{"id":8616,"date":"2018-03-01T13:37:48","date_gmt":"2018-03-01T13:37:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8616"},"modified":"2018-03-01T13:45:41","modified_gmt":"2018-03-01T13:45:41","slug":"povjesnicar-nielsen-sudski-vjestak-na-haskom-tribunalu-zapadni-balkan-se-nalazi-u-1967-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8616","title":{"rendered":"Povjesni\u010dar Nielsen, sudski vje\u0161tak na Ha\u0161kom tribunalu: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini"},"content":{"rendered":"<p>U nastavku upu\u0107ujemo na intervju s povjesni\u010darom Christianom Axboem Nielsenom, sudskim vje\u0161takom na Ha\u0161kom tribunalu, koji smatra da je \u201eHa\u0161ki sud odigrao veliku ulogu u utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o zlo\u010dinima, ali da je to tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nilsen: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>14. decembar\/prosinac, 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragan \u0160tavljanin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8216;Tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije&#8217;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da je istinsko suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u Zapadnoj Nema\u010dkoj po\u010delo ne pre 1968. godine, tim merilima posmatrano Zapadni Balkan se nalazi tek u 1967. ocenjuje u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Kristian Nilsen (Christian Axboe Nielsen), profesor istorije na Univerzitetu Arhus u Danskoj i sudski ve\u0161tak u ha\u0161kom Tribunalu u nekoliko procesa, uklju\u010duju\u0107i i Radovanu Karad\u017ei\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>On isti\u010de da je Ha\u0161ki sud odigrao veliku ulogu u utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o zlo\u010dinima, ali da je to tek prvi korak u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na prostoru biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Profesor Nilsen je doktorirao na Univerzitetu Kolumbija i ekspert je za jugoisto\u010dnu Evropu. Pisao je o vladavini kralja Aleksandra, ali i o fudbalskim huliganima u Srbiji, te o zabrani gej parade. Fokus njegovog istra\u017eivanja je delovanje policije i slu\u017ebi bezbednosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>RSE:<\/strong> <em>Ha\u0161ki tribunal i formalno zavr\u0161ava rad 19. decembra. Kako biste ocenili njegov u\u010dinak, nakon vi\u0161e od dve decenije delovanja, pre svega u ispunjivanju osnovnog zadatka utvr\u0111ivanja \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima kao i pravde?<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nilsen:<\/strong> Mislim da je va\u017eno najpre re\u0107i da se radi o najproduktivnijem me\u0111unarodnom krivi\u010dnom tribunalu. Nikada pre toga nismo imali toliko su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dove\u010dnosti i genocid. Zbog ovog kao i Tribunala za Ruandu, imamo danas i stalni Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud, \u0161to je neposredna posledica delovanja Ha\u0161kog suda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Utvr\u0111en je bezbroj zlo\u010dina i \u010dinjenica, identifikovani su neposredni izvr\u0161ioci kao i njihovi pomaga\u010di. Nekoliko najva\u017enijih politi\u010dkih, vojnih i policijskih podstreka\u010da i izvr\u0161alaca su osu\u0111eni.<\/p>\n<p>To je sve veoma va\u017eno, ali predstavlja samo po\u010detak suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Cijeli intervju dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/intervju-kristijan-nilsen\/28917268.html\">https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/intervju-kristijan-nilsen\/28917268.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8617,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8616","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/Nielsen.jpg?fit=1023%2C575&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":8616,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":8616,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":8616,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":8616,"position":3},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":8616,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":8616,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8616"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8620,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8616\/revisions\/8620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}