{"id":8953,"date":"2018-03-24T15:10:23","date_gmt":"2018-03-24T15:10:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8953"},"modified":"2018-03-24T15:10:23","modified_gmt":"2018-03-24T15:10:23","slug":"2-antikvarijat-rizinice-sadasnjost-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8953","title":{"rendered":"2. Antikvarijat: Ri\u017einice \u2013 sada\u0161njost i budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu organizira drugo u ciklusu arheolo\u0161kih predavanja u utorak, 27. o\u017eujka 2018. u 19 sati, na kojem \u0107e Ljubomir Gudelj govoriti o Ri\u017einicama, gdje je 1890. otkriven jedini natpis s imenom kneza Trpimira.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Drugo u ciklusu arheolo\u0161kih predavanja \u201eAntikvarijat\u201c je izlaganje vi\u0161eg kustosa Ljubomira Gudelja o Ri\u017einicama, iznimno vrijednom, a tek djelomi\u010dno istra\u017eenom arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu u Solinu. Nalaz jedinog natpisa s imenom kneza Trpimira godine 1890. svrstao je ovaj polo\u017eaj me\u0111u istaknute starohrvatske lokalitete, kakvim ga jo\u0161 smatramo. Noviji rezultati potvr\u0111uju pojedine zaklju\u010dke prija\u0161njih istra\u017eiva\u010da, a svjedo\u010de kako je rije\u010d o prostranijem i slo\u017eenijem sklopu gra\u0111evina kojega su podizale generacije graditelja, od prvog stolje\u0107a poslije Krista nadalje. O boravku tih generacija svjedo\u010de i ukopi iz razli\u010ditih razdoblja; od kamenih, kerami\u010dkih i staklenih urni ispunjenih pepelom, preko anti\u010dkih i kasnoanti\u010dkih sarkofaga, do kasnosrednjovjekovnih grobova. Mo\u017eda i najve\u0107u pozornost privla\u010di gotovo do krova o\u010duvana gra\u0111evina, koja je slu\u010dajno otkrivena prije nekoliko godina nakon uru\u0161avanja ceste Solin \u2013 Klis. Usporedno s arheolo\u0161kim istra\u017eivanjem na Ri\u017einicama, Muzej HAS je proteklih godina organizirao terensku nastavu za u\u010denike razli\u010ditih uzrasta i studente, ugostio brojne druge posjetitelje te sudionike volonterskih radnih akcija. Iste aktivnosti Muzej planira nastaviti, a zapreka su trenutno stanje prometnice i pristup lokalitetu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gdje smo stali s arheolo\u0161kim istra\u017eivanjem i kakvi su planovi za budu\u0107nost nalazi\u0161ta? Do\u0111ite, poslu\u0161ajte i raspravljajte!<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/muzejHAS\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/890128601190681\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8954,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8953","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/MHAS.jpg?fit=1191%2C709&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":8953,"position":0},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":8953,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":8953,"position":2},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 “Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":8953,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":8953,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu” u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":8953,"position":5},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8953"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8955,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8953\/revisions\/8955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}