{"id":8698,"date":"2018-03-07T17:49:14","date_gmt":"2018-03-07T17:49:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8698"},"modified":"2018-03-07T17:49:14","modified_gmt":"2018-03-07T17:49:14","slug":"cejus-u-sapcu-tribina-stvaranje-jugoslovena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8698","title":{"rendered":"Cejus u \u0160apcu: Tribina Stvaranje Jugoslovena"},"content":{"rendered":"

Nakon Beograda, tribina \u201eStvaranje Jugoslovena\u201c u sklopu ciklusa razgovora na temu \u201eSto godina od osnivanja Jugoslavije\u201c Centra za jugoslovenske studije (Cejus) odr\u017eat \u0107e se 9. o\u017eujka 2018. u \u0160apcu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Kulturni centar \u0160abac<\/p>\n

 <\/p>\n

Petak 9. mart 18:00<\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina Stvaranje Jugoslovena<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010desnice:<\/p>\n

dr Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost<\/p>\n

dr Lada Stevanovi\u0107, Etnografski institut SANU\/Cejus<\/p>\n

prof. dr Ildiko Erdei, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu<\/p>\n

dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, Institut za noviju istoriju Srbije\/Cejus<\/p>\n

Moderator: dr Sr\u0111an Atanasovski, Muzikolo\u0161ki institut SANU\/koordinator Centra za jugoslovenske studije<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina Stvaranje Jugoslovena je deo tribinskog programa Sto godina od osnivanja Jugoslavije koji \u0107e tokom \u010ditave 2018. godine realizovati Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd. U\u010desnici i u\u010desnice tribine Stvaranje Jugoslovena poku\u0161a\u0107e da odgovore na brojna pitanja koja zadiru u problematiku stvaranja jugoslovenske nacije, procese \u201estvaranja\u201c Jugoslovena \u201eodozgo\u201c ali i njima srodne i spontanije procese \u201estvaranja\u201c Jugoslovena \u201eodozdo\u201c Politika \u201eprivo\u0111enja\u201c gra\u0111ana jugoslovenskoj dr\u017eavi ali i zvani\u010dnoj ideologiji razmatra\u0107e se od vremena Prvog svetskog rata i Ujedinjenja 1918. preko vremena postojanja jugoslovenske dr\u017eave kao kraljevine a onda i socijalisti\u010dke republike. Zvani\u010dna politika dr\u017eave koja je, izme\u0111u ostalog, trebalo da dovede do konstruisanja jugoslovenskog identiteta, razmatra\u0107e se kroz analizu politike konstruisanja jugoslovenske knji\u017eevnosti, pisanja jugoslovenskih \u010dasopisa za decu sa posebnim osvrtom na pisanje \u010dasopisa \u201eJugosloven\u010de\u201c koji je izlazio pre Drugog svetskog rata, simbole pionirskog identiteta ali i zvani\u010dnu politiku obrazovanja i vaspitanja koja je u Jugoslaviji krajem pedesetih po\u010detkom \u0161ezdesetih godina 20. veka dovela do \u201emasovne proizvodnje\u201c tzv. \u201esre\u0107nog detinjstva\u201c. Politika \u201estvaranja\u201c Jugoslovena razmatra\u0107e se kao veoma dinami\u010dna ali ne i izolovana u odnosu na druge procese koji su obele\u017eili period postojanja kako Jugoslavije kao kraljevine tako i socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O u\u010desnicama tribine:<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Stanislava Bara\u0107 (1977, Zrenjanin) je nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost (Beograd). Glavna oblast istra\u017eivanja su joj: srpska i jugoslovenska knji\u017eevnost 20. veka s posebnim osvrtom na period izme\u0111u dva svetska rata, \u017eenska knji\u017eevnost i feministi\u010dka periodika. Autorka je dve monografske studije: Avangardna \u201eMisao\u201c (2008) i Feministi\u010dka kontrajavnost. \u017danr \u017eenskog portreta u srpskoj periodici 1920-1941 (2015).<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Lada Stevanovi\u0107 (1974, Zagreb) je vi\u0161a nau\u010dna saradnica Etnografskog instituta SANU i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Izme\u0111u ostalog, bavi se pam\u0107enjem i nacionalnim identitetom odnosno pre svega na\u010dinom na koji je konstruisano jugoslovenstvo. Autorka je monografije Laughing at the Funeral: Gender and Anthropology in the Greek Funerary Rites (2009).<\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. Ildiko Erdei (1965, Kovin) je vanredna profesorka na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Bavi se antropologijom materijalne kulture, rodnim studijama i odnosom izme\u0111u ekonomije i kulture. Autorka je ve\u0107eg broja radova. Izme\u0111u ostalog, napisala je slede\u0107e monografske studije: Antropologija potro\u0161nje (2008) i \u010cekaju\u0107i Ikeu. Potro\u0161a\u010dka kultura u postsocijalizmu i pre njega (2012).<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 (1977, \u0160abac) je nau\u010dna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije (Beograd) i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Bavi se dru\u0161tvenom istorijom Srbije i Jugoslavije u periodu posle Drugog svetskog rata sa posebnim osvrtom na istoriju detinjstva i obrazovanja i istorijom Drugog svetskog rata. Autorka je monografije Za bezimene. Delatnost UNICEF-a u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 1947-1954 (2008).<\/p>\n

 <\/p>\n

O moderatoru:<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sr\u0111an Atanasovski (1983, Kumanovo) je nau\u010dni saradnik Muzikolo\u0161kog instituta SANU i koordinator Centra za jugoslovenske studije. Podru\u010dja njegovog nau\u010dnog interesovanja obuhvataju studije nacionalizama, studije slu\u0161anja i zvu\u010dnih predela i posmarksisti\u010dke teorije. Autor je monografije Mapiranje Stare Srbije: Stopama putopisaca, tragom narodne pesme (2017).<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/sr-rs.facebook.com\/events\/198163987622764\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8699,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8698","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/Tribina-Sabac.jpg?fit=694%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55817","url_meta":{"origin":8698,"position":0},"title":"Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa tre\u0107eg skupa ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora\" odr\u017eana je i promocija zbornika radova ,,Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik\u201d, koji su uredili Ognjen Tomi\u0107, Ana Radakovi\u0107, Nikola Koneski (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2026). Promocija je odr\u017eana 30.\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":8698,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":8698,"position":2},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55639,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55639","url_meta":{"origin":8698,"position":3},"title":"Predavanje Ivane Vesi\u0107 “U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi: izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 – 1941)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odeljenje Periodika u istoriji srpske knji\u017eevnosti i kulture poziva Vas da prisustvujete predavanju dr Ivane Vesi\u0107, vi\u0161e nau\u010dne saradnice Muzikolo\u0161kog instituta SANU, pod naslovom U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi:izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 - 1941) Predavanje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 6. oktobra\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":8698,"position":4},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":8698,"position":5},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8698"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8698\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8700,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8698\/revisions\/8700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}