{"id":9045,"date":"2018-03-29T15:15:11","date_gmt":"2018-03-29T15:15:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=9045"},"modified":"2018-04-05T11:17:32","modified_gmt":"2018-04-05T11:17:32","slug":"pro-tempore-intervju-s-lukom-jakopcicem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=9045","title":{"rendered":"Intervju s Lukom Jakop\u010di\u0107em: “Potreba za kvalitetnim humanistima u turizmu je golema”"},"content":{"rendered":"

Luka Jakop\u010di\u0107 zavr\u0161io je diplomske studije povijesti i komparativne knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplome osnovao je tvrtku <\/em>Recider projekt koja pru\u017ea savjetodavno-administrativne usluge u upravljanju kulturnom ba\u0161tinom.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Josip Humjan: Diplomirani studenti Filozofskog fakulteta rijetko odlu\u010duju postati poduzetnici, za\u0161to ste se Vi za to odlu\u010dili? Mo\u017eete li nam na konkretnom primjeru pojasniti \u010dime se Recider projekt<\/em> to\u010dno bavi i koliko je to vezano za studije koje ste zavr\u0161ili, a koliko za neke druge discipline?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Luka Jakop\u010di\u0107:<\/strong> U mom se slu\u010daju ispreplelo nekoliko razloga. Upisao sam diplomski studij Ranoga novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao jedini student u generaciji. Zahvaljuju\u0107i tome iz studija sam, ionako zami\u0161ljenog za na\u0161e prilike dosta inovativno (interdisciplinarno-problemski, a ne kronolo\u0161ki), mogao izvu\u0107i maksimum. Izme\u0111u ostaloga, \u201cna repu\u201d studiranja, \u0161to samostalnim zanimanjem, \u0161to preko profesora, \u201cotkrio\u201d sam svijet raznih radionica, tribina i sl. posve\u0107enih razvoju kulturne ba\u0161tine, projektnom upravljanju, samozapo\u0161ljavanju itd. To je bilo uo\u010di pristupanja EU, ja sam bio ne\u0161to mla\u0111i i nadobudan, pa nije bilo te\u0161ko biti optimisti\u010dan i pomisliti \u201cto bi moglo biti to\u201d. Konkretno, mislim da mi je pomisao sinula tijekom neke tribine vezane za projekt revitaliziranja Kule Stojana Jankovi\u0107a, u kojem je ulogu imao i prof. Roksandi\u0107, tada voditelj studija Ranoga novog vijeka. Govorila je interpretatorica ba\u0161tine iz Velike Britanije \u010dija se firma zvala Tell Tale<\/em> ili ne\u0161to sli\u010dno. Sjede\u0107i tako u publici i \u201cgruntaju\u0107i\u201d kako bi se ova \u201ctell tale\u201d poruka, tj. njen call to action<\/em>, mogla izraziti na hrvatskom, sinulo mi je \u2013 \u201crecider\u201d, arhai\u010dni, \u201cba\u0161tinski\u201d imperativ zna\u010denja \u201cka\u017ei\u201d, \u201creci\u201d. I tako, kako sam smislio ime koje mi se svidjelo \u2013 a kad smisli\u0161 dobar jezi\u010dni izraz, stvorio si pola zbilje \u2013 sve skupa prestalo je biti nepovezana magla i postalo opipljivom idejom. Nadalje, kako se sve to doga\u0111alo otprilike 2012.\/2013, u petoj godini recesije, usred sveprisutnih lamentiranja \u201ca de bu\u0161 ti sinek delal\u201d uop\u0107e mi nije sinulo da tra\u017eim posao negdje drugdje, kad su svi tvrdili da posla, pogotovo za humaniste, nema. Pa sam tako odlu\u010dio sam sebi \u201cizmisliti\u201d posao.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom na sve \u0161to znam danas, objektivno bi se moglo re\u0107i da se radilo o dosta nepromi\u0161ljenom potezu. Posljedi\u010dno me teku\u0107e poslovanje vrlo dugo odvla\u010dilo od onoga \u0161to bi trebala biti osnovna djelatnost diplomiranog komparatista-povjesni\u010dara s odre\u0111enim upravlja\u010dko-ekonomisti\u010dkim vje\u0161tinama (u nekom sam trenutku shvatio da se de facto<\/em> reklamiram kao konzultant za pripremu EU-projekata, \u0161to je bilo kao da nakon pola godine treninga u kvartovskoj dvorani izazivate Cro Copa). Sre\u0107om, danas s prili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u mogu re\u0107i da se Recider projekt<\/em> bavi savjetovanjem vezanim za interpretaciju, marketing i upravljanje kulturnom ba\u0161tinom u u\u017eem smislu, kao i za poslovne projekte u podru\u010djima kulture, ruralnoga razvoja i tzv. kreativnih industrija. Uzet \u0107u za primjer jedan aktualan projekt, izradu strate\u0161ko-marketin\u0161koga plana Festivala dalmatinskih klapa. Zvu\u010di vrlo \u201cekonomisti\u010dko-menad\u017ementski\u201d, no u biti je rije\u010d o tome da ustanova treba novu pri\u010du o sebi, a time i novi smisao, prilago\u0111en (nepovoljnim) okolnostima suvremenoga doba. Recider<\/em> Festivalu poma\u017ee definirati konkretne korake koji \u0107e omogu\u0107iti o\u010duvanje biti klapske ba\u0161tine (neposrednost, estetizirani amaterizam, komunalni duh i dr.) u vremenu koje posebno ne zanima ni jedna od tih vrijednosti. Prona\u0107i te razvojne \u201crukavce\u201d, koji \u0107e za\u0161tititi ono izvorno, a opet biti \u201c\u017eanrovski\u201d uklopljeni i realno provedivi u okviru postoje\u0107eg stanja, to, uz sve du\u017eno po\u0161tovanje (a zaista ga prema toj disciplini gajim), u kona\u010dnici nije posao ekonomista, nego humanista, tj. osobe formalno obrazovane za razumijevanje dru\u0161tvenih procesa, kulturalnih simbola, njihovih odnosa i sl. Bez te strukturne komponente, mo\u017eete se samo nabacivati popularnim \u201cstrate\u0161ko-planskim\u201d diskursom bez stvarnog u\u010dinka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog toga bih rekao \u2013 iako je moja predod\u017eba iz razli\u010ditih razloga mo\u017eda donekle iskrivljena \u2013 da je ono \u010dime se Recider<\/em> bavi zapravo usko vezano za studije koje sam zavr\u0161io. Kao \u0161to uvodno rekoh, studij Ranoga novog vijeka slo\u017een je interdisciplinarno i pru\u017ea uvid u polja od ekologije preko prava do ekonomije. S druge strane, komparatistika je u osnovi disciplina i\u0161\u010ditavanja i strukturiranja znakova u knji\u017eevnosti, kulturi, povijesti, nebitno. Poanta je u usmjerenosti na razvijanje umije\u0107a \u201ckako\u201d, a ne \u201c\u0161to\u201d misliti. Ono se u praksi pokazuje klju\u010dnim ne samo za uspje\u0161no obavljanje razli\u010ditih poslova, nego i za stjecanje novih vje\u0161tina (famozno \u201ccjelo\u017eivotno u\u010denje\u201d). U ovom trenutku \u2013 a \u0161to mo\u017eda ne\u0107e biti slu\u010daj za godinu ili dvije (zlosretna sudbina rada u 21. stolje\u0107u) \u2013 za Reciderovu<\/em> su djelatnost osim humanisti\u010dkih znanja va\u017eni i ekonomija, grafi\u010dki dizajn, vje\u0161tina pripovijedanja (kao ne\u0161to prijelazno izme\u0111u discipline i talenta), te \u010ditav niz sitnih administrativno-tehni\u010dkih vje\u0161tina koje \u010dovjek \u201cpohvata\u201d ili izumi u hodu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: \u0160to ste mislili o poduzetni\u0161tvu za vrijeme studija, a \u0161to nakon diplome?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong> Kada sam u odgovoru na prvo pitanje nabrajao razloge koji su me naveli da postanem poduzetnik, stao sam na tvrdnji da sam si odlu\u010dio sam stvoriti radno mjesto. E sad, ta primjena one harvardske dosko\u010dice \u201cne tra\u017ei posao, nego ga izmisli\u201d tra\u017ei bitnu kriti\u010dku dopunu koja ujedno mo\u017eda mo\u017ee poslu\u017eiti i kao odgovor na ovo pitanje. Ja sam mogao (afirmativno) razmi\u0161ljati o poduzetni\u0161tvu zato \u0161to sam kao dijete iz zagreba\u010dke obitelji srednje klase imao tu privilegiju. \u0160to god o njemu danas mnogi mislili, klasni bih faktor svakako naglasio. Naime, danas se mladima neodgovorno \u201cprodaju\u201d self-made man <\/em>i \u201cpoduzetni\u010dka\u201d ideologija, iako je vrlo te\u0161ko postati self-made man <\/em>ili woman<\/em> kad uz studij mora\u0161 raditi po 4 ili 8 sati te popla\u0107ati sve tro\u0161kove \u017eivota u drugom gradu. Ja tih briga (osim ako ih sam nisam \u017eelio) nisam imao, pa sam se mogao posvetiti (ne)formalnom obrazovanju i poduzetni\u010dkom \u201csportu\u201d. Poduzetni\u0161tvo je sjajno u smislu samoostvarenja, tj. osje\u0107aja da vlastitim rukama stvara\u0161 ne\u0161to \u010dega bez tebe ne bi bilo (a i tu je pripadnost srednjoj klasi va\u017ena, jer ako si bogata\u0161ko dijete, u pravilu nema\u0161 potrebu da stvara\u0161, nego otvori\u0161 no\u0107ni klub i \u201cmlati\u0161 pare\u201d). Osim toga, \u010dak i stvarala\u010dki (da ne ka\u017eem, idealisti\u010dki) nastrojen poduzetnik s vremenom mo\u017ee zaraditi neki novac, tj. postati materijalno i duhovno relativno neovisan. Ipak, na stranu pojedina\u010dni slu\u010dajevi, ovaj liberalisti\u010dki san u pravilu ostvare oni koji si ga mogu priu\u0161titi (problem je \u0161to si ga sve vi\u0161e ljudi ne mo\u017ee priu\u0161titi). \u0160to bi rekao Braudel, \u201cnajbolji na\u010din da se zaradi novac jest imati ga ve\u0107 u po\u010detku.\u201d Poduzetni\u0161tvo se na kraju, pa makar i s \u201c51% udjela\u201d, svodi na to zara\u0111uje li pothvat novac ili ne. Udio \u201cduhovne\u201d komponente uvijek je manjinski. Toga dugo nisam bio svjestan \u010dak i nakon \u0161to sam se po\u010deo baviti poslom. A bez te se svijesti u poduzetni\u0161tvu gine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: Izme\u0111u ostaloga, na portalu Businessin.hr i za hrvatsko izdanje Le Monde Diplomatique<\/em> objavljujete tekstove iz kojih se vidi da imate neka znanja koja niste stekli studiranjem povijesti i komparativne knji\u017eevnosti. Imate li neko dodatno formalno obrazovanje osim studija na Filozofskom fakultetu?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong>: Imam jedan tromjese\u010dni te\u010daj iz upravljanja projektnim ciklusom. Ali ina\u010de ne, samo znati\u017eelju, dosta pro\u010ditanog \u0161tiva \u0161arolike tematike i spomenuti princip \u201ckako\u201d, a ne \u201c\u0161to\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: Mislite li da je studij povijesti nu\u017eno lo\u0161a poslovna odluka? Gdje vidite dobre izglede sa studijem povijesti?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong> Mislim da studij povijesti, odnosno humanisti\u010dkih znanosti op\u0107enito, nije lo\u0161a odluka ako ga mo\u017eete i \u017eelite sami dodatno kultivirati. Drugim rije\u010dima, promi\u0161ljati ga u \u0161irim okvirima, interdisciplinarno i kreativno. Nadopunjavati ga kolegijima s drugih studija i fakulteta; u\u010diti jezike; pratiti aktualnosti i ponudu kulturnih i edukativnih programa u gradu, ali i \u0161ire. Maksimalno se koristiti mogu\u0107nostima interneta, novih medija, dostupne literature, ra\u010dunalnih programa itd. Ja katkad u \u0161ali svojim najbli\u017eim suradnicima progla\u0161avam Google i upit \u201cHow to\u2026\u201d Upravo tu do punog izra\u017eaja dolazi va\u017enost humanisti\u010dke naobrazbe. Ako ne vladate kontekstom i nemate \u0161iru sliku o dru\u0161tvu, \u201eguglanje\u201c se pretvara u tobo\u017enju informiranost, upu\u0107enost u sve i ni u \u0161to. Me\u0111utim kad imate adekvatnu obrazovnu podlogu, onda mo\u017eete kriti\u010dki procijeniti informacije te do\u0107i do znanja o kojima ste prije 15, pa i 10 godina mogli samo sanjati.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to se ti\u010de izgleda, prvo, ne bih stvari promatrao iz perspektive \u201cdobrih izgleda\u201d, \u201cdobrih\/lo\u0161ih poslovnih odluka\u201d i sl. To vu\u010de na sitno torbarenje-laktarenje, a na tom planu povjesni\u010dar\/humanist ne mo\u017ee posti\u0107i bogzna \u0161to. Humanistika se mo\u017ee nametnuti prvenstveno polaze\u0107i od znanja, sposobnosti specifi\u010dnog na\u010dina mi\u0161ljenja, odnosno eti\u010dki osvije\u0161tene prakti\u010dne primjene znanja i sposobnosti. Da ne biste mislili da sam po\u010deo filozofirati, evo primjer: u Hrvatskoj je udio turizma u BDP-u 20%, a taj turizam je i dalje uglavnom masovan i mo\u017eda \u010dak i srednjoro\u010dno (dakle, 5-10 godina) socioekolo\u0161ki neodr\u017eiv. Ne vidim kako bi zna\u010dajniji pomak prema tzv. selektivnim oblicima turizma (kvalitetni, autohtoni, do\u017eivljajni turizam) bilo mogu\u0107e provesti bez doprinosa humanista koji \u0107e osmisliti povijesno i kulturolo\u0161ki utemeljene i relevantne pri\u010de, odr\u017eive i dru\u0161tveno odgovorne programe, koji \u0107e o svemu tome educirati ljude na terenu i sl. Vi sad meni mo\u017eete re\u0107i \u201cali kako se postaviti, to nije u na\u0161oj mo\u0107i, to je pitanje sustava, za\u0161to svodite povijest na ancilu turizma itd.\u201d Me\u0111utim 90% sam siguran da \u0107emo se za 10-20 godina baviti upravo takvim, \u201chumanisti\u010dkim\u201d turizmom ili se, u okolnostima klimatskih i geopoliti\u010dkih promjena, ne\u0107emo baviti nikakvim turizmom. Tamo neki ministar ili trenutno \u201ctr\u017ei\u0161te rada\u201d mo\u017eda toga nisu svjesni, ali objektivna je potreba za kvalitetnim<\/em> humanistima u turizmu golema. To \u0161to s njom u vezi ne postoji, niti se nazire, ikakva suvisla politika \u201codozgo\u201d ne zna\u010di da sami o tome ne mo\u017eemo imati stav.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: Da mo\u017eete, \u0161to biste promijenili u programu Odsjeka za povijest? Mislite li da postoje mjere koje bi studente bolje pripremile za tr\u017ei\u0161te rada?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong>: Vjerojatno bih u nastavni proces uklju\u010dio aktivnosti koje sam naveo u prethodnom odgovoru, dakle, razli\u010dite nove oblike u\u010denja i \u0161irenja znanja, dopunjene konceptualnim inovacijama koje ne iziskuju tro\u0161kove. Npr., za\u0161to uo\u010di po\u010detka akademske godine nastavnici ne bi definirali nekoliko tematskih podru\u010dja koja \u0107e problematizirati pojedini kolegiji ili studijski moduli? Godina bi zapravo mogla biti projekt tijekom kojeg 5 ili 10 ljudi radi na zajedni\u010dkoj temi \u0161to zavr\u0161ava izvornim znanstvenim \u010dlankom ili podlogom za kulturno-turisti\u010dku interpretaciju nekog mjesta ili regije (eto ti transfera tehnologije i upoznavanja s projekt-menad\u017ementom)? A ne da osoba A pi\u0161e o bo\u010dnom manevru Erd\u00f6dya pod Siskom, osoba B o perikama Josipa II, a osoba C o godini 1848. u Nigdarjevu Gornjem. Premali smo i presiroma\u0161ni da bismo na taj na\u010din rasipali resurse. Naravno, sve ovo ne zna\u010di da bih se zalijetao s rje\u0161enjima koja obuhva\u0107aju nekakva mehani\u010dka \u201crastere\u0107enja\u201d, \u201cokretanje praksi\u201d i sl. Kao \u0161to sam i gore naveo, praksa humanisti\u010dkog obrazovanja nije sadr\u017eaj, nego metoda. A ne mo\u017ee\u0161 razviti metodu mi\u0161ljenja, ako ti se, uzmimo samo najo\u010ditiji primjer i trend, obvezna literatura svede na reader<\/em> od 300 stranica odlomaka. Kad je rije\u010d o \u201cplasmanu na tr\u017ei\u0161te rada\u201d (iako ljudi nisu roba pa da budu plasirani na tr\u017ei\u0161te), prili\u010dno sam siguran da bi osoba koja je napisala zanimljiv diplomski rad na temu npr. Curtiusova Latinskog srednjovjekovlja<\/em> visoko kotirala na listi da se \u201cplasira\u201d u Recider projekt<\/em>. Jer ako je nau\u010dila kako zanimljivo razlo\u017eiti latinsko srednjovjekovlje, vrlo je vjerojatno da \u0107e u kratkom roku pisati i kvalitetne upravlja\u010dke planove.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: Za dobivanje stipendije u Hrvatskoj gotovo je uvijek jedan od relevantnih \u010dimbenika prosjek ocjena. Smatrate li da je takav sustav stipendiranja dobar? Koliko bi se studenti trebali brinuti o svom prosjeku?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong> U temu stipendiranja nisam pretjerano upu\u0107en, pa ne mogu detaljnije odgovoriti. Na\u010delno, mislim da bi, pod uvjetom ujedna\u010denosti akademsko-evaluacijskog sustava, prosjek trebao biti jedan od faktora jer doprinosi provo\u0111enju kvalitetnih odabira, naravno, u kombinaciji s drugim kriterijima (motivacijska pisma, primjeri radova, preporuke, izvanstudijske kompetencije). Ako kvalitetno studiraju na kvalitetno postavljenom studiju, studenti se o prosjeku ne bi trebali brinuti zato \u0161to \u0107e on sam do\u0107i. Na\u017ealost, imam dojam da je na\u0161e visoko obrazovanje sve manje kvalitetno a sve vi\u0161e provincijsko. Takav \u201cantisustav\u201d vjerojatno ne mo\u017ee dati vjerodostojne i mjerljive pokazatelje znanja. A onda i prosjek, umjesto pouzdanog indikatora (ne)kvalitete ne\u010dijeg rada, postaje prazna brojka za \u201cganjanje\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Humjan: \u0160to biste preporu\u010dili studentima povijesti: na \u0161to da se fokusiraju na studiju, a na koje aktivnosti izvan fakulteta? <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jakop\u010di\u0107:<\/strong> Na ovo sam, mislim, odgovorio u jednom od prethodnih pitanja. Uz sve ve\u0107 navedeno (ili u duhu toga), dodao bih i ovo: nemojte se zadovoljavati prosje\u010dno\u0161\u0107u i sigurnim kalupima. Radite, radite, radite. Ako nakon zavr\u0161etka diplomskog studija budete bez posla, dobro razmislite prije nego \u0161to ubacite desetke tisu\u0107a kuna u \u201cralje\u201d doktorskog studija samo da biste \u201cubili vrijeme\u201d (radije za te novce pokrenite interpretacijski obrt, uz na\u0161u pomo\u0107). Na kraju, budite sretni \u0161to studirate humanisti\u010dke znanosti, jer vas nijedno drugo podru\u010dje ne\u0107e tako dobro podu\u010diti da \u201csamo mijena stalna jest\u201d, odnosno da mo\u017eete zaboraviti na to da \u0107ete se u praksi baviti isklju\u010divo u\u017eom disciplinom kojom se trenutno bavite, onako kako vas u\u010de da se njome bavite.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Napomena<\/strong>: intervju \u0107e biti objavljen u \u010dasopisu studenata povijesti Pro tempore<\/em> (br. 13, Zagreb 2018).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14,4],"tags":[],"class_list":["post-9045","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":9045,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":9045,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":9045,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":9045,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":9045,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":9045,"position":5},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9045"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9126,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9045\/revisions\/9126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}