{"id":8590,"date":"2018-02-28T21:33:59","date_gmt":"2018-02-28T21:33:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8590"},"modified":"2018-02-28T21:33:59","modified_gmt":"2018-02-28T21:33:59","slug":"efraim-zuroff-operacija-posljednja-prilika-potraga-za-nacistickim-zlocincima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8590","title":{"rendered":"Efraim Zuroff, \u201cOperacija Posljednja prilika. Potraga za nacisti\u010dkim zlo\u010dincima\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje knjige Efraima Zuroffa \u201cOperacija Posljednja prilika. Potraga za nacisti\u010dkim zlo\u010dincima\u201d u kojoj se govori i o Milivoju A\u0161neru, \u0161efu usta\u0161ke policije u Po\u017eegi, i o su\u0111enju Dinku \u0160aki\u0107u, jednom od zapovjednika jasenova\u010dkog logora.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Efraim Zuroff<\/p>\n

Operacija Posljednja prilika<\/strong><\/p>\n

Potraga za nacisti\u010dkim zlo\u010dincima<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: engleski
\nPrijevod: Mirna Herman Baleti\u0107
\nBroj stranica: 256
\nGodina izdanja: 2018.
\nISBN: 978-953266926-8
\nNaslov izvornika: Operation Last Chance<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Efraima Zuroffa koja je pred nama, Operacija Posljednja prilika, \u010diji naslov aludira na \u010dinjenicu da \u0107e biolo\u0161ka smrt oteti iz ruku pravde preostale odgovorne za Holokaust ako se ne poduzme taj posljednji napor da ih se uhvati i izvede pred sud, govori o tome kako su zlo\u010dinci desetlje\u0107ima izbjegavali pravdi, kako im se mukotrpno ulazilo u trag i kako se (neke, barem) pronalazilo. Za \u010ditatelje u Hrvatskoj posebno \u0107e zanimljiva poglavlja biti ona \u0161to se bave slu\u010dajem Milivoja A\u0161nera, \u0161efa usta\u0161ke policije u Po\u017eegi, koji je, dokazima usprkos, a zahvaljuju\u0107i tromosti austrijskog pravosu\u0111a, do\u010dekao svoj kraj na slobodi, mirno \u017eive\u0107i sa suprugom u Klagenfurtu (Celovcu). Drugo posebno zanimljivo poglavlje jest ono \u0161to se bavi su\u0111enjem jednom od zapovjednika zloglasnog jasenova\u010dkog logora, Dinku \u0160aki\u0107u. To je, vrijedi naglasiti i ponoviti, jedino su\u0111enje nekome odgovornom za usta\u0161ke zlo\u010dine u gotovo tri desetlje\u0107a postojanja neovisne Hrvatske. Jedino! Zato i ono \u0161to Zuroff radi ima smisla, jer jo\u0161 je relativno mnogo \u0161aki\u0107a koji slobodno \u017eive \u0161irom svijeta, u\u017eivaju\u0107i za\u0161titu onih kojima su slu\u017eili u vrijeme Hladnoga rata, ili naprosto \u201cprodaju\u0107i se\u201d kao antikomunisti.<\/p>\n

 <\/p>\n

S Efraimom Zuroffom sastajao sam se mnogo puta, i u Zagrebu i u Izraelu. Znam da je rije\u010d o \u010dovjeku koji ono \u0161to radi ne radi zbog mr\u017enje prema bilo kome, nego isklju\u010divo zbog toga da zlo\u010din bez presedana u novijoj povijesti ljudskoga roda ne ostane neka\u017enjen i da zlo\u010dinci budu privedeni pravdi. Nadam se i volio bih vjerovati da \u0107e knjigu Operacija Posljednja prilika pro\u010ditati upravo oni koji su uvjereni u suprotno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Stjepan Mesi\u0107, predsjednik Republike Hrvatske 2000.\u20132010.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditaj poglavlje:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/operacija-posljednja-prilika.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8591,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-8590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/operacija_posljednja_prilika.jpg?fit=1890%2C2860&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":8590,"position":0},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":8590,"position":1},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":8590,"position":2},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":8590,"position":3},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":8590,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55958,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55958","url_meta":{"origin":8590,"position":5},"title":"Promocija knjige “100 znamenitih Srba u Hrvatskoj”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija \u0107e se odr\u017eati u utorak, 27. 10. 2026. u 19 h u Zagrebu, u hotelu Westin na 17. katu u dvorani Panorama. Uz izdava\u010da, knjigu \u0107e predstaviti i autori pojedinih dijelova. \u201cOd osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz ud\u017ebenika, studijskih priru\u010dnika, historiografskih, knji\u017eevnih, znanstvenih, umjetni\u010dkih, nau\u010dnih, tehni\u010dkih, sportskih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8590"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8592,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8590\/revisions\/8592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}