Povodom obilje\u017eavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba Galerija Klovi\u0107evi dvori priredila je veliku izlo\u017ebu djela iz jednog od najve\u0107ih svjetskih muzeja \u2013 Muzeja Ermita\u017e iz St. Peterburga.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
KATARINA VELIKA, CARICA SVIH RUSA<\/strong><\/p>\n Izlo\u017eba iz Dr\u017eavnog muzeja Ermita\u017e<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Koncept izlo\u017ebe za Klovi\u0107eve dvore rezultat je zajedni\u010dke suradnje stru\u010dnjaka iz Muzeja Ermita\u017e i Galerije Klovi\u0107evi dvori. Kustosice izlo\u017ebe: Natalia Bakhtareva, Iva Sudec Andreis, Danijela Markovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlo\u017eba o vladavini jedne od najmo\u0107nijih \u017eena u povijesti, carici Katarini II. (1729.-1796.) koncipirana je posebno za izlo\u017ebene prostore Galerije Klovi\u0107evi dvori, koja \u0107e dati presjek kroz to jedinstveno razdoblje ruske povijesti prikazuju\u0107i cari\u010dine osobne predmete, predmete iz svakodnevnog \u017eivota, vladanja te umjetni\u010dka djela koje je prikupljala kao strastvena kolekcionarka i time utemeljila jednu od najve\u0107ih i najva\u017enijih zbirki svijeta. Izlo\u017eba \u0107e uvodno predstaviti Muzej Ermita\u017e i St. Peterburg onoga doba (kontekst izlo\u017ebe i razdoblje \u2013 Rusija i Europa u Katarinino vrijeme, europski vladari koji su vladali u isto vrijeme i sli\u010dno), a potom kroz nekoliko zanimljivih tema ispri\u010dati pri\u010du o Katarini.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Publika mo\u017ee vidjeti na dvije eta\u017ee Galerije Klovi\u0107evi dvori vi\u0161e od 1000 eksponata, preko kojih \u0107e saznati zanimljivosti o Katarininom \u017eivotu te dolasku u Rusiju i na prijestolje, o precima, carskoj obitelji i dvoru, njezinoj velikoj ulozi u obrazovanju i prosvjetiteljstvu, vanjskoj politici i ratovima koje je vodila, a ponajprije \u0107e mo\u0107i osjetiti cari\u010dinu strast za umjetno\u0161\u0107u koja ju je dovela do otkupa mnogih zbirki i osnivanja Ermita\u017ea.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osim veli\u010danstvenim carskim portretima i djelima slikarstva europskih \u0161kola, izlo\u017eba obiluje skulpturom, grafikama, odjevnim predmetima carice i ostalih pripadnika dvora, predmetima umjetni\u010dkoga obrta (staklo, keramika, servisi, srebro, zlato), medaljama, oru\u017ejem, namje\u0161tajem i dragocjenostima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlo\u017eba Katarina Velika nesvakida\u0161nji je umjetni\u010dki doga\u0111aj u na\u0161emu gradu, dr\u017eavi, ali i \u0161iroj regiji koja \u0107e zasigurno privu\u0107i desetke tisu\u0107a posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Zbog svega toga s pravom smo uvjereni da je izlo\u017ebi zajam\u010dena puna pozornost na\u0161e stru\u010dne javnosti i naj\u0161ire publike te da \u0107e njezino uprizorenje biti vrhunski umjetni\u010dki do\u017eivljaj, a uspje\u0161na kulturna suradnja i prijateljstvo izme\u0111u dvaju gradova na primjereni na\u010din potvr\u0111ena.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n DR\u017dAVNI UDAR I KATARININ DOLAZAK NA VLAST<\/p>\n <\/p>\n Za razliku od svog supruga Petra III. pronicljiva Katarina radila je sve kako bi ostavila najbolji dojam. Jako je dobro nau\u010dila rusku povijest te je potpuno shvatila ulogu ruske garde u dr\u017eavi u kojoj su dr\u017eavni udari pomo\u0107u vojne elite prolazili brzo i uspje\u0161no. Katarina je pametno spletkarila i koristila se svim suprugovim pogre\u0161kama u svoju korist.<\/p>\n Stanje je na dvoru svakoga dana postajalo sve napetijim. Dana 9. lipnja 1762. tijekom sve\u010danog objeda prigodom potpisivanja mira s Prusijom, Petar III. javno je uvrijedio suprugu i\u00a0 naredio njezino uhi\u0107enje. I ona i njezini prista\u0161e shvatili su da je potrebno djelovati.<\/p>\n Do tada su ve\u0107 bili razradili plan dr\u017eavnog udara. Htjeli su izvesti udar prije krunidbe Petra III. u Moskvi. Jezgrom urote bili su grof Razumovski, Panin, barun Korf, kapetan Passek, kneginja Da\u0161kova, petorica bra\u0107e Orlovih i drugi. Dana 28. lipnja Katarina je krenula iz ljetne rezidencije u Peterhofu prema Peterburgu, gdje je do\u010dekana s odu\u0161evljenjem u gardijskoj Izmajlovskoj pukovniji. Katarina je progla\u0161ena caricom, a njezin sedmogodi\u0161nji sin Pavao prijestolonasljednikom. Nakon toga je u Zimskom dvorcu, okru\u017eenom mno\u0161tvom ljudi koji su likovali, po\u010delo polaganje prisege vjernosti novoj carici. Gomile ljudi su s ushi\u0107enjem pozdravljale Katarinu, koja je iza\u0161la na balkon Zimskoga dvorca.<\/p>\n Dana 29. lipnja svrgnuti car Petar III. bio je uhi\u0107en i prognan u grad Rop\u0161u blizu Peterburga. Potpisao je abdikaciju.<\/p>\n Dana 6. srpnja Katarini su javili o njegovoj iznenadnoj smrti: \u010dasnici koji su ga \u010duvali zadavili su Petra III. u Rop\u0161inskom dvorcu. Tamo je bio i Aleksej Orlov, brat Grigorija Orlova, Katarinina miljenika i oca njezina sina Alekseja Bobrinskog, koji se rodio 11. travnja 1762. godine, dva mjeseca prije dr\u017eavnoga udara.<\/p>\n Za razliku od mu\u017ea, Katarina je \u017eurila s krunidbom. Sve\u010dana ceremonija odr\u017eana je u katedrali Uznesenja u moskovskom Kremlju 22. rujna 1762. godine, dva mjeseca nakon dr\u017eavnog udara. Osamnaest godina napornoga tajnog rada i samoobrazovanja napokon je donijelo sjajne plodove. Tako je po\u010delo trideset\u010detverogodi\u0161nje razdoblje vladavine Katarine Velike, koje zovu \u201ezlatnim dobom\u201c Rusije.<\/p>\n <\/p>\n NASTANAK ERMITA\u017dA<\/p>\n <\/p>\n Pokraj jugoisto\u010dnoga dijela novoga Zimskoga dvorca u kojem se nastanila carica, nalazila se prizemnica u kojoj je bila smje\u0161tena drvarnica, konju\u0161nica i gospodarske prostorije. Prema projektu arhitekta Georga Veldtena, s uli\u010dne strane su 1764. po\u010deli na njezinu ju\u017enom rubu dogra\u0111ivati paviljon koji je bio namijenjen Grigoriju Orlovu, a ispred paviljona je na krovu krila ure\u0111en vrt.<\/p>\n U rujnu 1768. godine izdan je nalog: \u201e\u2026u novosagra\u0111enoj oran\u017eeriji Zimske rezidencije ermita\u017e napraviti po uzoru na carskoselski, tako da se dva stola mogu podizati jedan iza drugoga, a kad nema potrebe da se pod mo\u017ee zatvoriti\u201c. Takvi mehani\u010dki stolovi, koji su omogu\u0107avali da ve\u010dera protekne u tajnosti, daleko od radoznalih o\u010diju i u\u0161iju, bili su izra\u0111eni u prvoj polovici 18. stolje\u0107a, u paviljonima ili unutra\u0161njosti dvoraca u Peterhofu, Carskome Selu, ljetnome i starome Zimskom dvorcu. Vrtni paviljoni, ili dvorane u dvorcu, u kojima su bili navedeni stolovi, nazivani su ermita\u017eom. Ta je rije\u010d u ruski jezik u\u0161la iz francuskoga u kojem su se tako nazivale pustinja\u010dke nastambe ili vrtne ku\u0107ice na osami.<\/p>\n Prvi prijem u tim odajama odr\u017ean je u velja\u010di 1769. godine. Takvi skupovi u Sjevernome paviljonu dobili su naziv ermita\u017ei, a tim se nazivom poslije ozna\u010davao cijeli kompleks gra\u0111evina pokraj Zimskoga dvorca.<\/p>\n Gosti su na takve ve\u010dere bili pozivani po izboru doma\u0107ice, a taj izbor nije uvijek bio odre\u0111en \u010dinom i polo\u017eajem. Tu se doma\u0107ica mogla odmarati ne brinu\u0107i se o pravilima napornoga dvorskog bontona. Na ulasku su goste do\u010dekivala ermita\u017ena pravila koja je odre\u0111ivala Katarina.<\/p>\n <\/p>\n KATARINA II. I PROSVJETITELJSTVO<\/p>\n <\/p>\n Dok se Veliki knez Petar Fjodorovi\u010d, siguran u svoj \u010dvrst polo\u017eaj nasljednika ruskog prijestolja, bavio umjetno\u0161\u0107u i vojskom, njegova se supruga pripremala za \u017eeljenu, ali ne i zakonski zajam\u010denu, ulogu vladarice. To je bila njezina \u017eelja i njezin cilj \u2013 pri\u017eeljkivala je postati caricom. S jedne je strane to podrazumijevalo spletke i politi\u010dke igre, s druge pak zahtijevalo samousavr\u0161avanje i naobrazbu, kako bi mogla stati uz bok velikim vladarima jakih europskih dr\u017eava. Velika je kneginja poku\u0161avala maksimalno iskoristiti vrijeme za svoje obrazovanje. Me\u0111u knjigama koje je pro\u010ditala, posebno su mjesto zauzimala djela Voltairea.<\/p>\n S prosvjetiteljima su se dopisivali i drugi vladari, pozivali su ih i na europske dvorove. No, i u ovome, kao i u mnogome drugome, Katarina je uspjela nadma\u0161iti svoje suvremenike. Zahvaljuju\u0107i odli\u010dnom poznavanju francuskoga jezika i drugim umije\u0107ima, \u201eepistolarnom\u201c talentu te osebujnoj inteligenciji, u tom je dopisivanju bila ravnopravan sugovornik najmudrijim mu\u0161karcima kojima se divila prosvije\u0107ena Europa. Svaka rije\u010d u pismima Voltaireu, Diderotu, Grimmu dobro je osmi\u0161ljena i izvagana. Katarina je shva\u0107ala da njezin me\u0111unarodni ugled ovisi o mi\u0161ljenju tih mudraca svoga doba. U pismima je iznosila svoja filozofska stajali\u0161ta, odnos prema politi\u010dkim zbivanjima i prosu\u0111ivala dr\u017eavnike.<\/p>\n <\/p>\n KATARININE REFORME<\/p>\n <\/p>\n Europski vladari poput Friedricha Velikoga, Marije Terezije, Josipa II., u svojim su si politi\u010dkim programima, vo\u0111eni idejama prosvjetiteljstva, postavili za cilj stvoriti jaku i prosperitetnu zemlju. U tu su svrhu ure\u0111ivali zakone, upravni sustav, razvijali obrazovanje, industriju i trgovinu te \u0161titili umjetnost i znanost. Katarinina prosvjetiteljska djelatnost podudarala se s radom njezinih utjecajnih suvremenika. Tomu je pridonijela neprestana komunikacija s prosvjetiteljima i dr\u017eavne aktivnosti posve\u0107ene obrazovanju naroda i blagostanju dr\u017eave. Sve te\u017enje Katarine II. usmjerene su na to da napravi od Rusije mo\u0107nu i prosperitetnu dr\u017eavu.<\/p>\n Godine 1783. osnovana je Carska ruska akademija, \u010dija je svrha bila prou\u010davanje ruskoga jezika i knji\u017eevnosti. Prvi je put u povijesti Rusije za rukovoditelja takvom ustanovom bila postavljena \u017eena \u2013 Ekaterina Romanovna Da\u0161kova. Glavnim rezultatom rada Akademije bilo je\u00a0 izdavanje ruskoga akademskog rje\u010dnika \u2013 prvoga rje\u010dnika ruskog jezika.<\/p>\n Katarina je poticala geografska istra\u017eivanja, istra\u017eivanja biljnoga i \u017eivotinjskog svijeta i etnografije te su zahvaljuju\u0107i tome nastale mnogobrojne enciklopedije, albumi i putopisi. Carica se trudila da Rusi upoznaju i zavole svoju zemlju, svoju kulturu, svoj jezik. Bila je ponosna na svoju novu domovinu i pokazivala je\u00a0 to cijeloj Europi.<\/p>\n Godine 1766. Katarina izdaje Manifest o formiranju Povjerenstva, \u010diji je cilj bio izrada novoga zakonika. Za prvu je sjednicu napisala svoj poznati \u201eNaputak\u201c. Taj je rad bio kompilacija iz djela prosvjetitelja, ponajprije Montesquieuova djela \u201eO duhu zakona\u201c.<\/p>\n Va\u017ean je korak bilo osnivanje odgojnih ku\u0107a u Moskvi i Sankt Peterburgu za djecu koju su napustili roditelji. Osim toga, bile su osnivane gra\u0111anske i trgova\u010dke \u0161kole. Za plemi\u0107ku su djecu organizirali zatvorene obrazovne ustanove: Institut Smoljni za djevoj\u010dice i Kopnenu kadetsku \u0161kolu za dje\u010dake.<\/p>\n <\/p>\n Katalog izlo\u017ebe mo\u017eete preuzeti ovdje:<\/p>\n <\/p>\n\n