{"id":8825,"date":"2018-03-16T09:03:26","date_gmt":"2018-03-16T09:03:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8825"},"modified":"2018-03-16T09:04:55","modified_gmt":"2018-03-16T09:04:55","slug":"izlozbeni-projekt-valpovacki-vlastelini-prandau-normann","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8825","title":{"rendered":"Izlo\u017ebeni projekt &#8220;Valpova\u010dki vlastelini Prandau-Normann&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Na tragu (raz)otkrivanja ba\u0161tine slavonskoga plemstva, ba\u0161tinske ustanove Osijeka i Valpova predstavljaju izlo\u017ebeni projekt \u2013Valpova\u010dki vlastelini Prandau-Normann \u2013 izlaganjem vrijedne muzejske i arhivske gra\u0111e obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej likovnih umjetnosti, Muzej Slavonije, Dr\u017eavni arhiv te Muzej Valpov\u0161tine izla\u017eu gra\u0111u valpova\u010dkih vlastelina pohranjenu u brojnim zbirkama kroz tematske cjeline: Likovna ba\u0161tina Prandau-Normann, Valpova\u010dki vlastelini Prandau-Normann\u2013 bibliofili, kolekcionari i donatori, Arhivska ba\u0161tina Valpova\u010dkog vlastelinstva, Svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U \u010detvrtak, 22. o\u017eujka 2018. odr\u017eat \u0107e se otvorenja svih \u010detiriju izlo\u017ebi prema sljede\u0107em vremenskom slijedu:<\/p>\n<p>11:00 \u2013 Dr\u017eavni arhiv u Osijeku<br \/>\n12:00 \u2013 Muzej Slavonije Osijek<br \/>\n13:00 \u2013 Muzej likovnih umjetnosti, Osijek<br \/>\n14:30 \u2013 Muzej Valpov\u0161tine, Valpovo<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzeolo\u0161ka koncepcija izlo\u017ebe, uz jasno definirane tematsko-sadr\u017eajne cjeline, ima i zajedni\u010dku izvedbenu realizaciju kroz jedinstvenu uvodnu legendu te dizajn samoga postava. Bogata gra\u0111a valpova\u010dkih vlastelina, umjetni\u010dka, arhivska, graditeljska, numizmati\u010dka, kulturno-povijesna, knji\u017eni\u010dna i glazbena, izlo\u017ebom i katalogom, prvi \u0107e puta na ovaj na\u010din biti predstavljena javnosti, oslikavaju\u0107i izniman segment na\u0161e kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Obitelj Hilleprand von Prandau upravljala je Valpova\u010dkim vlastelinstvom, odnosno posjedom, 164 godine, a zatim upravu nad tim posjedom preuzima obitelj von Normann-Ehrenfels, koja je njime upravljala do njegove konfiskacije 1945. godine. Obitelj Hilleprand von Prandau poduzimala je razli\u010dite aktivnosti na unapre\u0111enju gospodarstva na Vlastelinstvu, odnosno posjedu. Pri tome su mijenjali organizaciju posjeda kako bi omogu\u0107ili njegovo bolje funkcioniranje i privre\u0111ivanje. Obitelj von Normann-Ehrenfels nastavila je odr\u017eavati posjed preuzev\u0161i ga posljednjih desetlje\u0107a njegova postojanja. Obje obitelji nastojale su dio prihoda ulo\u017eiti u unapre\u0111enje \u0161kolstva na valpova\u010dkom podru\u010dju. Obitelj Hilleprand von Prandau ulo\u017eila je po\u010detkom 19. stolje\u0107a dio vlastelinskih prihoda u izgradnju kazali\u0161ne zgrade te sve do polovine stolje\u0107a brinula o tro\u0161kovima njezina odr\u017eavanja. Obje obitelji omogu\u0107ile su svojim djelovanjem, tijekom vi\u0161e od dva stolje\u0107a, dru\u0161tveni, kulturni, obrazovni i gospodarski razvoj valpova\u010dkoga podru\u010dja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I danas Valpov\u010dani rado pri\u010daju o svojim grofovima. Baruni Prandau i grofovi Normann slovili su kao velike mecene, donatori i dobrotvori, podr\u017eavali su rad brojnih zaklada, udruga te su vr\u0161ili patronat nad svim \u017eupama Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine i ponekim institucijama, prvenstveno onima kulturnoga karaktera. Preseljenjem iz Be\u010da, tada jednim od najve\u0107ih gradova i kulturnih centara svijeta, u maleno opusto\u0161eno Valpovo, obitelj Prandau donosi duh be\u010dke elite. Ure\u0111ivali su vlastelinstvo i omogu\u0107avali njegovo funkcioniranje; gradili su ceste, \u0161kole, crkve, a gospodarski je vlastelinstvo vrlo napredno; jedno od rijetkih gotovo potpuno samoodr\u017eivih posjeda koje je redovito bilo i modernizirano. Pra\u0107enje trendova osjetno je i u likovnoj zbirci obitelji u kojoj se nalaze neka od najve\u0107ih umjetni\u010dkih imena Monarhije. Zaista, umjetnost je na valpova\u010dkom dvoru bila vrlo cijenjena, a zanimljivo je da je obitelj Prandau tu ljubav zauvijek utisnula i u obiteljski grb.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Segment izlo\u017ebe u Muzeju likovnih umjetnosti prikazuje likovnu ba\u0161tinu Valpova\u010dkih vlastelina, privatnu obiteljsku zbirku koja se nalazila u valpova\u010dkom dvorcu. Kroz njih koncept izlo\u017ebe je zami\u0161ljen da prika\u017ee stil \u017eivota jedne imu\u0107ne plemi\u0107ke obitelji, elitisti\u010dkog stila \u017eivota u kontekstu malene lokalne sredine. Zna\u010daj umjetni\u010dkih zbirki slavonskih plemi\u0107kih obitelji neupitan je, ova umjetni\u010dka djela jedna su od najzna\u010dajnijih segmenata fundusa institucija koje ih pohranjuju nakon konfiskacije 1945. godine. Zbirka Prandau-Normann sastoji se uglavnom od importa, prete\u017eno be\u010dkih, a doma\u0107i umjetnici pojavljuju se tek u drugoj polovici 19. stolje\u0107a. U svim plemi\u0107kim zbirkama, tako i u privatnoj zbirci Prandau-Normann, prete\u017eno su zastupljeni portreti \u010dlanova obitelji. Povodi naru\u010divanju portreta bili su razni, njima su se obilje\u017eavali zna\u010dajni obiteljski doga\u0111aji ili su naru\u010divani kao uspomena na \u010dlana obitelji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Te kvalitetne umjetni\u010dke narud\u017ebe nam poma\u017eu razumijevati ukus obitelji; njihove navike i stil \u017eivota kojega su na i oko posjeda vodili je ostavio traga i na lokalnoj sredini koju, uostalom, i fizi\u010dki oblikuju i grade.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i nekoliko generacija obitelji na izlo\u017ebi likovne ba\u0161tine Valpova\u010dkih vlastelina u Muzeju likovnih umjetnosti mogu se vidjeti djela inozemnih imena Johanna Michaela Rottmayra, Ephraima Hochhausera, Johanna Antona Zitterera, Friedricha Amerlinga, Carla Rahla, ali i doma\u0107ih Josipa Franje M\u00fcckea, Huge Conrada von H\u00f6tzendorfa, Bele \u010ciko\u0161a Sesije, Vladimira Beci\u0107a, Jose Bu\u017eana, Mencija Klementa Crn\u010di\u0107a, Mate Celestina Medovi\u0107a i Dragana Melkusa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej Slavonije u zbirkama Povijesnoga odjela, Odjela umjetni\u010dkoga obrta, Numizmati\u010dkoga, Etnografskoga te Odjela knji\u017enice \u010duva brojne predmete vrijedne obiteljske ostav\u0161tine, a njihove \u010dlanove uistinu i mo\u017eemo nazvati Bibliofilima, kolekcionarima i donatorima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sa\u010duvana ostav\u0161tina obitelji Prandau-Normann u Muzeju Slavonije svjedo\u010di danas o \u017eivotu i navikama vlasnika Valpova\u010dkog vlastelinstava, njihovim interesima, dru\u0161tvenim usmjerenjima, oslikavaju\u0107i \u017eivot ovoga podru\u010dja tijekom vi\u0161e od dva stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedna od najvrjednijih sa\u010duvanih obiteljskih knji\u017enica u nas, s gotovo deset tisu\u0107a bibliografskih jedinica, te glazbena, ponajvi\u0161e rukopisna gra\u0111a, numizmati\u010dka zbirka koju je grof Rudolf von Normann-Ehrenfels darovao tada\u0161njem Gradskome muzeju etnografska gra\u0111a, iznimna kartografska zbirka, predmeti umjetni\u010dkoga obrta: namje\u0161taj, ukrasni predmeti fotografije, slike, dokumentarna gra\u0111a\u2026 dio su bogate riznice valpova\u010dkih vlastelina pohranjene u Muzeju Slavonije i, po prvi puta, na ovaj na\u010din prezentirane javnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr\u017eavni arhiv u Osijeku, u svom dijelu sudjelovanja u ovoj izlo\u017ebi s \u010detiri lica, iznosi na svjetlo dana izbor dokumenata i drugih zapisa iz svoga fundusa, koji \u010dine arhivski fond Valpova\u010dkog vlastelinstva u razdoblju od 1727. do 1945. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Arhivski fond Valpova\u010dkog vlastelinstva obuhva\u0107a samo dio arhivskoga gradiva koje je nastajalo tijekom \u017eivota i djelovanja plemi\u0107kih obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels. Premda taj fond po svojoj naravi i provenijenciji pripada skupini osobnih i obiteljskih fondova, tek manji dio zapisa koji se u njemu \u010duvaju sadr\u017ei one dokumente koji bi predstavljali pravi osobni i\/ili obiteljski arhivski fond s osobnim dokumentima, privatnom korespondencijom, osobnim i obiteljskim uspomenama, rodoslovljem, osobnim i obiteljskim bilje\u0161kama i sli\u010dno. O\u010duvani arhivski fond uglavnom obuhva\u0107a zapise koji su nastajali u okviru vo\u0111enja imovinsko pravnih poslova, gospodarstva i financija na vlastelinstvu i kasnijem veleposjedu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Radi se o jednom od rijetkih arhivskih fondova \u010dije gradivo, iako tek djelomi\u010dno o\u010duvano, \u017eivo ocrtava ustroj, upravu i djelovanje vlastelinstava u \u0161irem okru\u017eenju te \u017eivot i rad vlastelina i njihovih podlo\u017enika na podru\u010dju isto\u010dne Hrvatske u razdoblju od po\u010detka 18. stolje\u0107a do 1945. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba arhivske ba\u0161tine obuhva\u0107a tematske cjeline: Vlastelini u znaku grba; S papirom i perom kroz povijest; Vlastelinsko kazali\u0161te u Valpovu; Vlastelinstvo, zemlja i ljudi; Obitelji, osobe, odnosi i veze; Vlastelini i njihovo zna\u010denje u \u0161iroj zajednici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pisani i ilustrirani tragovi koji danas predstavljaju arhivsku ba\u0161tinu Valpova\u010dkog vlastelinstva obuhva\u0107aju razli\u010dite zapise na pergameni, papiru i drugim materijalima, diplome vladara, svjedo\u010danstva razli\u010ditih doga\u0111aja, pisma dragim osobama, genealo\u0161ke zabilje\u0161ke, popise dobara, ugovore, ra\u010dune i mnogo drugih dokumenata, koji su u vlastelinskom arhivu bili bri\u017eljivo odlagani i pomno \u010duvani. Tu je i trag najstarije kazali\u0161ne zgrade u kontinentalnoj Hrvatskoj koju je podigao Joseph Ignaz Sigismund barun Hilleprand von Prandau 1809. godine na majuru u neposrednoj blizini dvorca u Valpovu. Bogatstvo prirode, ome\u0111eno podru\u010dje, potencijal ljudi, vlastelinska i podani\u010dka prava, ure\u0111eni odnosi i miran su\u017eivot, \u010dine vlastelinstvo mjestom rasta ekonomskih dobara i razvoja dru\u0161tva kroz povijest. Vlastelini su svojim ro\u0111enjem te gra\u0111enjem odnosa, od obitelji, preko odnosa s drugim pripadnicima stale\u017ea, sve do statusa kod vladarske ku\u0107e, stvarali uvjete za svoj trenutni i budu\u0107i polo\u017eaj u dru\u0161tvu, \u010desto u slu\u017ebi carstva i zajednice u kojoj su \u017eivjeli, u svjetovnim i crkvenim krugovima, u Valpovu i u Valpov\u0161tini, u Osijeku i u Slavoniji, u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, u Be\u010du i \u0161irom monarhije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej Valpov\u0161tine smje\u0161ten je u nekada\u0161njem obiteljskom obitavali\u0161tu valpova\u010dkih vlastelina, baroknom dvorcu Prandau-Normann, u sredi\u0161tu Valpova. Obitelj baruna Hilleprandu von Prandau i grofova Norman Ehrenfel\u0161ki bila je u posjedu dvorca \u2013 utvrde od 1721. godine do 1945. godine. Tijekom ta dva i pol stolje\u0107a vlastelinstvo je dalo obilje\u017eje cjelokupnom kulturnom \u017eivotu Valpova, ali i Slavonije i Baranje. Muzej je danas u posjedu vrijedne zbirke iz ostav\u0161tine plemi\u0107kih obitelji. Kako je Muzej Valpov\u0161tine smje\u0161ten u domu obitelji, ostav\u0161tina je prezentirana u autenti\u010dnom ambijentu. Iz predmeta koji su bili inventar dvorca i\u0161\u010ditavamo preferencije i \u017eivotni stil obitelji koja je njima bila okru\u017eena u svojoj svakodnevici. Predmeti nam danas govore o imu\u0107nosti i rafiniranom ukusu \u010dlanova obitelji, ali i o organiziranosti doma\u0107instva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na izlo\u017ebi \u0107e biti prezentirana zbirka porculana, zbirka stakla, zbirka srebra te primjerci namje\u0161taja. U fundusu muzeja u Valpovu su i likovna djela : minijature na bjelokosti. ulja na platnu, akvareli, bakropisi, bakrorezi i litografije poznatih autora. Prezentiramo i vrijednu zbirku starih fotografija iz obiteljske ostav\u0161tine. Autori fotografija su svjetski poznati fotografi sa samih po\u010detaka fotografije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Op\u0161irnije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.mlu.hr\/\">http:\/\/www.mlu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.culturenet.hr\/\">http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8826,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-8825","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/valpovacki-vlastelini.jpg?fit=580%2C215&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":8825,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":8825,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53772,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53772","url_meta":{"origin":8825,"position":2},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201eOsje\u010dki zbornik\u201c (40\/2025, 41\/2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Slavonije u Osijeku izdao je tijekom 2025. godine 40. broj stru\u010dnog glasila \u201eOsje\u010dki zbornik\u201c, a u o\u017eujku teku\u0107e godine iza\u0161ao je i 41. broj. Oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak.\u00a0 Osijeker Sammelband = Osijek journal, Vol. Vol. 40 No. xx, 2025.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":8825,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":8825,"position":4},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":8825,"position":5},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8825","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8825"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8825\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8829,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8825\/revisions\/8829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8826"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8825"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8825"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8825"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}