Znanstveni skup posve\u0107en zna\u010denju rijeke Dunav za hrvatsku povijest i kulturu odr\u017eat \u0107e se u Slavonskom Brodu i Vukovaru od 10. do 12. listopada 2018. Prijave je mogu\u0107e poslati do 1. travnja 2018. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
POZIV<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Znanstveni skup \u201eDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u201d<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Slavonski Brod i Vukovar, 10.-12. listopada 2018.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST \u2013 PODRU\u017dNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE, SLAVONSKI BROD<\/strong> <\/p>\n organiziraju<\/p>\n <\/p>\n Znanstveni skup<\/p>\n <\/p>\n DUNAV U HRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Mjesto i vrijeme odr\u017eavanja skupa: Slavonski Brod i Vukovar, 10.-12. listopada 2018.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Pozivamo Vas da sudjelujete na znanstvenom skupu posve\u0107enom zna\u010denju rijeke Dunav za hrvatsku povijest i kulturu.<\/p>\n <\/p>\n Ispunjeni prijavni list (prilo\u017een) s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. travnja 2018.<\/strong> na po\u0161tansku adresu:<\/p>\n <\/p>\n Hrvatski institut za povijest, A. Star\u010devi\u0107a 8, 35000 Slavonski Brod, ili na e-mail: info@hipsb.hr.<\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to Vas obavijestimo o prihva\u0107anju teme, sa\u017eetke izlaganja (cca. 1 kartica) trebat \u0107ete poslati najkasnije do 1. lipnja 2018. na e-mail: info@hipsb.hr.<\/p>\n <\/p>\n Organizatori skupa osigurat \u0107e smje\u0161taj za izlaga\u010de. Konkretnije obavijesti o tome i drugim pojedinostima slijedit \u0107e u daljnjim dopisima.<\/p>\n <\/p>\n Dunav, najve\u0107a rijeka u Europi bez Rusije, ima golemu va\u017enost u povijesti europske civilizacije. Od prapovijesnih vremena Dunav je zna\u010dio prometnu okosnicu koja povezuje sredi\u0161nju i isto\u010dnu Europu, prote\u017eu\u0107i se izme\u0111u krajeva sjeverno od Alpa na jednoj strani i Crnog mora na drugoj. Zajedno sa svojim brojnim plovnim pritocima, Dunav tvori golemu komunikacijsku mre\u017eu kojom su od pamtivjeka putovali ljudi i materijalna dobra i razmjenjivala se kulturna dostignu\u0107a i ideje. Upravo na temelju postojanja drevnih trgova\u010dkih putova, u ranim mitsko-geografskim predod\u017ebama starih Grka, koji su Dunav nazivali starijim, tra\u010dkim imenom Istar (Istros), Dunav se ra\u010dvao u dva kraka, od kojih je jedan zavr\u0161avao u Crnom moru, a drugi na sjevernom Jadranu, \u010demu bi potvrda bilo sli\u010dno ime poluotoka Istre. Osim iznimno va\u017ene prometne uloge, Dunav je kroz povijest \u010desto bio prirodni oslonac za politi\u010dke granice. To je osobito do\u0161lo do izra\u017eaja u doba Rimskoga Carstva, koje je svoje europske isto\u010dne granice velikim dijelom utvrdilo na Dunavu, pa je tako u sredi\u0161njem Podunavlju granica rimske Panonije (Limes Pannonicus) tekla obalom Dunava od Vindobone (Be\u010da) do Singiduna (Beograda), ostavljaju\u0107i izvan rimske civilizacije nepokorene \u201ebarbarske\u201c zemlje na suprotnoj, lijevoj strani rijeke. U srednjem vijeku, o samostalnoj hrvatskoj dr\u017eavi doma\u0107ih vladara oblikovala se historiografska predod\u017eba po kojoj se ona protezala \u201eod obale Dunava do Dalmatinskoga mora\u201c (Toma Arhi\u0111akon). Oko 1000. godine Dunav je postao zemljopisnom kralje\u017enicom prostrane ugarske, potom ugarsko-hrvatske dr\u017eave Arpadovi\u0107a i njihovih nasljednika. U Danteovu Raju Ugarska se opisuje stihom \u201equella terra che\u2019l Danubio riga\u201d. U tom dr\u017eavnom sklopu, podru\u010dje kojim su upravljali kraljevski hrvatsko-slavonski hercezi odre\u0111ivalo se kao \u201ccijela Slavonija\u201d, odnosno \u201ckrajevi s ovu stranu Dunava sve do mora\u201d. U doba najve\u0107eg \u0161irenja Osmanskog Carstva, Dunavom se odvijao veliki niz zapadnja\u010dkih poslanstava i putovanja na Visoku Portu pa je, zahvaljuju\u0107i njihovim \u010desto bogatim putopisnim izvje\u0161\u0107ima, via Danubialis postala temom gotovo zasebne podvrste putopisa u ovom dijelu Europe u ranom novom vijeku. Nakon potiskivanja Osmanlija potkraj 17. stolje\u0107a stvoreni su uvjeti za reintegraciju podru\u010dja od Jadrana do Dunava, sada u sklopu Kraljevine Hrvatske unutar \u0161ireg okvira Habzbur\u0161ke Monarhije. Suvremena i dana\u0161nja Hrvatska ba\u0161tinica je toga kompleksnog geopoliti\u010dkog procesa. No, integracija toga prostora nije tekla bez zastoja i prepreka. Na po\u010detku 20. stolje\u0107a, u ogledu \u201cRaspojasana Slavonija\u201d Julije Bene\u0161i\u0107 s gor\u010dinom lamentira: \u201cKoliko nas ima dobrih i \u017eestokih Hrvata, koji tek iz pjesama znamo, da i Dunav \u010dini jedan dio hrvatske granice?\u201d A u drugoj polovici istog stolje\u0107a, u jednoj enciklopedijskoj uredni\u010dkoj marginaliji Miroslav Krle\u017ea opominje autore \u010dlanka u izradi da je Dunav golema i slojevita tema koju treba obraditi mnogostrano: \u201cDa li je to sve \u0161to ulazi od Dunava? I to \u0161to je ovdje re\u010deno geografski, potpuno je \u0161ematski i blijedo. (\u2026) Re\u010deno je da se Dunav prika\u017ee ne samo geografski nego historijski, politi\u010dki, ekonomski, strate\u0161ki i kulturno-politi\u010dki. (\u2026) Dunav je najve\u0107a evropska rijeka, i bez obzira \u0161to protje\u010de kroz na\u0161e krajeve i \u0161to bi joj u okviru na\u0161e Enciklopedije valjalo posvetiti najve\u0107u i najminuciozniju pa\u017enju, ta granica rimskog carstva, taj motiv ikonografski i likovno-umjetni\u010dki, nije u okviru ovog prikaza ni dodirnut\u201d.<\/p>\n <\/p>\n Na tragu onoga \u0161to je u ostalim podunavskim zemljama ve\u0107 u\u010dinjeno, u mnogima i opetovano, znanstvenim skupom \u201cDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u201d \u017eelimo potaknuti da se Dunav kao civilizacijska tema u ve\u0107oj mjeri osvijesti i u okviru hrvatske historiografije i srodnih humanisti\u010dkih disciplina (arheologija, etnologija, knji\u017eevna povijest, povijest umjetnosti). Cilj je skupa da se multidisciplinarnim pristupima sustavnije istra\u017ee raznovrsni aspekti \u2013 ekohistorijski, ekonomski, politi\u010dki, administrativni, kulturni, simboli\u010dki, ikonografski \u2013 povijesne ba\u0161tine povezane s Dunavom na njegovom odsje\u010dku koji je u pro\u0161losti ome\u0111ivao ili danas ome\u0111uje hrvatske krajeve.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prijavni list (doc)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Poziv na znanstveni skup (pdf)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n
\ni<\/strong>
\nGRADSKI MUZEJ VUKOVAR<\/strong><\/p>\n