{"id":8612,"date":"2018-03-01T13:29:31","date_gmt":"2018-03-01T13:29:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8612"},"modified":"2018-03-01T13:30:19","modified_gmt":"2018-03-01T13:30:19","slug":"znanstveni-skup-pouke-haskoga-tribunala-sto-se-htjelo-a-sto-se-postiglo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8612","title":{"rendered":"Znanstveni skup &#8220;Pouke Ha\u0161koga tribunala: \u0161to se htjelo, a \u0161to se postiglo?&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Znanstveni skup odr\u017ean je u petak, 23. velja\u010de 2018. u velikoj dvorani pala\u010de Hrvatske akademije u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODR\u017dAN ZNANSTVENI SKUP<\/p>\n<p><strong>POUKE HA\u0160KOGA TRIBUNALA:\u00a0 \u0160TO SE HTJELO, A \u0160TO SE POSTIGLO?<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zagreb, 23. velja\u010de 2018.<\/strong> \u2013 U organizaciji Znanstvenog vije\u0107a mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak 23. velja\u010de u pala\u010di HAZU odr\u017ean je znanstveni skup na temu <em>Pouke Ha\u0161koga tribunala: \u0161to se htjelo, a \u0161to se postiglo? <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predsjednik Znanstvenog vije\u0107a mir i ljudska prava <strong>akademik Davorin Rudolf<\/strong> kazao je da oko osnutka i djelovanja Ha\u0161kog tribunala postoje mnoge dvojbe. \u201eJe li doista u djelokrugu Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih naroda odlu\u010divati o osnivanju me\u0111unarodnih sudova, je li primjereno odlukama Tribunala devet puta dopunjavati Statut, a jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e mijenjati pravila postupka, kako objasniti goleme razlike u kaznama sadr\u017eanim u prvostupanjskim i drugostupanjskim presudama u istome predmetu, pretjerano dugo trajanje sudskih postupaka, primjenu nekih kaznenih normi anglosaksonskoga prava u europskome pravnom poretku i primjenu tih normi retroaktivno, je li opravdan izbor sudaca, tu\u017eitelja i isljednika iz razli\u010ditih pravnih sustava i zemljopisno udaljenih zemalja, izbor u sudska tijela politi\u010dara bez potrebitoga pravnoga iskustva, pretjerani utjecaj Velike Britanije na rad Tribunala\u201c, rekao je akadmeik Rudolf, poru\u010div\u0161i da pouka djelovanja Ha\u0161kog tribunala treba biti pravedno i u\u010dinkovito ka\u017enjavanje po\u010dinitelja te\u0161kih kaznenih djela u oru\u017eanim sukobima i ratovima, kao i suzbijanje spre\u010davanje i obeshrabrivanje potencijalnih po\u010dinitelja zlo\u010dina. \u201ePitanje je za\u0161to Vije\u0107e sigurnosti nije u Statut Ha\u0161kog tribunala stavilo i zlo\u010dine protiv mira i za\u0161to Tribunal nije podigao optu\u017enice za agresiju protiv ve\u0107ine nespornih protagonista ratova, u dijelu Predsjedni\u0161tva Jugoslavije i u srpskom politi\u010dkom vrhu\u201c, kazao je akademik Rudolf.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. sc. Davor Deren\u010dinovi\u0107<\/strong> s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kazao je da se Ha\u0161ki tribunal ponajmanje bavio utvr\u0111ivanjem kaznene odgovornosti, a da se vi\u0161e se bavio pitanjima povijesti. \u201eTu ovlasti si je sud prisvojio. Sudovi nisu najbolja mjesta za utvr\u0111ivanje povijesti, niti pouzdana historiografska oru\u0111a. Ha\u0161kom tribunalu zada\u0107a nije bila utvrditi istinu jer je model kaznenog postupka bio anglosaksonskog tipa, kroz su\u010deljavanje optu\u017enice i obrane, pri \u010demu se glas \u017ertve ne mo\u017ee dovoljno glasno \u010duti, niti na odgovaraju\u0107i na\u010din utvrditi materijalna istina\u201c, rekao je Deren\u010dinovi\u0107, predbaciv\u0161i Ha\u0161kom tribunalu primjenu na\u010dela zapovjedne odgovornosti u najekstenzivnijem obliku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odvjetnica <strong>Vesna Alaburi\u0107<\/strong> koja je na Ha\u0161kom tribunalu branila generala Milivoja Petkovi\u0107a kazala je da je osnutak ad hoc suda za ratne zlo\u010dine u biv\u0161oj Jugoslaviji i Ruandi bio svojevrstan eksperiment, pri \u010demu se po prvi put sudilo svim zara\u0107enim stranama. \u201eKao braniteljica generala Petkovi\u0107a morala sam zaboraviti sve \u0161to znam o kaznenom pravo i u\u010di u jedan druga\u010diji svijet pravila\u201c, kazala je Vesna Alaburi\u0107, istaknuv\u0161i da ne postoji dokaz da su politi\u010dki \u010delnici Hrvata u BiH planirali po\u010dinjenje zlo\u010dina i da su zlo\u010dina\u010dkim sredstvima htjeli ostvariti neki politi\u010dki cilj. Po njenom mi\u0161ljenju, u me\u0111unarodnom sudovanju va\u017eno je na\u010delo jednakopravosti, kako ono ne bi bilo rezultat odnosa mo\u0107i na me\u0111unarodnoj sceni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ivan Zvonimir \u010ci\u010dak<\/strong>, predsjednik Hrvatskog helsin\u0161kog odbora, istaknuo je va\u017enost satisfakcije \u017ertvama zlo\u010dina i kazao da Ha\u0161ki tribunal nije sudio narodima, skupinama i politi\u010dkim projektima, nego pojedincima. Upitao je \u0161to su hrvatski ministri pravosu\u0111a u 18 godina, nakon prvostupanjske presude Tihomiru Bla\u0161ki\u0107u, u\u010dinili da se umanji teza o me\u0111unarodnoj upletenosti Hrvatske u ratni sukob u BiH.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010ci\u010dak je upozorio je da je na djelu novi model ratovanja koji treba kontrolirati kako svijet ne bi srljao u propast. Podsjetio je na rije\u010di pape Franje da je Tre\u0107i svjetski rat ve\u0107 po\u010deo, a da se zasad vodi putem medija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<br \/>\nUred za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8613,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/skup_hazu.jpg?fit=780%2C482&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":8612,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8612,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":8612,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":8612,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":8612,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":8612,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8612"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8615,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8612\/revisions\/8615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}