{"id":8967,"date":"2018-03-24T16:00:31","date_gmt":"2018-03-24T16:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8967"},"modified":"2018-03-24T16:04:05","modified_gmt":"2018-03-24T16:04:05","slug":"motor-mijene-hugo-bettauer-grad-bez-zidova-1922","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8967","title":{"rendered":"\u201cMotor mijene\u201d &#8211; Hugo Bettauer: Grad bez \u017didova (1922)"},"content":{"rendered":"<p>U srijedu, 28. o\u017eujka 2018. u 18h u Goethe-Institutu u Zagrebu novi termin \u201cMotora mijene\u201d tematizira roman Huga Bettauera \u201cGrad bez \u017didova\u201d (1922), satiri\u010dku distopiju o protjerivanju \u017didova iz Be\u010da.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Motor mijene \u2013 Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hugo Bettauer: <strong><em>Grad bez \u017didova<\/em><\/strong> (1922)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grad bez \u017didova: satiri\u010dka distopija o protjerivanju \u017didova iz Be\u010da, otvara se povicima &#8220;\u017didovi van!&#8221;, &#8220;Ili mi ili \u017didovi!&#8221; Devet desetina ne\u017eidovskih stanovnika smatra se &#8220;ugro\u017eenima do istrebljenja&#8221; (demografska katastrofa, reklo bi se).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uslijed danih okolnosti Leo Strakosch, mladi grafi\u010dki umjetnik, primoran je napustiti grad i oti\u0107i u Pariz. U Be\u010du ostavlja svoju dragu Lotte Spineder, k\u0107er imu\u0107na i \u010dasnog gra\u0111anina i gradskog \u010dinovnika. (Otud polazi ljubavna pri\u010da koja se prote\u017ee ostatkom romana.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nedugo po odlasku \u017didova iz grada Be\u010d pokazuje svoje pravo lice, tumorno i pusto. Brojni du\u0107ani i banke zatvaraju se ili gube mu\u0161terije, novinama opada broj \u010ditatelja te \u010dak i civilizacijska postignu\u0107a gradske uprave, na koju su Be\u010dani bili tako ponosni (npr. za\u0161tita stanara), po\u010dinju lagano propadati. (Brojni austromarksisti, koji su prvi uveli takve mjere, bili su \u017eidovskog porijekla.) Grad sve vi\u0161e naginje siroma\u0161tvu i opustjelosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvo izdanje romana prodano je u 250000 primjeraka, ve\u0107 prve godine (1922.). Zahvaljuju\u0107i romanu nacisti su autora prozvali &#8220;crvenim pjesnikom&#8221; i &#8220;kvariteljem mlade\u017ei&#8221;. Ustrajna antisemitska hajka protiv Bettauera hranila se ne samo njegovom kritikom antisemitizma, nego i time \u0161to je bio urednik dvaju progresivnih \u010dasopisa &#8211; &#8220;Bettauers Wochenschrift&#8221; i &#8220;Er und Sie. Wochenschrift f\u00fcr Lebenskultur und Erotik&#8221; &#8211; koji su uspje\u0161no i provokativno zagovarali &#8220;rodnu ideologiju&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dvije godine nakon prvog izdanja snimljen je film, u re\u017eiji Hansa Karla Breslauera. I nakon gotovo stolje\u0107a zagubljenosti na nekom pari\u0161kom buvljaku 2015. godine prona\u0111eni su ulomci filma, tako da je &#8211; zahvaljuju\u0107i najve\u0107ej austrijskoj kulturnoj crowdfunding-kampanji ikad &#8211; film 2016. restauriran. Izvodi se uz pratnju komi\u010dne komorne glazbe, \u0161to je vrhunski u\u017eitak.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>A prema jednom ranijem Bettauerovu romanu G. W. Pabst (re\u017eiser &#8220;Ljubav Jeanne Ney&#8221;!) 1925. snimio je film &#8220;Turobna ulica&#8221; (Die freudlose Gasse) u kojem je debitirala Greta Garbo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>10. 3. 1925. u izdava\u010dki ured Bettauers Wochenschrifta u\u0161etao je nacist Otto Rothstock i isuo \u0161ar\u017eer u Bettauera, koji je nakon nekoliko dana u bolnici podlegao ozljedama. Rothstock je za kaznu interniran u psihijatrijsku bolnicu, a na slobodu je pu\u0161ten ve\u0107 nakon 18 mjeseci.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/171854800275059\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/171854800275059\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/crveni-pjesnik-i-kvaritelj-mladezi\">http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/crveni-pjesnik-i-kvaritelj-mladezi<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/grad_bez_zidova.jpg?fit=630%2C430&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":8967,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":8967,"position":1},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55044","url_meta":{"origin":8967,"position":2},"title":"Nathan Thrall, &#8220;Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Napisana na temelju stvarnoga doga\u0111aja, knjiga Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije ameri\u010dkoga spisatelja i novinara Nathana Thralla duboko je potresan, intimisti\u010dki prikaz svakodnevice u Jeruzalemu i na Zapadnoj obali u kojem autor opisom jednoga izoliranog tragi\u010dnog doga\u0111aja nastoji pojasniti sve uzroke i posljedice izraelsko-palestinskoga sukoba.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":8967,"position":3},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a &#8220;Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":8967,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":8967,"position":5},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8967"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8971,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8967\/revisions\/8971"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}