010dkog godi\u0161njaka “Zagreber Germanistische Beitr\u00e4ge” (1992\u20132012). Kao gost-profesor predavao na doma\u0107im i inozemnim sveu\u010dili\u0161tima, odr\u017eao brojna gostuju\u0107a predavanja, sudjelovao na nizu me\u0111unarodnih znanstvenih simpozija te bio na brojnim studijskim boravcima na sveu\u010dili\u0161tima njema\u010dkoga jezi\u010dnog podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\/284 str., 16 x 20 cm, meki uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/cetvrti-zid\/sjecanje-i-suvremenost\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-9286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/bobinac.jpg?fit=352%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":9286,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":9286,"position":1},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":9286,"position":2},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":9286,"position":3},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":9286,"position":4},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":9286,"position":5},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9288,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9286\/revisions\/9288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}