{"id":8988,"date":"2018-03-26T14:24:46","date_gmt":"2018-03-26T14:24:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8988"},"modified":"2022-09-19T13:44:27","modified_gmt":"2022-09-19T13:44:27","slug":"bedrich-smetana-patrice-bart-elizabeta-austrijska-sissi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8988","title":{"rendered":"Bed\u0159ich Smetana – Patrice Bart: “Elizabeta Austrijska- Sissi”"},"content":{"rendered":"

U utorak, 27. o\u017eujka 2018. u HNK u Zagrebu bit \u0107e praizvedba baletnog projekta “Elizabeta Austrijska \u2013 Sissi”, koji tematizira \u201c\u017eivotnu pripovijest jedne od najintrigantnijih i najljep\u0161ih vladarica svijeta\u201d, uz glazbeni predlo\u017eak novoromanti\u010darskih djela \u010de\u0161kog skladatelja Bed\u0159icha Smetane.<\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Bed\u0159ich Smetana – Patrice Bart<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Elizabeta Austrijska- Sissi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Elizabeta je bila k\u0107i vojvode Maksimilijana Josipa Bavarskog i princeze Ludovike Bavarske, koja se sa sedamnaest godina udala za cara Franju Josipa I. Bila je poznata po svojoj ljepoti i eleganciji, pisala je poeziju, prou\u010davala gr\u010dki jezik i neprestano putovala, a diljem Europe bila je poznata zbog svojega nekonvencionalnog pona\u0161anja. Smrtno je ranjena od ruke talijanskog atentatora u Genevi 1898. godine. Njezin turbulentan \u017eivot pratimo od trenutka kada upoznaje mladog cara Franju Josipa i dolazi na be\u010dki dvor. Taj \u017eivot, odre\u0111en strogom dvorskom etiketom, kosio se s njezinim karakterom i nikada nije pristala na stroga dvorska pravila. Rasko\u0161 i bogatsvo nisu je u\u010dinili sretnom, cijeloga je \u017eivota \u010deznula za mirom i slobodom, \u0161to nikada nije mogla imati. O svojem osje\u0107anju \u017eivota zapisala je u dnevniku: Lutam sama ovim svijetom \/ U\u017eitak i \u017eivot odavno izbjegavam \/ Nemam s kime podijeliti sebe \/ Srodnu du\u0161u nikad nisam otkrila.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Poznata njema\u010dka dramaturginja Christiane Theobald vodi nas kroz \u017eivotnu pri\u010du jedne od najintrigantnijih i najljep\u0161ih vladarica svijeta, koju \u0107e majstor baletne scene Patrice Bart ispri\u010dati svojim specifi\u010dnim koreografskim i redateljskim rukopisom, okupljaju\u0107i veliki baletni ansambl u ovaj umjetni\u010dki projekt. Za glazbeni je aran\u017eman zadu\u017een skladatelj i dirigent svjetskog glasa Ermanno Florio, koji glazbeni zaplet kreira na odabranu novoromanti\u010darsku glazbu \u010de\u0161koga skladatelja Bed\u0159icha Smetane.<\/p>\n

 <\/p>\n

PATRICE BART iznimno je cijenjen i poznat francuski baletni umjetnik, koreograf i pedagog te dugogodi\u0161nji \u010dlan baletne uprave nacionalne pari\u0161ke Opere, u kojoj je proveo cijelu svoju blistavu umjetni\u010dku karijeru. Od 1993. bavi se koreografijom i re\u017eijom u najve\u0107im europskim kazali\u0161tima. U zagreba\u010dkom je Baletu s velikim uspjehom postavio balet Romeo i Julija Prokofjeva.<\/p>\n

 <\/p>\n

ERMANNO FLORIO, skladatelj, dirigent i violinist svjetskoga glasa, ro\u0111en je u Italiji, a u ranoj se dobi preselio u Kanadu, gdje je diplomirao violinu. Ubrzo poslije diplome posvetio se dirigiranju i skladanju te je ravnao svim velikim kanadskim orkestrima, a \u010desto nastupa diljem SAD-a i Europe.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

BALET U DVA \u010cINA<\/p>\n

 <\/p>\n

Premijera 27. o\u017eujka te izvedbe 31. o\u017eujka, 4. i 5. travnja 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.hnk.hr\/predstave\/elizabeta-ii-bavarska-sissi\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8991,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-8988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/SISSI_web.jpg?fit=700%2C292&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":8988,"position":0},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":8988,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":8988,"position":2},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":8988,"position":3},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":8988,"position":4},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":8988,"position":5},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8988"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8988\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8990,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8988\/revisions\/8990"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8988"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}