{"id":9070,"date":"2018-03-31T13:34:48","date_gmt":"2018-03-31T13:34:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9070"},"modified":"2018-03-31T13:34:48","modified_gmt":"2018-03-31T13:34:48","slug":"50-godina-izdavaca-krscanska-sadasnjost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9070","title":{"rendered":"50 godina izdava\u010da \u201cKr\u0161\u0107anska sada\u0161njost\u201d"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Tijekom pedesetogodi\u0161nje povijesti bilo je velikih postignu\u0107a, ali i prijepora i pote\u0161ko\u0107a kako s tada\u0161njim komunisti\u010dkim vlastima tako i s odre\u0111enim crkvenim krugovima i vlastima iz kojih je KS izi\u0161la ja\u010da i \u010dista obraza.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>50 godina \u201cKr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti\u201d<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U \u010detvrtak, 22. velja\u010de 2018. godine navr\u0161ilo se to\u010dno 50 godina od ustanovljenja Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti. Toga dana odr\u017ean je \u201eTeolo\u0161ki \u010detvrtak\u201c o temi \u201eKr\u0161\u0107anska sada\u0161njost i koncilska obnova u nas\u201c, a sredi\u0161nja proslava bit \u0107e u utorak, 12. lipnja kada \u0107e se odr\u017eati znanstveni kolokvij o temi \u201eVjera i kultura\u201c, priredit \u0107e se prigodna akademija i slaviti zahvalno euharistijsko slavlje u zagreba\u010dkoj katedrali.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. najve\u0107i je hrvatski crkveni izdava\u010d i nakladnik je Biblije, liturgijskih knjiga, crkvenih dokumenata, teolo\u0161ke, duhovne i vjerske literature, teolo\u0161kih priru\u010dnika i katehetskih ud\u017ebenika, vjerske literature za djecu kao i audiovizualnih izdanja. Svojim bibliotekama i periodikom KS pokriva vrlo \u0161iroko podru\u010dje crkvenoga, znanstvenog i kulturnog djelovanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim izdava\u010dkom i nakladni\u010dkom djelatnosti, KS se bavi organizacijom raznih skupova. Tijekom vi\u0161e desetlje\u0107a organizira Teolo\u0161ki \u010detvrtak, prire\u0111uje znanstvene simpozije, sudjeluje u raznim nacionalnim i biskupijskim vjerskim okupljanjima, a aktivna je i na medijskome podru\u010dju. K tome, KS je od svojih po\u010detaka zna\u010dajno prisutna na europskim i doma\u0107im sajmovima knjiga, a u katoli\u010dkim i kr\u0161\u0107anskim strukovnim organizacijama zauzima va\u017eno mjesto<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kad je rije\u010d o povijesti valja re\u0107i da je upravo 22. velja\u010de 1968. godine dekretom zagreba\u010dkoga nadbiskupa kardinala Franje \u0160epera osnovana crkvena ustanova s imenom \u201eCentar za koncilska istra\u017eivanja, dokumentaciju i informacije &#8216;Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost&#8217;\u201c. Bio je to formalni po\u010detak djelovanja nove ustanove za kojom je na\u0161a Crkva, stije\u0161njena komunisti\u010dkim represijama, \u010deznula. No, ve\u0107 i prije te godine, to\u010dnije neposredno nakon zavr\u0161etka Drugoga vatikanskog koncila, skupina znamenitih teologa sa suradnicima, od kojih se kasnije izdvojio tzv. &#8220;karizmati\u010dki trolist&#8221; &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107, Vjekoslav Bajsi\u0107 i Josip Tur\u010dinovi\u0107 &#8211; 1966. godine pokrenula je \u010dasopis \u201eSvesci \u2013 Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U \u010dasu odluke da se odr\u017ei Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) na\u0161a se Crkva nalazila u teolo\u0161ko-kulturnoj krizi i u posvema\u0161njem zaka\u0161njenju za teolo\u0161kom misli na katoli\u010dkome Zapadu. Trebalo je brzo nadoknaditi ono \u0161to je na\u0161oj sredini nedostajalo, kako bi se i sam Koncil mogao razumjeti i istinski prihvatiti. Krenulo se sa \u201eSvescima\u201c \u010diji je cilj bio \u201eda se ovim putem tako\u0111er pomogne \u0161to br\u017ee, \u0161to istinskije i plodonosnije kro\u010denje Koncila kod nas\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar KS tijekom prvih deset godina svoga djelovanja razvio je vrlo razgranatu djelatnost u \u0161to se uklju\u010dio znatan broj teologa, sve\u0107enika, redovnika i mno\u0161tvo drugih suradnika laika iz \u010ditave Hrvatske. Teologija prodire i \u0161ire u dru\u0161tvenu sferu tada\u0161njeg sustava, a Centar je na taj na\u010din postao vrlo razgranat pokret pokoncilske obnove. Tijekom narednih godina nizale su se nove biblioteke da bi danas dosegle broj od 38 biblioteka i vi\u0161e nizova te \u0161est periodi\u010dkih publikacija. Tijekom pedesetogodi\u0161nje povijesti bilo je velikih postignu\u0107a, ali i prijepora i pote\u0161ko\u0107a kako s tada\u0161njim komunisti\u010dkim vlastima tako i s odre\u0111enim crkvenim krugovima i vlastima iz kojih je KS izi\u0161la ja\u010da i \u010dista obraza.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost objavila je cijele biblioteke suvremene teolo\u0161ke misli, crkvenih dokumenata, liturgijskih knjiga, povijesnih vrela, popularnoga duhovnog i teolo\u0161kog \u0161tiva te knjiga za djecu, \u010dime je osobito sna\u017eno utjecala na op\u0107ecrkvenu kulturu, a sasvim posebno i na razvoj hrvatske teolo\u0161ke misli. Nakon izdanja tzv. Zagreba\u010dke Biblije (1974.), KS je tiskala vi\u0161e prijevoda Novoga zavjeta, posebice poznatoga Duda-Fu\u0107akovog, te je izdala cijeli niz Biblija, od tzv. Franjeva\u010dke do Jeruzalemske i Ekumenske Biblije, a velik uspjeh postigla je i izdavanjem Ilustrirane Biblije mladih, koja se u KS-u, osim na hrvatskom, tiskala u jo\u0161 13 svjetskih jezika te se distribuirala posebice po zemljama iza tzv. \u201e\u017deljezne zavjese\u201c. Svojevremeno je KS upravo i s tog razloga nazivana najve\u0107om katoli\u010dkom izdava\u010dkom ku\u0107om od Be\u010da sve do Vladivostoka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U razdoblje demokratskih promjena KS je u\u0161la s vrlo razgranatom djelatnosti, s velikim planovima, posebice na podru\u010dju novih elektroni\u010dkih medija, i s nenadanim gubitkom du\u0161e i pokreta\u010da sveukupnoga svoga djelovanja Josipa Tur\u010dinovi\u0107a, koji je umro 3. listopada 1990. godine. Nastupio je krvavi rat koji je, osim gubitka brojnih \u017eivota i razaranja svake vrste, donio i nemogu\u0107nost distribucije kao i smanjenje tr\u017ei\u0161ta. Tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a tendencija smanjivanja tr\u017ei\u0161ta se nastavila, a ujedno su se pojavljivali ostali, uglavnom necrkveni, izdava\u010di vjerske literature. U novi vijek KS je u\u0161la kao crkvena ustanova Zagreba\u010dke nadbiskupije koja nastavlja svoje temeljno poslanje na podru\u010dju izdava\u0161tva i nakladni\u0161tva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sjedi\u0161te KS-a je na Maruli\u0107evu trgu 14 u Zagrebu. Tijekom vi\u0161e desetlje\u0107a to je mjesto postalo kultno okupljali\u0161te crkvenih ljudi i brojnih intelektualaca iz gra\u0111anskoga dru\u0161tva, posebice u vrijeme komunisti\u010dke vladavine. Razvojem i mno\u017eenjem djelatnosti i zaposlenika, KS je nove prostore nalazila na vi\u0161e lokacija u gradu Zagrebu, a od svibnja 2007. godine sve se slu\u017ebe, uklju\u010duju\u0107i i glavni skladi\u0161ni prostor, nalaze u tzv. Chromosovom tornju u Ulici grada Vukovara 271, na 5. i 11. katu ju\u017enoga krila zgrade.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.ks.hr\/novosti\/50-godina-krscanske-sadasnjosti\">http:\/\/www.ks.hr\/novosti\/50-godina-krscanske-sadasnjosti<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9071,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9070","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/1968-2018.jpg?fit=590%2C319&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52930","url_meta":{"origin":9070,"position":0},"title":"Studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak (07.05.2026) u 17:15h na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu o\u010dekuje vas zanimljiva studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d u organizaciji KSFPZG-a i KSFF-a. Prezentacija \u0107e prikazivati slike mjesta koja su obi\u0161li tijekom putovanja, njihove dojmove i osvrte na suo\u010davanje s mjestima kolektive traume te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Studijsko-putovanje.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":9070,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":9070,"position":2},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":9070,"position":3},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":9070,"position":4},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9070,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9070","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9070"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9070\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9072,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9070\/revisions\/9072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9071"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9070"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9070"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9070"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}