Organizatorima “Desni\u010dinih susreta 2018.” pridru\u017eio se i Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Podsje\u0107amo zainteresirane da je rok za prijavu 31. o\u017eujak 2018. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
P r i p r e m n i o d b o r<\/p>\n
<\/p>\n
objavljuje<\/p>\n
<\/p>\n
P o z i v\u00a0\u00a0 z a\u00a0\u00a0 p r i j a v u\u00a0\u00a0 p r i o p\u00a0\u0107 e n j a<\/p>\n
<\/p>\n
za znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem<\/p>\n
<\/p>\n
Desni\u010dini susreti 2018.<\/strong><\/p>\n Zagreb 1924. \u2013 1930. i 1945. \u2013 1967.: dru\u0161tvo, kultura, svakodnevica<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Zagreb, 14. \u2013 16. rujna 2018.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Rok za prijavu: 31. o\u017eujka 2018.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za kroatistiku te Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca i Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c u Zagrebu objavljuju da \u0107e se Desni\u010dini susreti 2018. <\/em>odr\u017eati u Zagrebu od petka do nedjelje, 14. \u2013 16. rujna 2018. godine.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tema ovogodi\u0161njih Desni\u010dinih susreta<\/em> motivirana je vezano\u0161\u0107u Vladana Desnice (Zadar, 1905. \u2013 Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetni\u010dki stvarao od 1945. godine do smrti. Cilj je skupa inter- i transdisciplinarno propitati problematiku urbane kulture Zagreba u razdoblju od 1918. do 1967. godine, s te\u017ei\u0161tem na dvama spomenutim periodima. Zagreb je u tim periodima, u uvelike razli\u010ditim hrvatskim, jugoslavenskim te me\u0111unarodnim kontekstima \u2013 najprije nakon 1918., a potom nakon 1945. godine \u2013 do\u017eivio velike modernizacijske promjene na svim podru\u010djima. Od urbane demografije i ekonomike do socijalne, kulturne, ali i politi\u010dke dinamizacije, vrlo \u010desto konfliktne naravi, Zagreb je bio epicentar kreativnog otvaranja prema brojnim onovremenim receptivno-umjetni\u010dkim iskustvima i praksama. Istra\u017euju\u0107i fenomene i procese zagreba\u010dke dru\u0161tvene, kulturne i intelektualne povijesti navedenog razdoblja, namjera je otvoriti dijalo\u0161ki prostor za njezino komparatisti\u010dko propitivanje, tj. utvr\u0111ivanje sli\u010dnosti i razlika, kontinuiteta i diskontinuiteta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Fokusiranje na zagreba\u010dko dru\u0161tvo, kulturu i svakodnevicu implicira i istra\u017eivanje razvitka Zagreba kao moderne hrvatske metropole te kao epicentra promjena koje se\u017eu preko hrvatskih i jugoslavenskih granica i koje su prepoznatljive u raznim europskim centrima. Cilj je istra\u017eiti i problematizirati Zagreb u spomenutim periodima kao multikulturno sredi\u0161te Srba, Slovenaca, \u017didova, Nijemaca i pripadnika drugih naroda, koji su bili njegovim \u017eiteljima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Navodimo mogu\u0107a podru\u010dja istra\u017eivanja:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n prvo, demografski razvoj Zagreba sa socijalnih, obrazovnih i profesionalnih stajali\u0161ta; industrijalizacija grada, promjene u kulturi rada i poduzetni\u0161tva;<\/p>\n drugo, urbanizacija grada, institucionalne infra- i superstrukture u elitnoj i popularnoj kulturi te svakodnevici razli\u010ditih slojeva i nara\u0161taja stanovni\u0161tva;<\/p>\n tre\u0107e, kulturni transferi i akulturacijski procesi unutar hrvatskog naroda orijentirani prema zagreba\u010dkom sredi\u0161tu;<\/p>\n \u010detvrto, Zagreb kao kulturni, gospodarski i dru\u0161tveni epicentar te \u017eari\u0161te inovacija preko hrvatskih granica;<\/p>\n peto, \u201emape\u201c elitnih i pu\u010dkih kulturnih institucija, mre\u017ea i krugova, djelatnosti i inicijativa u razdoblju od 1918. do 1967. (knji\u017eevnost, scenske i glazbene umjetnosti, likovna umjetnost, tiskani te audiovizualni mediji, kao i humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti, napose, intelektualna historija);<\/p>\n \u0161esto, poeti\u010dki trendovi (avangardna strujanja, novi realizam, socrealizam, druga moderna ili kasni modernizam) i akteri stvarala\u0161tva u elitnoj, pu\u010dkoj i popularnoj kulturi;<\/p>\n sedmo, jezi\u010dne politike zagreba\u010dkih i hrvatskih kulturnih i politi\u010dkih elita;<\/p>\n osmo, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu kao nacionalni i transnacionalni znanstveni i kulturni centar;<\/p>\n deveto, Zagreb kao grad mladih, \u0111a\u010dkih, studentskih i radno orijentiranih slojeva i skupina, razli\u010ditih kulturnih i politi\u010dkih orijentacija<\/p>\n deseto, reprezentacije Zagreba u umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prijave i sa\u017eetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 31. o\u017eujka 2018. Do 15. travnja Pripremni odbor Desni\u010dinih susreta<\/em> odlu\u010dit \u0107e o prihva\u0107enim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit \u0107e se tro\u0161kovi smje\u0161taja i boravka u Zagrebu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Supredsjedatelji Desni\u010dinih susreta 2017.<\/em> jesu prof. dr. sc. u m. Du\u0161an Marinkovi\u0107<\/strong> s Odsjeka za ju\u017enoslavenske jezike i knji\u017eevnosti i prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107<\/strong>, s Odsjeka za povijest i voditelj Programa Desni\u010dini susreti<\/em>. Tajnik Pripremnog odbora je doktorand povijesti Tomislav Bran\u0111olica<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Obavijesti i prijave:<\/p>\n tomislav.brandolica@gmail.com<\/a><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n 2018_03_20_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo_2<\/a><\/p>\n <\/p>\n