{"id":9169,"date":"2018-04-07T18:08:39","date_gmt":"2018-04-07T18:08:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9169"},"modified":"2018-04-07T18:08:39","modified_gmt":"2018-04-07T18:08:39","slug":"ishay-landa-segrtov-carobnjak-liberalna-tradicija-i-fasizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9169","title":{"rendered":"Ishay Landa, \u201c\u0160egrtov \u010darobnjak. Liberalna tradicija i fa\u0161izam\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2018. godine knjigu Ishaya Lande u kojoj iznosi naizgled osupnjuju\u0107u \u201ctvrdnju da liberalni poredak ni izdaleka nije bio antiteza fa\u0161izmu, njegov apsolutni Drugi, nego je znatno pridonio fa\u0161izmu i pro\u017eimao mnoga njegova dalekose\u017ena o\u010ditovanja\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ishay Landa<\/p>\n

\u0160egrtov \u010darobnjak<\/strong><\/em>
\nLiberalna tradicija i fa\u0161izam<\/strong><\/em><\/p>\n

S engleskoga preveo Damjan Lalovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Fa\u0161isti su se u pravilu klonili povezivanja s liberalizmom. No usprkos fa\u0161isti\u010dkoj retorici fa\u0161izam nije bio autsajder u odnosu na liberalno, ‘otvoreno dru\u0161tvo’, ve\u0107 zapravo prisan insajder u tom dru\u0161tvu, koje usto i nije bilo bogzna kako otvoreno. […]<\/p>\n

U \u0160egrtovu \u010darobnjaku<\/strong> iznosim tvrdnju da liberalni poredak ni izdaleka nije bio antiteza fa\u0161izmu, njegov apsolutni Drugi, nego je znatno pridonio fa\u0161izmu i pro\u017eimao mnoga njegova dalekose\u017ena o\u010ditovanja. Ve\u0107ina razornih i ekstremnih aspekata fa\u0161izma, aspekata koji se obi\u010dno do\u017eivljavaju kao napadi na liberalizam \u2013 odbacivanje demokracije; diktatura; okomljivanje na racionalizam i znanstvenu objektivnost; propaganda; \u0161ovinisti\u010dki nacionalizam; imperijalisti\u010dki i rasni rat \u2013 povijesno je nezamisliva izvan liberalnog okvira. Fa\u0161izam je bio organski proizvod razvoj\u0101 uvelike (\u0161to zna\u010di: ne potpuno) za\u010detih unutar liberalnog dru\u0161tva i ideologije. Bio je to ekstreman poku\u0161aj rje\u0161avanja krize liberalizma, proboja iz njegove aporije i spa\u0161avanja bur\u017eoazije od nje same.<\/p>\n

Svjestan sam \u010dinjenice da \u0107e tvrdnja o liberalno-fa\u0161isti\u010dkoj srodnosti ideolo\u0161ke, dru\u0161tvene i povijesne prirode osupnuti neke \u010ditatelje. Shva\u0107am da \u0107e je mnogi liberali smatrati odbojnom, ako ne i naprosto uvredljivom. Takvo je zgra\u017eanje o\u010dekivano, ali u mnogim ga slu\u010dajevima li\u0161ava opravdanosti argumentacija, koja ne zagovara obuhvatnu kritiku liberalizma. Za moju je argumentaciju, po svoj prilici, problemati\u010dnija \u010dinjenica da je iznena\u0111uju\u0107e malo neliberalnih kriti\u010dara, bilo s desnice bilo s ljevice, dosad poduzelo pomno istra\u017eivanje liberalne tradicije u kontekstu prou\u010davanja fa\u0161izma ili smatralo vrijednim ispitati klasi\u010dne liberalne tekstove u potrazi za korijenima fa\u0161isti\u010dke ideologije. Takav iznena\u0111uju\u0107i propust jedan je od razloga za\u0161to je sveprisutni narativ koji fa\u0161izam i liberalizam smatra antitezama stekao unekoliko hegemonijski status.”<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ishay Landa<\/strong> (1969), profesor povijesti na Izraelskom otvorenom sveu\u010dili\u0161tu u Ra’anani. Autor je ovih knjiga: Nad\u010dovjek na tr\u017enici. Ni\u010deanski heroizam u popularnoj kulturi<\/em> (The Overman in the Marketplace. Nietzschean Heroism in Popular Culture<\/em>, 2007), \u0160egrtov \u010darobnjak. Liberalna tradicija i fa\u0161izam<\/em> (The Apprentice’s Sorcerer. Liberal Tradition and Fascism<\/em>, 2009) i Korijeni europskog fa\u0161izma, 1789-1945.<\/em> (The Roots of European Fascism, 1789-1945<\/em>, 2015).<\/p>\n

 <\/p>\n

\/332 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/srednji-put\/segrtov-carobnjak\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9170,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-9169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Landa.jpg?fit=299%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":9169,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":9169,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":9169,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":9169,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":9169,"position":4},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":9169,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9169"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9171,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9169\/revisions\/9171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}