{"id":8683,"date":"2018-03-06T22:41:09","date_gmt":"2018-03-06T22:41:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8683"},"modified":"2018-03-06T22:41:09","modified_gmt":"2018-03-06T22:41:09","slug":"manca-g-renko-lastno-zivljenje-srecanje-z-zofko-kveder","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8683","title":{"rendered":"Manca G. Renko, \u201cLastno \u017eivljenje: Sre\u010danje z Zofko Kveder\u201d"},"content":{"rendered":"

U Ljubljani je 2017. godine objavljena biografija Zofke Kveder (1878-1926) u kojoj se govori i\u00a0o povijesti \u017eena na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Lastno \u017eivljenje<\/strong><\/em><\/p>\n

Sre\u010danje z Zofko Kveder<\/strong><\/em><\/p>\n

Avtor: Manca G. Renko<\/p>\n

leto izida: 2017
\n\u0161t. str.: 62<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjigi<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Lastno \u017eivljenje<\/em>, biografija Zofke Kveder, prikazuje, da ideje, stali\u0161\u010da in boji zgodovinskih osebnosti nikoli ne umrejo, ampak \u017eivijo \u0161e danes. Manca G. Renko v svojem delu orisuje zgodovinski \u010das in polo\u017eaj \u017eensk na prehodu med 19. in 20. stoletjem. Zofka Kveder pooseblja boj za enakopravnost \u017eensk in njihovo vklju\u010devanje v umetni\u0161ko in javno \u017eivljenje, hkrati pa knjiga pripoveduje tudi o njenem intimnem \u017eivljenju. Pozornost mladih bralcev lovi z nenehnimi aktualizacijami in pogovornim tonom, s katerima gradi dinamiko dialoga, pogovora in razmisleka. Knjiga sku\u0161a vsaj delno zapolniti vrzel v izobra\u017eevalnem sistemu (in kanonu slovenske knji\u017eevnosti), iz katerega so \u017eenske najve\u010dkrat izlo\u010dene ali pa v njem vsaj potisnjene ob rob, zaradi \u010desar se mladi v \u010dasu osnovno\u0161olskega in srednje\u0161olskega izobra\u017eevanja z \u017eenskimi umetnicami najve\u010dkrat sploh ne morejo sre\u010dati. Ilustracije Samire Kentri\u0107 z vizualnimi elementi \u0161e nadgrajujejo in poglabljajo besedilno sporo\u010dilnost Lastnega \u017eivljenja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Recenzije<\/p>\n

\u00bbManca G. Renko v knjigi Lastno \u017eivljenje: Sre\u010danje z Zofko Kveder, ilustrirala jo je Samira Kentri\u0107, poudarja, da se v zadnjem stoletju, kar zadeva enakopravnost spolov, ni veliko zares spremenilo. Tudi zato v predstavitev dela in \u017eivljenja Kvedrove vseskozi ume\u0161\u010da premisleke o \u017eenskah v dana\u0161nji dru\u017ebi, saj se \u0161e vedno bojujejo, da bi bil njihov glas sli\u0161an in upo\u0161tevan. (Marjan Horvat, Mladina)\u00ab<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/beletrina.si\/knjiga\/lastno-zivljenje<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mladina.si\/178826\/brezkompromisna-upornica-zofka-kveder\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-8683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/kveder-book.jpg?fit=833%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":8683,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54386","url_meta":{"origin":8683,"position":1},"title":"Dra\u017een Kru\u0161elj, “Robert Prosine\u010dki \u2013 Veliki \u017duti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107Godina izdanja: 2026.Autor: Dra\u017een Kru\u0161eljUrednici: Dean Duda i Josip Ivanovi\u0107Ovitak: \u0110or\u0111e Slavkovi\u0107Lektura: Sarah DusparaCijena: 25,00 EURBroj stranica: 304Format: 13 x 20 cmISBN: 978-953-7953-97-3 meki uvez s klapnama Prva autorizirana biografija Roberta Prosine\u010dkog!Nova knjiga Dra\u017eena Kru\u0161elja o Velikom \u017dutom! Robert Prosine\u010dki ro\u0111en je 12. sije\u010dnja 1969. godine u Villingen-Schwenningenu\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Veliki_Zuti_web.jpg?fit=474%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55783","url_meta":{"origin":8683,"position":2},"title":"Poziv za priloge za zbornik radova “\u017dENE U HRVATSKOJ POVIJESTI: BIOGRAFSKE PERSPEKTIVE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Biografije su dugo bile gurnute u zape\u0107ak historiografije. Povjesni\u010dari su ih odbacili kao formu koja se bavi \u201evelikim ljudima\u201c i bazira na anegdotalnosti i psihologiziranju. No posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, donekle i pod utjecajem povijesti \u017eena i roda, bilje\u017eimo promjene u valorizaciji historiografskog potencijala pojedina\u010dnih \u017eivotnih pri\u010da. Uo\u010dilo se da upravo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55359,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55359","url_meta":{"origin":8683,"position":3},"title":"Fran\u00e7ois Dosse, “GILLES DELEUZE I F\u00c9LIX GUATTARI. Ukr\u0161tena biografija”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Fran\u00e7ois Dosse prati \u017eivot i delo dvojice autora, Gillesa Deleuzea (1925\u20131995), filozofa i profesora na vi\u0161e francuskih univerziteta, i F\u00e9lixa Guattarija (1930\u20131992), psihoanaliti\u010dara, politi\u010dkog aktiviste i upravnika nesvakida\u0161nje psihijatrijske klinike La Bord. Njihovi putevi su neraskidivo povezani: vi\u0161e od dvadeset godina zajedno su pisali filozofske i psihoanaliti\u010dke knjige, uspevaju\u0107i da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":8683,"position":4},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":8683,"position":5},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8683"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8685,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8683\/revisions\/8685"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}