{"id":8616,"date":"2018-03-01T13:37:48","date_gmt":"2018-03-01T13:37:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8616"},"modified":"2018-03-01T13:45:41","modified_gmt":"2018-03-01T13:45:41","slug":"povjesnicar-nielsen-sudski-vjestak-na-haskom-tribunalu-zapadni-balkan-se-nalazi-u-1967-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8616","title":{"rendered":"Povjesni\u010dar Nielsen, sudski vje\u0161tak na Ha\u0161kom tribunalu: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini"},"content":{"rendered":"

U nastavku upu\u0107ujemo na intervju s povjesni\u010darom Christianom Axboem Nielsenom, sudskim vje\u0161takom na Ha\u0161kom tribunalu, koji smatra da je \u201eHa\u0161ki sud odigrao veliku ulogu u utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o zlo\u010dinima, ali da je to tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nilsen: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

14. decembar\/prosinac, 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan \u0160tavljanin<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

‘Tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije’<\/p>\n

 <\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu da je istinsko suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u Zapadnoj Nema\u010dkoj po\u010delo ne pre 1968. godine, tim merilima posmatrano Zapadni Balkan se nalazi tek u 1967. ocenjuje u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Kristian Nilsen (Christian Axboe Nielsen), profesor istorije na Univerzitetu Arhus u Danskoj i sudski ve\u0161tak u ha\u0161kom Tribunalu u nekoliko procesa, uklju\u010duju\u0107i i Radovanu Karad\u017ei\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

On isti\u010de da je Ha\u0161ki sud odigrao veliku ulogu u utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o zlo\u010dinima, ali da je to tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Profesor Nilsen je doktorirao na Univerzitetu Kolumbija i ekspert je za jugoisto\u010dnu Evropu. Pisao je o vladavini kralja Aleksandra, ali i o fudbalskim huliganima u Srbiji, te o zabrani gej parade. Fokus njegovog istra\u017eivanja je delovanje policije i slu\u017ebi bezbednosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.<\/p>\n

 <\/p>\n

RSE:<\/strong> Ha\u0161ki tribunal i formalno zavr\u0161ava rad 19. decembra. Kako biste ocenili njegov u\u010dinak, nakon vi\u0161e od dve decenije delovanja, pre svega u ispunjivanju osnovnog zadatka utvr\u0111ivanja \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima kao i pravde?<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Nilsen:<\/strong> Mislim da je va\u017eno najpre re\u0107i da se radi o najproduktivnijem me\u0111unarodnom krivi\u010dnom tribunalu. Nikada pre toga nismo imali toliko su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dove\u010dnosti i genocid. Zbog ovog kao i Tribunala za Ruandu, imamo danas i stalni Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud, \u0161to je neposredna posledica delovanja Ha\u0161kog suda.<\/p>\n

 <\/p>\n

Utvr\u0111en je bezbroj zlo\u010dina i \u010dinjenica, identifikovani su neposredni izvr\u0161ioci kao i njihovi pomaga\u010di. Nekoliko najva\u017enijih politi\u010dkih, vojnih i policijskih podstreka\u010da i izvr\u0161alaca su osu\u0111eni.<\/p>\n

To je sve veoma va\u017eno, ali predstavlja samo po\u010detak suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli intervju dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/intervju-kristijan-nilsen\/28917268.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8617,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8616","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/Nielsen.jpg?fit=1023%2C575&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":8616,"position":0},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":8616,"position":1},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":8616,"position":2},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":8616,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":8616,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":8616,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8616"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8620,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616\/revisions\/8620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}