Godina Troje obilje\u017eava se nizom doga\u0111anja i u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
<\/p>\n
Bogatim kulturnim programom i u Hrvatskoj \u0107e se obilje\u017eiti Godina Troje, posve\u0107ena jednom od najslavnijih i najzna\u010dajnijih svjetskih arheolo\u0161kih lokaliteta koji ponajbolje svjedo\u010di o dodirima Mediterana i anatolijskih civilizacija i kultura.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
“Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske proglasilo je 2018. Godinom Troje kako bi se obilje\u017eila 20. godi\u0161njica njezinog uvr\u0161tavanja na UNESCO-ovu listu svjetske ba\u0161tine”, rekao je Mustafa Babur Hizlan, veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj u ponedjeljak na konferenciji za novinare.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Slu\u017ebeni po\u010detak Godine Troje u Hrvatskoj ozna\u010dit \u0107e u ponedjeljak nave\u010der predavanje “Troja: Pri\u010da grada od mita do arheologije” u Galeriji Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, koje \u0107e odr\u017eati vode\u0107i stru\u010dnjak za Troju, Rustem Aslan.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
“U obljetni\u010dkoj godini, krajem srpnja, dovr\u0161it \u0107e se izgradnja i otvoriti nov, lijep i moderan Muzej Troje u Turskoj, koji \u0107e pokazati zna\u010daj Troje kao doma brojnih civilizacija i va\u017enog trgova\u010dkog, migracijskog te politi\u010dki strate\u0161kog polo\u017eaja kao trgova\u010dke i migracijske poveznice Anatolije, Balkana te Egeide i Crnog mora”, najavio je Aslan, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu \u00c7anakkale Onsekiz Mart kod Troje.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Aslan profesionalno istra\u017euje Troju ve\u0107 trideset godina, a od 2013. je i voditelj iskopavanja u sjeverozapadnoj Turskoj. Objavio je vi\u0161e od stotinu znanstvenih radova i dvanaest knjiga.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Po rije\u010dima Nurullaha Yava\u015fa, direktora Turskog kulturnog centra Yunus Emre instituta u Zagrebu, Troja je, dr\u017ee\u0107i svjetlo izme\u0111u pro\u0161losti i budu\u0107nosti, bila sna\u017ean most koji spaja istok i zapad te pridonijela miru i toleranciji. Yava\u015f je pozvao gra\u0111ane da posjete niz doga\u0111anja organiziranih u Hrvatskoj, gdje se kroz sve razine \u0161kolstva provla\u010di Ilijada Homera iz Izmira.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Sanjin Miheli\u0107, ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, rekao je da je Troja ne\u0161to toliko duboko utkano u na\u0161 civilizacijski identitet da je do\u017eivljavamo kao svoju, te predstavio dio iz bogatog programa obilje\u017eavanja Godine Troje.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Predavanja, izlo\u017ebe, festival, znanstvena konferencija<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Miheli\u0107 \u0107e o svojim kontaktima s Trojom govoriti 24. travnja na predavanju “Neki od najboljih trenutaka mog \u017eivota – moje iskustvo na Troji”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Za svibanj je najavljeno predavanje Filipa Frankovi\u0107a na temu “Grobovi palih junaka u Trojanskom ratu? – ponovni posjet mikenskim ukopima u Troadi i zapadnoj Anatoliji”, za rujan Irene Radi\u0107 Rossi o brodovima Trojanskih junaka, a za listopad Petera Pavuka pod nazivom “Ni mikenska, ni hetitska: troja u 2. tisu\u0107lje\u0107u prije Krista”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
U prosincu \u0107e Helena Tomas imati predavanje “Tragovima izgubljenih Trojanaca i ukradenoga trojanskog blaga”, a Marina Mili\u0107evi\u0107 Brada\u010d “Refleksije Trojanskog rata u popularnoj kulturi”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Tijekom ljetnih mjeseci u lapidariju Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu \u0107e se postaviti izlo\u017eba fotografija koja \u0107e dati sukus dosada\u0161njih spoznaja o Troji. Izlo\u017eba \u0107e biti putuju\u0107a – do kraja godine predstavit \u0107e se u Arheolo\u0161kom muzeju Istre u Puli, Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja u Rijeci, Arheolo\u0161kom muzeju u Osijeku i Gradskom muzeju Karlovac.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu u svom \u0107e lapidariju, dvori\u0161nom eksterijeru ispunjenom kamenim spomenicima gr\u010dke i rimske civilizacije organizirati i sedmodnevni Ljetni festival Troje, namijenjen \u0161iroj publici, od dje\u010djeg uzrasta do odraslih. Ondje \u0107e se odr\u017eavati razna doga\u0111anja, radionice, dramska i filmska uprizorenja, glazbene i plesne ve\u010deri.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Jedan od najavljenih doga\u0111aja je i stru\u010dni skup “Troia Archaeological Conference” koji se planira za 20. listopada, u povodu Me\u0111unarodnog dana arheologije.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: Hina<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8996,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/Troy.jpg?fit=580%2C835&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":8995,"position":0},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":8995,"position":1},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":8995,"position":2},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":8995,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":8995,"position":4},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":8995,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8995"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8998,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8995\/revisions\/8998"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}