<\/p>\n
III. kongres hrvatskih povjesni\u010dara, Split \u2013 Supetar, 1-5. listopada 2008.<\/b><\/font> <\/p>\n U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, odr\u017ean je 1-5. listopada 2008. na otoku Bra\u010du, u lijepom ambijentu Supetra, III. kongres hrvatskih povjesni\u010dara. Na Kongres je, prema zavr\u0161noj tiskanoj verziji programa, prijavljena 201 izlaga\u010dica i izlaga\u010d, no zbog otkazivanja i nedolaska dijela sudionika, zavr\u0161ni broj referenata iznosio je 160. Prema rije\u010dima na otvaranju Kongresa predsjednika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti Nevena Budaka, s obzirom na II. kongres hrvatskih povjesni\u010dara u Puli (2004), na kojem je bilo 120 sudionika, na III. kongresu primjetno je pove\u0107anje broja sudionika. Zna\u010dajno je pove\u0107an broj mla\u0111ih izlaga\u010dica i izlaga\u010da, ali je primjetan i nedolazak dijela starije generacije hrvatskih povjesni\u010dara. Nakon \u0161to je tema I. kongresa (Zagreb 1999-2000) bila \u00abHrvatski nacionalni i dr\u017eavni identitet i kontinuitet\u00bb, a II. kongresa \u00abHrvatska i Europa \u2013 integracije u povijesti\u00bb, za sredi\u0161nju temu III. kongresa odabrana je \u00abReligija u dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti\u00bb. Ve\u0107ina sudionika uklopila je svoja izlaganja u navedenu temu, a budu\u0107i da je ostavljena mogu\u0107nost sudjelovanja s priop\u0107enjima i o drugim temama, prisutna su i izlaganja bez tog tematskog okvira. Razmjerno manji dio sudionika posvetio je svoja izlaganja mogu\u0107nostima istra\u017eivanja odre\u0111enih tema ili sumiranju dosada\u0161njih istra\u017eiva\u010dkih doprinosa. Smatram da bi upravo Kongres, tako zami\u0161ljenim izlaganjima ili okruglim stolovima, trebao biti mjesto rasprave o dotada\u0161njim prou\u010davanjima odre\u0111ene tematike i otvaranjima novih podru\u010dja bavljenja, povezanima s uvo\u0111enjem novih teorijsko-interpretativnih pristupa. Kongres povjesni\u010dara prikladna je prigoda za raspravu o stanju hrvatske historiografije i mogu\u0107nostima njezina daljnjeg usmjeravanja i razvoja. Uz pohvalu organizacijskim naporima da sudjelovanje na Kongresu bude \u0161to uspje\u0161nije i ugodnije, po\u017eeljeti je da oni koji imaju savjete oko jo\u0161 nekih mogu\u0107nosti pobolj\u0161anja upute svoje sugestije, kako bi Kongres, zbog vremenskog razmaka odr\u017eavanja i brojnosti sudionika i tema, jo\u0161 vi\u0161e u\u010dvrstio svoje mjesto sredi\u0161njeg skupa hrvatskih povjesni\u010darki i povjesni\u010dara u Hrvatskoj, kao i stru\u010dnjaka historiografiji bliskih disciplina i inozemnih stru\u010dnjaka.<\/font><\/p>\n Kongres je na odre\u0111eni na\u010din i svojevrsno ogledalo hrvatske historiografije pa prijavljene teme, sa\u017eeci i izlaganja omogu\u0107avaju i razli\u010dita istra\u017eivanja, npr. koliko su prisutni radovi iz politi\u010dke ili socijalne povijesti, odnosno mo\u017eemo li zapa\u017eati promjene unutar tih pristupa. Mogu\u0107e je tako\u0111er uvidjeti u kojoj su mjeri izlaganja o religijskoj problematici posve\u0107ena tematski naslovljenom \u00abdru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti\u00bb i kakva je zapravo slika hrvatske historiografije koja se bavi religijskim temama. Tre\u0107i kongres hrvatskih povjesni\u010dara, naravno, neminovno govori i o ukupnim trenutnim dosezima hrvatske historiografije.<\/font><\/p>\n Za razliku od prethodna dva, na III. kongresu bilo je samo jedno plenarno izlaganje. Zrinka Bla\u017eevi\u0107 izlagala je o mogu\u0107nostima istra\u017eivanja religijske povijesti. Najprije je prikazala povijesni razvoj religijske historije, od njezine emancipacije u ranom novom vijeku do modernih istra\u017eivanja, prije svega sociolo\u0161kog pristupa E. Durkheima i M. Webera te fenomenolo\u0161kog pristupa R. Otta i M. Eliadea. Sredi\u0161nji dio izlaganja odnosio se na suvremene teorijsko-interpretativne modele koji mogu potaknuti inovacijska istra\u017eivanja unutar religijske historije. Z. Bla\u017eevi\u0107 ustvrdila je da religijsku historiju obilje\u017eava stalna ambivalencija izme\u0111u pojedina\u010dnog i kolektivnog (pojedinac \u2013 Bog, ovostrano \u2013 onostrano, pro\u0161lost \u2013 budu\u0107nost, dobro \u2013 zlo). Istaknula je da u suvremenim trendovima u religijskoj historiji dominiraju makrohistorijski i mikrohistorijski pristup. Promjene u dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim znanostima (pluralizam, eklekti\u010dnost, transdiciplinarnost, kulturni obrat) otvorile su brojne mogu\u0107nosti pa, uz spomenute sociologiju i fenomenologiju, poticaje religijskoj historiji mogu pru\u017eiti kulturna antropologija, psihoanaliza, psihohistorija, semiotika, komparativna historija itd. \u0160iroko polje mogu\u0107nosti otvorio je kulturni obrat, koji je potaknuo religijsku historiju na istra\u017eivanja utjecaja religije na kulturnu praksu. S obzirom na kulturni pristup i na sve ve\u0107i utjecaj istra\u017eivanja praksi, Z. Bla\u017eevi\u0107 zaklju\u010duje da usmjeravanje na prakse religijskog sinkretizma nudi iznimno zna\u010dajne mogu\u0107nosti za istra\u017eivanje hrvatske religijske povijesti, jer je hrvatski prostor susjeci\u0161te brojnih raznolikih civilizacijskih kretanja.<\/font><\/p>\n Na Kongresu je bio velik broj zanimljivih izlaganja i sekcija, no ovdje \u0107u prikazati samo one sekcije \u010dija sam izlaganja slu\u0161ao: nacije i nacionalizam (19. i 20. st.), povijest \u017eena, gospodarsku povijest. Zbog neminovnog preklapanja pojedinih sekcija, nekoliko je izlaganja prikazano preko sa\u017eetaka objavljenih u programskoj knji\u017eici. Za izlaganja je bilo predvi\u0111eno 20 minuta i 10 minuta za diskusiju. <\/font><\/p>\n Sekcija \u00abNacije i nacionalizam\u00bb<\/font><\/p>\n Nevenko Bartulin, \u00abHrvati kao \u2033zapadni-izto\u010dni narod\u2033 : nacija, vjera i rasa u nacionalnoj ideologiji Filipa Lukasa\u00bb. Filip Lukas, predsjednik Matice hrvatske (1928-1945), nadnacionalnoj ideologiji jugoslavenstva suprotstavljao je teoriju o hrvatskoj nacionalnoj samobitnosti, koja je, prema Lukasu, o\u010duvana zahvaljuju\u0107i autohtonoj hrvatskoj kulturi. Bartulin je na temelju Lukasovih tekstova razmatrao nacionalne, rasne i vjerske ideje u njegovoj teoriji hrvatske kulturne posebnosti.<\/font><\/p>\n Marko Trogrli\u0107, \u00abOdnos vjerskog i nacionalnog u politi\u010dkoj misli Jurja Biankinija\u00bb, govorio je o Jurju Biankiniju (1847-1928), sve\u0107eniku i politi\u010daru, uredniku zadarskog \u00abNarodnog lista\u00bb. Prikazao je \u010detiri faze Biankinijevog politi\u010dkog djelovanja: Narodna stranka, prava\u0161tvo, politika \u00abnovog kursa\u00bb, jugoslavenstvo. M. Trogrli\u0107 je preko Biankinijevih tekstova predstavio njegove prava\u0161ke poglede, koje je istaknuo kao paradigmatske za prava\u0161ki orijentirane sve\u0107enike u Dalmaciji. Osvrnuo se na podijeljenost starijeg klera, orijentiranog prema Narodnoj stranci te mla\u0111eg, prava\u0161ki usmjernog. Osvrnuo se i na \u010deste rasprave u 19. st. o anga\u017emanu sve\u0107enika u politici.<\/font><\/p>\n Zoran Grijak, \u00abPrilog istra\u017eivanju fenomena dubrova\u010dkih \u2033Srbo-katolika\u2033 na temelju korespondencije i rukopisne ostav\u0161tine Luja Vojnovi\u0107a\u00bb, ukratko je predstavio srpsko nacionalno opredjeljivanje dijela Hrvata u Dubrovniku u 19. st. u sklopu nacionalno-integracijskih ideologija. Na po\u010detku izlaganja osvrnuo se na literaturu o tom problemu, a sredi\u0161nji dio izlaganja posvetio je primjeru Luja Vojnovi\u0107a (1864-1951), pripadnika \u00absrbo-katoli\u010dkog\u00bb kruga. Prikazao je njegov politi\u010dki put: od prihva\u0107anja srpske nacionalne ideologije, djelovanja u crnogorskoj i srpskoj dr\u017eavnoj slu\u017ebi, promoviranja jugoslavenskog ujedinjenja, sudjelovanja u strana\u010dkom \u017eivotu Kraljevine Jugoslavije do memoranduma \u00ab\u0160to sam u\u010dinio za Hrvatsku?\u00bb upu\u0107enog vlastima NDH. Dublje prou\u010davanje Luja Vojnovi\u0107a omogu\u0107uju njegovi tekstovi, sa\u010duvana korespondencija i posebice dnevnik koji je pisao cijeli svoj \u017eivot. <\/font><\/p>\n Dinko \u0160ok\u010devi\u0107, \u00abCrkvena unija kao preduvjet nacionalnog ujedinjenja Hrvata i Srba u djelima biskupa Ivana Antunovi\u0107a\u00bb, analizirao je raspravu, objavljenu u Be\u010du 1882, Ivana Antunovi\u0107a (1815-1888), pomo\u0107nog biskupa kala\u010dkog i pokreta\u010da bunjeva\u010dkog narodnog preporoda u Ba\u010dkoj. \u0160ok\u010devi\u0107 je na temelju Antunovi\u0107eve rasprave, u kojoj govori o povijesti Bunjevaca i \u0160okaca te o vjerskom ujedinjenju katolika i pravoslavaca, ukazivao na sli\u010dna polazi\u0161ta, ali i zamjetne razlike Antunovi\u0107evih od Ra\u010dkijevih i Strossmayerovih pogleda na crkvenu uniju katolika i pravoslavaca.<\/font><\/p>\n \u0160a\u0107ir Filandra, \u00abBo\u0161njaci izme\u0111u nacionalizma i islamizma\u00bb, politolo\u0161kim je diskursom raspravljao o odnosu vjerskog i nacionalnog u bo\u0161nja\u010dkom identitetu. Taj je odnos promatrao kroz povijesna razdoblja dolaska austro-ugarske vlasti u BiH, socijalisti\u010dkog razdoblja, 1990-ih, a posebice se usredoto\u010dio na aktualno stanje. Suvremeni bo\u0161nja\u010dki identitet nalazi se, prema autoru, u procijepu izme\u0111u nacionalnog (koje pretpostavlja odrednice: nacija, modernitet, europejstvo, sekularna politi\u010dka kultura itd.) i konfesionalnog (koje pretpostavlja odrednice: religija, islamizam, politi\u010dki islam u politi\u010dkoj kulturi itd.). Iako je prisutan trend islamizacije, Filandra smatra da ipak prevladava trend sekularizacije.<\/font><\/p>\n Stefano Trinchese, \u00abMladi De Gasperi : korijeni politi\u010dke misli jednog europskog dr\u017eavnika\u00bb, pregledno je prikazao dr\u017eavne ideje mladog Alcidea De Gasperija (1881-1954), kasnije poznatog talijanskog politi\u010dara. Upozorio je na relevantnost njegovih mladena\u010dkih pogleda i naglasio njihovu srednjoeuropsku perspektivu, zbog koje su ga talijanski suvremenici napadali, a i danas je prou\u010davatelji De Gasperija, prema Trincheseu, nedovoljno isti\u010du. Trinchese je prikazao shva\u0107anje mladog De Gasperija o ure\u0111enju dr\u017eave i mjestu katolicizma u njoj.<\/font><\/p>\n Livia Kardum, \u00abDiplomacija Vatikana 1917. godine i nacionalno pitanje\u00bb. Prvi svjetski rat zna\u010dajno je obilje\u017eilo i nacionalno pitanje, koje je izazivalo prijepore i unutar katoli\u010dkog klera pa je papa Benedikt XV. uputio kler da se dr\u017ei proklamirane neutralnosti. No toga se bilo te\u0161ko dr\u017eati posebice kada se Austro-Ugarska, pripadnica Centralnih sila i najve\u0107a europska katoli\u010dka dr\u017eavna zajednica, na\u0161la ugro\u017eenom. L. Kardum detaljno je prikazala mirovnu notu iz 1917. pape Benedikta XV., koja je pretpostavljala samo malu reorganizaciju Austro-Ugarske, \u0161to se suprotstavljalo \u017eeljama za samostalno\u0161\u0107u malih nacija unutar nje. Papin mirovni prijedlog, koji su na kraju odbile i Centralne sile i Antanta, za mnoge je katolike, prema L. Kardum, bio velika dvojba izme\u0111u nacionalnih te\u017enji i univerzalnosti konfesionalnog. <\/font><\/p>\n Mario Strecha \u2013 Filip Tomi\u0107, \u00abO fenomenu svetosavlja ili o sukobu katolicizma i pravoslavlja u Kraljevini Jugoslaviji u tridesetim godinama 20. stolje\u0107a\u00bb. Tomi\u0107 je na temelju \u010dasopisa Svetosavlje <\/i> (1932-1940) izlo\u017eio ideologiju svetosavlja, oblikovanu unutar Srpske pravoslavne crkve. U uvodu je govorio o problemima s kojima se suo\u010dila Srpska pravoslavna crkva ulaskom u novu dr\u017eavnu zajednicu 1918, napose s gubitkom privilegiranog polo\u017eaja i suo\u010davanjem s drugim konfesijama. Ideologiju svetosavlja Tomi\u0107 je promatrao kroz nastojanje njezinih ideologa za \u00abu\u010dvr\u0161\u0107enjem pravoslavnog identiteta\u00bb, odnosno za sna\u017enom ulogom religije i Srpske pravoslavne crkve u jugoslavenskom dru\u0161tvu, \u0161to je, izme\u0111u ostalog, vodilo i do sukoba s Katoli\u010dkom crkvom. Izlo\u017eio je stavove ideologije svetosavlja prema sv. Savi, srpskoj povijesti i modernom dru\u0161tvu, koje je promatrao u kontekstu tada\u0161nje op\u0107e svjetske krize i podr\u0161ke integralnom jugoslavenstvu. U diskusiji je bilo govora o tada rasprostranjenoj kritici modernog dru\u0161tva i politi\u010dkim implikacijama svetosavske ideologije.<\/font><\/p>\n Branka Boban, \u00abShva\u0107anje Stjepana Radi\u0107a o ulozi Katoli\u010dke crkve u o\u010duvanju nacionalnih interesa hrvatskog naroda\u00bb, govorila je o pogledima Stjepana Radi\u0107a na sudjelovanje sve\u0107enika i Katoli\u010dke crkve u politi\u010dkim borbama hrvatskog naroda. Radi\u0107 je osporavao mogu\u0107nosti njihovog politi\u010dkog anga\u017emana jer je smatrao da time Crkva dolazi u opasnost gubitka moralnog kredibiliteta, a da su biskupi ograni\u010deni svojim imenovanjima od dr\u017eavnih vlasti i vlastitom, prema Radi\u0107u, nedovoljnom politi\u010dkom osposobljenosti. Upozoravao je da su biskupi i Vatikan pod utjecajem \u0161irih me\u0111unarodnih politi\u010dkih kretanja, \u0161to tako\u0111er mo\u017ee ograni\u010davati njihovu posve\u0107enost interesima hrvatskog naroda. Navedeni Radi\u0107evi stavovi izazvali su polemi\u010dke reakcije nekih predstavnika Katoli\u010dke crkve.<\/font><\/p>\n Aleksandar Jakir, \u00abVjerske zajednice kao stupovi nacionalnog identiteta? O ulozi katolicizma i pravoslavlja u me\u0111unacionalnim odnosima u me\u0111uratnom razdoblju na primjeru Dalmacije\u00bb, izlagao je o odnosu vjerskog i etni\u010dkog identiteta u nacionalno-integracijskim ideologijama u Dalmaciji u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Istaknuo je va\u017enost uloge religije u nacionalizmu kao i prisutnost religijskih elemenata u njemu. Na temelju teorijskih postavki i analize javnog diskursa, Jakir je promatrao suprotstavljeni odnos Katoli\u010dke i Pravoslavne crkve koji je doprinosio zao\u0161trenim me\u0111unacionalnim odnosima u Kraljevini Jugoslaviji.<\/font><\/p>\n Tanja Tomai\u0107, \u00abIstarski identitet i IDS na po\u010detku demokratskih promjena kroz \u2033Glas Istre\u2033 1989.-1993.\u00bb, izlagala je o suvremenoj povijesti Istre. Usredoto\u010dila se na izazove s kojima se istarski identitet suo\u010dio u razdoblju raspada Jugoslavije i nastanka Republike Hrvatske. Pratila je razvoj istarskog regionalnog identiteta, a posebnu pa\u017enju posvetila je djelovanju Istarske demokratske stranke na konstruiranju tog identiteta. T. Tomai\u0107 navedenu temu obradila je na temelju istra\u017eivanja novina \u00abGlasa Istre\u00bb i programskih dokumenata IDS-a.<\/font><\/p>\n Branko Dubravica, \u00abRazli\u010dite interpretacije o stradanju sve\u0107enstva u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu\u00bb, govorio je o prijepornom pitanju stradavanja sve\u0107enstva u Drugom svjetskom ratu. Ubojstva sve\u0107enika od strane pripadnika NOP-a opravdavana su optu\u017ebama za sudjelovanje na neprijateljskoj strani, propagandnom i drugom djelovanju na stanovni\u0161tvo, ozna\u010davaju\u0107i ih kolaboracionistima i narodnim neprijateljima. Nasuprot tome, prisutne su i tvrdnje da su svi stradali sve\u0107enici bili nevini, premda je bilo sve\u0107enika koji su podr\u017eavali NDH, sudjelovali u vojnim slu\u017ebama, politi\u010dki i javno djelovali ili utjecali na stanovni\u0161tvo, \u0161to, naravno, ne opravdava njihovo \u00abtako drasti\u010dno ka\u017enjavanje\u00bb. Dubravica je izlo\u017eio i nekoliko slu\u010dajeva ubojstava sve\u0107enika na podru\u010dju Drni\u0161a za vrijeme Drugog svjetskog rata. U diskusiji se razgovaralo o broju stradalih sve\u0107enika.<\/font><\/p>\n Miroslav Akmad\u017ea, \u00abKomunisti\u010dki re\u017eim u Jugoslaviji i religija\u00bb, izlagao je o polo\u017eaju vjerskih zajednica u poslijeratnoj Jugoslaviji. Osvrnuo se na polo\u017eaj Katoli\u010dke crkve u Sloveniji i BiH, na odnos jugoslovenskih vlasti prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i muslimanskoj vjerskoj zajednici, a usredoto\u010dio se na ocjenjivanje polo\u017eaja Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj. Prikazao je odnos vlasti prema Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj neposredno nakon 1945. i u razdoblju promjena u odnosima 1960-ih i 1970-ih godina. Govorio je o stale\u0161kim sve\u0107eni\u010dkim udru\u017eenjima u Hrvatskoj i BiH. Akmad\u017ea je upozorio na razlikovanje propisanih ustavnih i drugih administrativnih normi o polo\u017eaju i pravima vjerskih zajednica od njihovog funkcioniranja u praksi. <\/font><\/p>\n Albert Bing, \u00abThe Old Testament, Nationalism and the Acceleration of History : The Croats of Bosnia-Herzegovina and Recent History\u00bb. Bing nagla\u0161ava da su se doga\u0111aji 1990-ih ubrzano odvijali i da su se neki intelektualci na\u0161li u \u00abtukididovskoj situaciji\u00bb, tj. bili su sudionici tog razdoblja, a sada su prou\u010davatelji ratova 1990-ih u biv\u0161oj Jugoslaviji. Bing se usredoto\u010dio na pitanje odnosa Hrvatske prema BiH za vrijeme rata 1990-ih. Upozorio je na polarizaciju u hrvatskom dru\u0161tvu prema tada\u0161njoj politi\u010dkoj dvojbi: treba li dijeliti BiH ili je ona posebna dr\u017eava koju treba kao takvu o\u010duvati. Tome se pridru\u017eilo i sada\u0161nje pitanje procjene odnosa hrvatskih vlasti prema BiH u razdoblju rata. Da je rije\u010d o kontroverznoj temi o kojoj i dalje vladaju iznimno podijeljena mi\u0161ljenja, svjedo\u010di i diskusija nakon Bingovog izlaganja.<\/font><\/p>\n Iz ovdje navedenih nekih izlaganja iz sekcije \u00abNacije i nacionalizam\u00bb mogu\u0107e je zapaziti teme koje su dominirale: istra\u017eivanja nacionalizma, ideologije i politi\u010dkih predstavnika.<\/font><\/p>\n Sekcija \u00abPovijest \u017eena\u00bb <\/font><\/p>\n Historija koja se bavi povije\u0161\u0107u \u017eena, uz rodnu historiju koja je vi\u0161e okrenuta doprinosima feministi\u010dke teorije, historiografsko je kretanje koje mo\u017ee otvoriti \u010ditav niz zanimljivih pitanja i istra\u017eiva\u010dkih tema. To kretanje u hrvatskoj historiografiji ve\u0107 ima svoju povijest, odnosno autorice i autore, radove i znanstvene skupove koji su se njime bavili ili se bave. Spomenut \u0107u npr. knjigu Lydije Sklevicky, Konji, \u017eene, ratovi<\/i> (Zagreb 1996), tekst Mirjane Gross, Nevidljive \u017eene (Erasmus<\/i>, 2-3, 1993, 56-64, koji govori o kretanjima u rodnoj historiji i historiji koja je bavi povije\u0161\u0107u \u017eena \u00bbbez idejnog okvira roda\u00ab) te zbornik \u017dene u Hrvatskoj: \u017eenska i kulturna povijest<\/i> (ur. Andrea Feldman, Zagreb 2004). Prisutni su i prijevodi u kojima se mogu prona\u0107i informacije o \u017eenskoj povijesti (Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti<\/i>, Zagreb 2003). Zna\u010dajno je i osnivanje \u00abUdruge za istra\u017eivanje povijesti \u017eena Klio\u00bb. Sekcija \u00abPovijest \u017eena\u00bb prisutna je od I. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara (i povjesni\u010darki), a izlaganja s tog kongresa objavljena su u \u010dasopisu Otium<\/i> (7-8, 1999-2000). Izlaganja sa II. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara u Puli 2004. objavljena su u Historijskom zborniku <\/i> (LIX, 2006). <\/font><\/p>\n Na III. kongresu hrvatskih povjesni\u010dara odr\u017eano je 7 izlaganja u sekciji \u00abPovijest \u017eena\u00bb (za usporedbu, na II. kongresu bilo ih je dvostruko vi\u0161e, \u010dak 14).<\/font><\/p>\n Zrinka Nikoli\u0107 Jakus, \u00bb\u2033Njezino doba\u2033 \u2013 mogu\u0107nosti za pisanje biografija \u017eena iz hrvatskog srednjovjekovlja\u00bb. \u017danr historijske bibliografije oduvijek je bio zanimljiv publicistici i \u010ditateljskoj publici, a profesionalni povjesni\u010dari koristili su ga, izme\u0111u ostalog, i za oslikavanje konteksta odre\u0111enog razdoblja. Polaze\u0107i od postavke da u hrvatskoj medievistici postoje radovi koji preko nekog vladara govore o \u00abnjegovom dobu\u00bb, Z. Nikoli\u0107 konstatirala je da u hrvatskoj medievistici nedostaje istra\u017eivanja koja bi kroz promatranje odre\u0111ene \u017eene oslikale \u00abnjezino doba\u00bb. Podrazumijeva se da ispunjavanje tako zami\u0161ljene zada\u0107e uvelike ote\u017eava nedostatak odgovaraju\u0107ih izvora, odnosno slabija dokumentiranost srednjovjekovnih \u017eena od mu\u0161karaca, koja ograni\u010dava mogu\u0107nosti prou\u010davanja povijesti \u017eena. Z. Nikoli\u0107 u izlaganju se usredoto\u010dila na \u00ab(ne)mogu\u0107nosti koje hrvatski srednjovjekovni izvori pru\u017eaju za istra\u017eivanje biografija \u017eena\u00bb, iznose\u0107i neke primjere. <\/font><\/p>\n Vilma Pezelj, \u00ab\u017dene u bratov\u0161tinama srednjovjekovnih dalmatinskih gradova\u00bb, u uvodu je prikazala pojavu i zna\u010denje bratov\u0161tina. Izvori za prou\u010davanje bratov\u0161tina su, prije svega, matrikule (statuti) bratov\u0161tina, ali i apostolske vizitacije i oporuke. V. Pezelj navela je da su \u017eene (svih stale\u017ea: plemkinje, redovnice, slu\u0161kinje) \u010dinile zna\u010daj udio u \u010dlanstvu bratov\u0161tina. Prisutne su u najstarijim flagelantskim (bi\u010devala\u010dkim) bratov\u0161tinama, tako\u0111er i u obrtni\u010dkim i sve\u0107eni\u010dkim bratov\u0161tinama. Postojale su i bratov\u0161tine isklju\u010divo s \u017eenskim \u010dlanstvom. V. Pezelj govorila je o razli\u010ditim odredbama u matrikulama bratov\u0161tina koje se odnose na \u017eenske \u010dlanice, \u0161to mo\u017ee biti polazi\u0161te za prou\u010davanje polo\u017eaja \u017eena u bratov\u0161tinama.<\/font><\/p>\n Marija Karbi\u0107, \u00abPolo\u017eaj i uloga pripadnica visokog plemstva u krajevima izme\u0111u Save i Drave tijekom srednjega vijeka. Primjer Barbare Frankapan\u00bb. M. Karbi\u0107 na primjeru Barbare Frankapan propitivala je mogu\u0107nosti istra\u017eivanja plemkinja u srednjem vijeku, koje su pru\u010davateljima, zbog nedostatka izvora, manje poznate od npr. gradskih \u017eena. Barbara Frankapan, nakon smrti njezina mu\u017ea, srpskog despota Vuka Brankovi\u0107a 1485, i nakon \u0161to je bila udovica deset godina, ponovno se udala za Franju Berislavi\u0107a Grabarskog. M. Karbi\u0107 usredoto\u010dila se na zakonska prava koja su imale udovice (npr. pravo na uzdr\u017eavanje), kako su ona funkcionirala u praksi, zatim na Barbarino upravljanje posjedima i na druge teme, vezane uz plemkinje, koje se mogu i\u0161\u010ditati iz izvora.<\/font><\/p>\n Marija Mogorovi\u0107 Crljenko, \u00abUtjecaj crkvenih normi na bra\u010dni \u017eivot (Istra od kraja 15. do sredine 17. stolje\u0107a)\u00bb. Brak je pitanje u kojem se preklapa crkveno i svjetovno pravo. Crkva je na tom podru\u010dju unijela niz promjena nakon Tridentskog koncila. U nastojanju da sprije\u010de tajne i dogovorene brakove te otmice, crkvene norme inzistirale su na slobodnom izboru partnera i dobrovoljnom ulasku u brak (\u0161to mo\u017eemo smatrati unapre\u0111enjem polo\u017eaja \u017eena). Crkva je posebno pazila postoje li bra\u010dne zapreke (napose jesu li mladenci u srodstvu, je li mladenka oteta itd.). S obzirom na raskid braka, za Crkvu je on bio mogu\u0107 samo ako je bra\u010dni partner umro. Bila je mogu\u0107a rastava od stola i postelje, ali ne i novo udavanje, dok se brak mogao proglasiti ni\u0161tavnim ako je nepravilno sklopljen. M. Mogorovi\u0107 iznijela je i crkveni pogled na pitanje \u017eivljenja u konkubinatu. Navedenu bra\u010dnu problematiku promatrala je napose na temelju \u017eenidbenih sporova iz 17. st. na sudu Pore\u010dke biskupije.<\/font><\/p>\n Suzana Le\u010dek, \u00abMarija Radi\u0107 i \u017eene u politici izme\u0111u dva svjetska rata\u00bb. S. Le\u010dek je na primjeru Marije Radi\u0107, supruge Stjepana Radi\u0107a, analizirala mogu\u0107nosti \u017eenskog bavljenja politikom u me\u0111uratnom razdoblju. Pritom je sredi\u0161nje pitanje kako politi\u010dko djelovanje uskladiti s ulogom supruge i majke. Slu\u010daj Marije Radi\u0107 posebno je zanimljiv. Bila je obrazovana \u010cehinja, supruga poznatog politi\u010dara, majka \u010detvoro djece, a vodila je i obiteljsku trgovinu. Uz to, bila je i politi\u010dki anga\u017eirana novinskim pisanjem i predsjedanjem \u017eenskim politi\u010dkim organizacijama. <\/font><\/p>\n Julija Barun\u010di\u0107 Pletikosi\u0107 \u2013 \u017deljka Kri\u017ee, \u00abUloga religije u \u017eenskim mirovnim pokretima u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata\u00bb. U razdoblju prije rata kao i za vrijeme rata u Hrvatskoj 1990-ih do\u0161lo je do okupljanja niza \u017eenskih udruga (Bedem ljubavi, Dru\u0161tvo hrvatskih intelektualki, Forum \u017eena Dubrovnika). Izlaga\u010dice su poseban naglasak stavile na promatranje uloge religije u nekim \u017eenskim udrugama, odnosno predstavljanja religijskog aspekta njihovog djelovanja u javnosti i kako se on uklapao u \u00abop\u0107e vjersko ozra\u010dje u ranoj fazi rata u Hrvatskoj\u00bb. <\/font><\/p>\n Andrea Feldman, \u00abVera Stein Erlich \u2013 pionirka \u017eenskih studija u Hrvatskoj\u00bb. Vera Stein Erlich (1897-1980), sociologinja, antropologinja, pedagoginja i feministkinja, zna\u010dajna je po svom akademskom i politi\u010dkom djelovanju u Prvoj i Drugoj Jugoslaviji. A. Feldman ukazala je na opse\u017ean rukopis Vere Stein Erlich, Amerika izbliza: Pobjede i porazi jednog \u017eivotnog stila (kako je ja vidim)<\/i>, koji je ostao neobjavljen, a odnosi se na razdoblje neposredno prije burne 1968. godine. U njemu je autorica analizirala suvremeno ameri\u010dko du\u0161tvo. <\/font><\/p>\n Navedena izlaganja te objavljena izlaganja iz sekcija \u00abPovijest \u017eena\u00bb sa prethodnih kongresa, kao i zbornik \u017dene u Hrvatskoj: \u017eenska i kulturna povijest<\/i>, omogu\u0107uju raspravu o obilje\u017ejima hrvatske historiografije koja se bavi povije\u0161\u0107u \u017eena. Vidljivo je npr. koje autorice vezuju svoje radove uz dono\u0161enje podataka o \u017eenama, koje pak vi\u0161e zahva\u0107aju rodnu problematiku, a koje i teorijski pristupaju nekim aspektima povijesti \u017eena. Mogu\u0107e je primijetiti i koji prilozi govore o istra\u017eiva\u010dkim mogu\u0107nostima prou\u010davanja povijesti \u017eena, \u0161to je va\u017eno \u017eeli li istra\u017eivanje povijesti \u017eena iz prigodnog prije\u0107i u kontinuirano bavljenje.<\/font><\/p>\n Sekcija \u00abGospodarska povijest i povijest okoli\u0161a\u00bb<\/font><\/p>\n Ekonomska historija, koja je u hrvatskoj historiografiji u odre\u0111enim razdobljima 20. st. imala razli\u010dit status, u hrvatskoj se historiografiji jo\u0161 uvijek tretira, prema mom mi\u0161ljenju, s unaprijed pozitivnim vrednovanjem, a neki je hrvatski povjesni\u010dari smatraju temeljnom historiografskom disciplinom. No za dono\u0161enje zaokru\u017eenih sudova o vrijednosti i dosezima ekonomske historije u hrvatskoj historiografiji potrebna je prethodna rasprava o njoj, kvaliteti radova, broju starijih i mla\u0111ih povjesni\u010dara koji se njome bave, kao i u kojoj mjeri slijede inovacijska kretanja u suvremenoj ekonomskoj historiji. Zbog navedenih razloga bilo je zanimljivo poslu\u0161ati izlaganja iz ekonomske historije i razmjerno novijeg historiografskog kretanja u hrvatskoj historiografiji, ekohistorije. <\/font><\/p>\n Zlata \u017divakovi\u0107 – Ker\u017ee, \u00abUzroci gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema u 19. stolje\u0107u (Osvrt na Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun)\u00bb. Z. \u017divakovi\u0107 istaknula je va\u017enost prometnih sredi\u0161ta Broda na Savi, Osijeka, Vukovara i Zemuna, a u izlaganju se usredoto\u010dila na prikazivanje gospodarskih i prometnih prilika u Vukovaru i Osijeku, \u010dije su obilje\u017eje lo\u0161e i nedostatne prometnice te op\u0107a gospodarska nerazvijenost. Govorila je o rije\u010dnom prometu, isti\u010du\u0107i dunavski plovni put i planove za spajanjem Dunava i Save. Prikazala je slavonsku \u017eeljezni\u010dku problematiku i stanje s prijevozom ratarskih i drugih proizvoda. <\/font><\/p>\n Viktorija Ko\u0161ak, \u00abPojave gladi u 18. stolje\u0107u \u2013 usporedba nizinskog podru\u010dja (donje Me\u0111imurje) i brdskog podru\u010dja (povrbasje i potkozarje)\u00bb. V. Ko\u0161ak uspore\u0111ivala je kvantitativnim metodama povijesne demografije, na temelju mati\u010dnih knjiga, posljedice vezane uz pojave gladi u 18. st. u dvama dru\u0161tveno-ekonomski i demografski razli\u010ditim podru\u010djima. U uvodu se osvrnula na istra\u017eivanja pojave gladi u historiografiji u drugoj polovici 20. st. u Velikoj Britaniji. Zatim je prikazala dru\u0161tveno-ekonomski kontekst (ekohistorijski pregled klimatskih prilika i dr.) prou\u010davanih mikrohistorijskih podru\u010dja, \u017eupe Sv. Juraj u Trnju (Me\u0111imurje) i \u017eupe Ivanjska (kod Banja Luke). Prou\u010davala je pitanja obrade zemlje, posjedovanja \u017eita, ra\u0161irenosti bolesti i ukupnih demografskih kretanja. <\/font><\/p>\n Milan Vrbanus, \u00ab\u017divotni standard stanovni\u0161tva Slavonije krajem 17. i po\u010detkom 18. stolje\u0107a\u00bb. Vrbanus je na temelju arhivske gra\u0111e poku\u0161ao ne\u0161to re\u0107i o \u017eivotnom standardu stanovni\u0161tva Slavonije nakon prestanka osmanske vlasti krajem 17. stolje\u0107a. Iz popisa desetine opatije Kutjevo, koji donosi podatke o ukupnoj proizvodnji \u017eita, mo\u017ee se zaklju\u010diti da ve\u0107ina stanovni\u0161tva zna\u010dajnim dijelom godine nije imala dovoljno \u017eita za vlastito prehranjivanje. Va\u017ean izvor je i popis Caraffine komisije koji donosi podatke o tome koliko su stanovnici imali zemlje. Vrbanus je govorio o obrtnicima i trgovcima, nedostatku novca i nepostojanju sajmova u Slavoniji. Zaklju\u010dio je da je \u017eivotni standard stanovni\u0161tva u Slavoniji bio prili\u010dno nizak.<\/font><\/p>\n Dubravka Mlinari\u0107, \u00abPrivatne inicijative za isu\u0161ivanjem tla i melioracijom u Dalmaciji i Istri u 18. i 19. stolje\u0107u\u00bb. Polaze\u0107i od interdisciplinarnih (povijest klimatologije, povijest medicine, povijesna demografija itd.) i komparativisti\u010dkih postavki, D. Mlinari\u0107 usporedila je dvije intervencije u okoli\u0161. Prva se odvijala u 18. st. na vranskom posjedu obitelji Francesca Borellija, a druga krajem 19. i po\u010detkom 20. st. na brijunskom posjedu austrijskog industrijalca Paula Kuperwisera. F. Borelli i P. Kuperwiser proveli su opse\u017ene melioracijske zahvate koji su mijenjali okoli\u0161. Izlaganje D. Mlinari\u0107 bilo je \u00abekohistorijska analiza planskih ekolo\u0161kih promjena sredozemnog kr\u0161kog pejsa\u017ea u 18. i 19.\/20. st.\u00bb. <\/font><\/p>\n Stipe Kljai\u0107, \u00abPovijest soli mleta\u010dke Dalmacije u ranom novom vijeku\u00bb. Kljai\u0107 je u uvodu govorio o doprinosu hrvatske historiografije u drugoj polovici 20. st. prou\u010davanju soli, osvr\u0107u\u0107i se na knjige Historija naroda Jugoslavije<\/i>, Ekonomska historija Jugoslavije<\/i>, \u010dasopis Acta historico-economica<\/i> i na brojne radove drugih autora koji su se doticali te teme. Konstatirao je da je hrvatska historiografija o soli pisala vi\u0161e za razdoblje srednjeg vijeka, a manje za rani novi vijek. Kljai\u0107 je prikazao solne centre mleta\u010dke Dalmacije, kopnene i morske puteve trgovine soli, a govorio je i o mleta\u010dko-dubrova\u010dkom solnom ratu u 17. i 18. stolje\u0107u. <\/font><\/p>\n Prikazana izlaganja iz sekcije \u00abGospodarska povijest i povijest okoli\u0161a\u00bb svjedo\u010de o temama kojima se bave izlaga\u010dice i izlaga\u010di, prete\u017eno mla\u0111a generacija hrvatskih povjesni\u010darki i povjesni\u010dara. Pored drugih izlaga\u010da koji su morali otkazati dolazak, na Kongres nije mogla do\u0107i ni Mira Kolar, koja je prijavila vrijedno izlaganje, \u00abPolo\u017eaj ekonomske povijesti Hrvatske u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji\u00bb, \u0161to je moglo biti poticaj za raspravu o ekonomskoj historiji u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.<\/font><\/p>\n Na kraju \u0107u donijeti informaciju o onim izlaganjima iz razli\u010ditih sekcija koja mo\u017eemo smatrati doprinosom podru\u010dju povijesti historiografije.<\/font><\/p>\n Iva Mandu\u0161i\u0107 prijavila je izlaganje pod temom \u00abZagreba\u010dki biskupi i Zagreba\u010dka biskupija u XVI. st. u djelu Historiarum de rebus Ungaricis <\/i> povjesni\u010dara Nikole Istv\u00e1nffyja\u00bb. Na temelju opisa prostora, doga\u0111aja i pojedinaca koje je ugarski povjesni\u010dar Nikola Istv\u00e1nffy (1538-1615) iznio u djelu Historiarum de rebus Ungaricis<\/i> (1622) mogu\u0107e je prou\u010davati neke aspekte iz povijesti Zagreba\u010dke biskupije.<\/font><\/p>\n Bruna Kunti\u0107-Makvi\u0107, \u00abMitolo\u0161ki Ilirik u kr\u0161\u0107anskom Iliriku: Bogovi i heroji Danijela Farlatija\u00bb. D. Farlati (1690-1773) u djelu Illyricum sacrum <\/i>(I. svezak 1751) pisao je i o povijesti pretkr\u0161\u0107anskog Ilirika. Na temelju starih pisaca naveo je brojne mitolo\u0161ke junake povezane s Ilirikom. Slagao se s Apijanovom tvrdnjom o nevjerodostojnosti mitova i obra\u0111ivao ih je kriti\u010dki, ali je mitolo\u0161kim junacima pristupao i kao \u00abstvarnim sudionicima povijesnoga toka\u00bb. B. Kunti\u0107-Makvi\u0107 iznijela je pretpostavljene razloge zbog kojih je Farlati tako postupao. Posebno se usredoto\u010dila na usporedbu Farlatijevih tuma\u010denja mitova s dana\u0161njim istra\u017eiva\u010dkim rezultatima. <\/font><\/p>\n Zvjezdana Sikiri\u0107 Assouline, u sklopu izlaganja u kojem je naglasila ulogu koju je imao \u00abLatinitet u hrvatskom dru\u0161tvu prve polovice 19. stolje\u0107a\u00bb, osvrnula se na povjesni\u010dara Josipa Mikoczya (1734-1800) i njegovo, latinski pisano, posthumno izdano djelo Otiorum Croatiae<\/i> (1806), naglasiv\u0161i da je F. \u0160i\u0161i\u0107 Mikoczyja stavljao uz bok I. Lu\u010di\u0107u.<\/font><\/p>\n \u017deljko Holjevac, \u00abSve\u0107enik i povijesni pisac Juraj Beli\u0107-Ligati\u0107\u00bb. \u017d. Holjevac upozorio je na nepoznatog sve\u0107enika, vojnog kapelana, zatim \u017eupnika, Jurja Beli\u0107a-Ligati\u0107a (Bribir, oko 1763 \u2013 Bribir, poslije 1827). Beli\u0107-Ligati\u0107 1820-ih napisao je dva opse\u017ena djela koja su ostala u rukopisu. U prvom djelu pisao je na hrvatskom jeziku o Francuskoj revoluciji i Napoleonu, a u drugom djelu, pisanom latinskim, iznio je povijest Senjske i Modru\u0161ke ili Krbavske biskupije. <\/font><\/p>\n Branimir Jankovi\u0107, \u00abPovjesni\u010dari-sve\u0107enici i hrvatska historiografija 19. stolje\u0107a\u00bb, govorio je o doprinosu povjesni\u010dara-sve\u0107enika procesu poznanstvenjenja hrvatske historiografije u 19. stolje\u0107u.<\/font><\/p>\n Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107 prikazala je na temelju novoprona\u0111ene arhivske gra\u0111e \u00abOsnutak i prve godine djelovanja Povijesnoga dru\u0161tva Hrvatske (1947-1955)\u00bb. Povijesno dru\u0161tvo Hrvatske, u kojem su djelovali neki od vode\u0107ih hrvatskih povjesni\u010dara, izdavalo je od 1948. \u010dasopis Historijski zbornik<\/i>.<\/font><\/p>\n Damir Agi\u010di\u0107, \u00abDoktorati iz povijesti u Republici Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata\u00bb izlagao je o temi disertacija i strukturi doktoranada povijesti u navedenom razdoblju.<\/font><\/p>\n Prikaz 34 izlaganja iz sekcije \u00abNacije i nacionalizam\u00bb, \u00abPovijest \u017eena\u00bb, \u00abGospodarska povijest i povijest okoli\u0161a\u00bb, plenarnog izlaganja i izlaganja koja mo\u017eemo povezati s povije\u0161\u0107u historiografije, omogu\u0107avaju pregled dijela hrvatske historiografije zastupljene na III. kongresu hrvatskih povjesni\u010dara.<\/font><\/p>\n <\/font>
<\/p>\n<\/p><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-9","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":9,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":9,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":9,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":9,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":9,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":9,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}