{"id":8933,"date":"2018-03-22T09:03:15","date_gmt":"2018-03-22T09:03:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8933"},"modified":"2018-03-22T09:03:15","modified_gmt":"2018-03-22T09:03:15","slug":"poziv-za-prijavu-desnicini-susreti-2018-zagreb-1924-1930-i-1945-1967-drustvo-kultura-svakodnevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8933","title":{"rendered":"Poziv za prijavu – Desni\u010dini susreti 2018.: Zagreb 1924. \u2013 1930. i 1945. \u2013 1967.: dru\u0161tvo, kultura, svakodnevica"},"content":{"rendered":"

Organizatorima “Desni\u010dinih susreta 2018.” pridru\u017eio se i Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Podsje\u0107amo zainteresirane da je rok za prijavu 31. o\u017eujak 2018. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

P r i p r e m n i o d b o r<\/p>\n

 <\/p>\n

objavljuje<\/p>\n

 <\/p>\n

P o z i v\u00a0\u00a0 z a\u00a0\u00a0 p r i j a v u\u00a0\u00a0 p r i o p\u00a0\u0107 e n j a<\/p>\n

 <\/p>\n

za znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem<\/p>\n

 <\/p>\n

Desni\u010dini susreti 2018.<\/strong><\/p>\n

Zagreb 1924. \u2013 1930. i 1945. \u2013 1967.: dru\u0161tvo, kultura, svakodnevica<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 14. \u2013 16. rujna 2018.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Rok za prijavu: 31. o\u017eujka 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za kroatistiku te Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca i Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c u Zagrebu objavljuju da \u0107e se Desni\u010dini susreti 2018. <\/em>odr\u017eati u Zagrebu od petka do nedjelje, 14. \u2013 16. rujna 2018. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tema ovogodi\u0161njih Desni\u010dinih susreta<\/em> motivirana je vezano\u0161\u0107u Vladana Desnice (Zadar, 1905. \u2013 Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetni\u010dki stvarao od 1945. godine do smrti. Cilj je skupa inter- i transdisciplinarno propitati problematiku urbane kulture Zagreba u razdoblju od 1918. do 1967. godine, s te\u017ei\u0161tem na dvama spomenutim periodima. Zagreb je u tim periodima, u uvelike razli\u010ditim hrvatskim, jugoslavenskim te me\u0111unarodnim kontekstima \u2013 najprije nakon 1918., a potom nakon 1945. godine \u2013 do\u017eivio velike modernizacijske promjene na svim podru\u010djima. Od urbane demografije i ekonomike do socijalne, kulturne, ali i politi\u010dke dinamizacije, vrlo \u010desto konfliktne naravi, Zagreb je bio epicentar kreativnog otvaranja prema brojnim onovremenim receptivno-umjetni\u010dkim iskustvima i praksama. Istra\u017euju\u0107i fenomene i procese zagreba\u010dke dru\u0161tvene, kulturne i intelektualne povijesti navedenog razdoblja, namjera je otvoriti dijalo\u0161ki prostor za njezino komparatisti\u010dko propitivanje, tj. utvr\u0111ivanje sli\u010dnosti i razlika, kontinuiteta i diskontinuiteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fokusiranje na zagreba\u010dko dru\u0161tvo, kulturu i svakodnevicu implicira i istra\u017eivanje razvitka Zagreba kao moderne hrvatske metropole te kao epicentra promjena koje se\u017eu preko hrvatskih i jugoslavenskih granica i koje su prepoznatljive u raznim europskim centrima. Cilj je istra\u017eiti i problematizirati Zagreb u spomenutim periodima kao multikulturno sredi\u0161te Srba, Slovenaca, \u017didova, Nijemaca i pripadnika drugih naroda, koji su bili njegovim \u017eiteljima.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Navodimo mogu\u0107a podru\u010dja istra\u017eivanja:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

prvo, demografski razvoj Zagreba sa socijalnih, obrazovnih i profesionalnih stajali\u0161ta; industrijalizacija grada, promjene u kulturi rada i poduzetni\u0161tva;<\/p>\n

drugo, urbanizacija grada, institucionalne infra- i superstrukture u elitnoj i popularnoj kulturi te svakodnevici razli\u010ditih slojeva i nara\u0161taja stanovni\u0161tva;<\/p>\n

tre\u0107e, kulturni transferi i akulturacijski procesi unutar hrvatskog naroda orijentirani prema zagreba\u010dkom sredi\u0161tu;<\/p>\n

\u010detvrto, Zagreb kao kulturni, gospodarski i dru\u0161tveni epicentar te \u017eari\u0161te inovacija preko hrvatskih granica;<\/p>\n

peto, \u201emape\u201c elitnih i pu\u010dkih kulturnih institucija, mre\u017ea i krugova, djelatnosti i inicijativa u razdoblju od 1918. do 1967. (knji\u017eevnost, scenske i glazbene umjetnosti, likovna umjetnost, tiskani te audiovizualni mediji, kao i humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti, napose, intelektualna historija);<\/p>\n

\u0161esto, poeti\u010dki trendovi (avangardna strujanja, novi realizam, socrealizam, druga moderna ili kasni modernizam) i akteri stvarala\u0161tva u elitnoj, pu\u010dkoj i popularnoj kulturi;<\/p>\n

sedmo, jezi\u010dne politike zagreba\u010dkih i hrvatskih kulturnih i politi\u010dkih elita;<\/p>\n

osmo, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu kao nacionalni i transnacionalni znanstveni i kulturni centar;<\/p>\n

deveto, Zagreb kao grad mladih, \u0111a\u010dkih, studentskih i radno orijentiranih slojeva i skupina, razli\u010ditih kulturnih i politi\u010dkih orijentacija<\/p>\n

deseto, reprezentacije Zagreba u umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijave i sa\u017eetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 31. o\u017eujka 2018. Do 15. travnja Pripremni odbor Desni\u010dinih susreta<\/em> odlu\u010dit \u0107e o prihva\u0107enim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit \u0107e se tro\u0161kovi smje\u0161taja i boravka u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Supredsjedatelji Desni\u010dinih susreta 2017.<\/em> jesu prof. dr. sc. u m. Du\u0161an Marinkovi\u0107<\/strong> s Odsjeka za ju\u017enoslavenske jezike i knji\u017eevnosti i prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107<\/strong>, s Odsjeka za povijest i voditelj Programa Desni\u010dini susreti<\/em>. Tajnik Pripremnog odbora je doktorand povijesti Tomislav Bran\u0111olica<\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Obavijesti i prijave:<\/p>\n

tomislav.brandolica@gmail.com<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

2018_03_20_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo_2<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

2018_02_16_DS_2018_prijava<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-8933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/logo-ds.png?fit=211%2C228&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":8933,"position":0},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":8933,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":8933,"position":2},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":8933,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":8933,"position":4},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":8933,"position":5},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8933"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8936,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8933\/revisions\/8936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}