<\/p>\n
Odnosi Turske i Hrvatske<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Tematski broj Hrvatske revije<\/em> (br. 2, 2015, 104 str.)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ukoliko prolistamo petnaestak najrecentnijih brojeva Hrvatske revije<\/em>, opazit \u0107emo da su stranice ovoga tromjese\u010dnika Matice hrvatske u znatnoj mjeri ispunjene \u010dlancima koji na informativan i zanimljiv na\u010din obra\u0111uju razli\u010dite historiografske teme i fenomene. U broju koji ovom prigodom prikazujemo na svoje su mogli do\u0107i \u010ditatelji zainteresirani za povijest ranonovovjekovne Hrvatske \u2013 rije\u010d je o svesku u cijelosti posve\u0107enu tursko-hrvatskim odnosima, \u201cjednoj od onih golemih i sveobuhvatnih tema koje su odlu\u010duju\u0107e utjecale na hrvatsku povijest, hrvatski prostor, hrvatske mentalitete, rije\u010dju, na toliko toga \u0161to nas odre\u0111uje\u201d (Uvodna rije\u010d<\/em> glavne urednice Mirjane Poli\u0107 Bobi\u0107, str. 1). Revija<\/em> se ovim brojem priklju\u010dila obilje\u017eavanju 300. obljetnice Sinjske bitke, pri \u010dem je za istaknuti da publikacija nije fokusirana isklju\u010divo na spomenuti doga\u0111aj, ve\u0107 je koncipirana tematski \u0161ire i \u0161arolikije, a sadr\u017eava 14 priloga, \u010diji su autori, ve\u0107inom povjesni\u010dari ali i drugi stru\u010dnjaci dru\u0161tveno-humanisti\u010dke provenijencije, pokrili razli\u010dite aspekte osmanske vlasti nad hrvatskim krajevima.<\/p>\n <\/p>\n Broj otvara, na neki na\u010din i zaokru\u017euje, \u010dlanak povjesni\u010dara i osmanista Nenada Moa\u010danina Croato-Turcica: pregled povijesne interakcije<\/em> (4\u201313), u kojem su sa\u017eeto obra\u0111eni klju\u010dni fenomeni vezani uz razdoblje osmanske vladavine nad hrvatskim ozemljem, a dotaknuto je i stanje u Bosni nakon oslobo\u0111enja Hrvatske od Osmanlija potkraj 17. st. Hrvati su s Osmanlijama prve dodire ostvarili krajem 14. st., otkada po\u010dinje rasti njihov pritisak na Hrvatsku i Bosnu. Intenzitet osmanskih provala u na\u0161im je krajevima dosegnuo vrhunac u 15. st., ostao iznimno visok u 16, da bi u 17. do\u0161lo do uspostave ravnote\u017ee i stabilizacije granice, pri \u010dem su konflikti postupno lokalizirani, a Osmanlije prisiljeni zauzeti defenzivan stav. Doga\u0111aje u Hrvatskoj i Bosni Moa\u010danin obja\u0161njava i njihovim uklapanjem u \u0161iri geopoliti\u010dki kontekst \u2013 osmanski, habsbur\u0161ki i (zapadno)europski \u2013 pritom obra\u0111uju\u0107i neke klju\u010dne momente osmanske ekonomske, financijske i porezne politike, opisuju\u0107i ustroj vlasti, dru\u0161tveno raslojavanje i me\u0111ureligijske odnose, analiziraju\u0107i demografske posljedice osmanske vlasti u Hrvatskoj. Dotaknuo se i turkofobnih te turkofilnih stavova u Hrvata, koreliraju\u0107i ih s odnosom prema habsbur\u0161kom vladaru (npr. sklonost suradnji s be\u010dkim dvorom u vezi je s ideologemom antemurale christianitatis<\/em> i negativnom predod\u017ebom Osmanlija). Na koncu je apostrofirao da je osmanska vlast ostavila neizbrisiv trag na modernom hrvatskom etni\u010dkom, kulturnom i nacionalnom identitetu te oblikovala dana\u0161nje hrvatske granice, spomenuv\u0161i i da su u vrlo kratkom vremenu sru\u0161ene stolje\u0107ima gra\u0111ene predrasude o Turcima.<\/p>\n <\/p>\n Nakon uvodnoga \u010dlanka slijede dva priloga o Sinjskoj bitci i uspje\u0161noj obrani grada od Osmanlija. Povjesni\u010darka Lovorka \u010corali\u0107 (Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mleta\u010dkih arhivskih vrela<\/em>, 14\u201317) sa\u017eimlje i prezentira sadr\u017eaj gradiva pohranjenoga u Dr\u017eavnome arhivu u Mlecima, konkretno, sadr\u017eaj izvje\u0161\u0107\u00e2 koja je uo\u010di i nakon Sinjske bitke mleta\u010dkom Senatu upu\u0107ivao generalni providur Dalmacije i Albanije Angelo Emo, opisuju\u0107i u tim izvje\u0161\u0107ima vojne prilike na sinjskom podru\u010dju te nagla\u0161avaju\u0107i strate\u0161ku va\u017enost Sinja. Uz Emova, va\u017ean su izvor i pisma sinjskoga providura Zorzija Balbija, pohranjena u istom arhivskom fondu, koji autorica isti\u010de kao \u201cjedan od najva\u017enijih za prou\u010davanje vojno-politi\u010dke situacije na \u0161irem dalmatinskom boji\u0161tu\u201d. Uz Sinjsku je bitku vezan i tekst Tristota obljetnica Sinjske alke<\/em> (18\u201325), kojem je uvodni\u010dar Stipe Botica, kroatist, kulturolog i urednik Leksikona Sinjske alke<\/em>. Nakon kratke uvodne rije\u010di preneseno je osam odabranih natuknica iz spomenutoga Leksikona<\/em>, a sve su \u201ctematski vezane za temeljnu namjenu [ovoga] broja [Hrvatske revije<\/em>]\u201d.<\/p>\n <\/p>\n Temama vezanima uz Dalmaciju i dalmatinsko zale\u0111e posve\u0107eni su i radovi povjesni\u010dar\u00e2 Josipa Vrande\u010di\u0107a (Kru\u017ei\u0107ev Klis \u2013 usko\u010dki Siget na Jadranu<\/em>, 26\u201328) i Radoslava Zaradi\u0107a (Pred 300. obljetnicu od odlaska Osmanlija \u2013 imotska ranosrednjovjekovna tvr\u0111ava Topana<\/em>, 29\u201334). Vrande\u010di\u0107 isti\u010de strate\u0161ku va\u017enost kli\u0161ke utvrde u dalmatinskom, hrvatskom i europskom okviru, opisuju\u0107i kako su se politi\u010dki odnosi u trokutu Carigrad\u2013Venecija\u2013Be\u010d prelamali na Klisu, a pritom se prvenstveno fokusiraju\u0107i na zbivanja u razdoblju 1522\u201337, tj. pada Klisa u osmanske ruke. Tako\u0111er, nagla\u0161ava ulogu Petra Kru\u017ei\u0107a i uskok\u00e2 u obrani utvrde. Zaradi\u0107 pak analizira geostrate\u0161ki polo\u017eaj Imotskoga u kontekstu mleta\u010dko-osmanskih sukoba u dalmatinskom zale\u0111u, grada koji je u vrijeme osmanske vlasti bio upravno sredi\u0161te teritorija koji se protezao izme\u0111u Cetine i Neretve te Livanjskoga polja i jadranske obale. Kao okosnice teksta izdvajaju se: razmatranje upravno-administrativnoga, vojnoga i trgova\u010dkoga zna\u010daja osmanskoga Imotskoga, opis karakteristika imotske tvr\u0111ave Topane te prikaz tijeka i posljedica bitke iz 1717. koja je rezultirala oslobo\u0111enjem grada od Osmanlija.<\/p>\n <\/p>\n Spektar \u0161arolikih fenomena vezanih uz osmansku vlast u Slavoniji obra\u0111uje Zdenko Samar\u017eija (Slavonski fragmenti<\/em>, 35\u201341). Nakon \u0161to je ocrtao sustav osmanske vlasti u Slavoniji opisav\u0161i teritorijalno-administrativni ustroj te uloge pojedinih du\u017enosnika u okviru vojne i civilne uprave, posebnu je pozornost posvetio osmanskoj \u201cideologiji vode\u201d, korelirav\u0161i je s medicinom i higijenom, te istaknuv\u0161i da je osmanska vlast Slavoniji donijela najve\u0107i progres upravo u podru\u010dju javnoga zdravstva. Dotaknuo se i osmanske politike demografskoga osna\u017eivanja Slavonije, potom \u017eivota kr\u0161\u0107anskoga, napose katoli\u010dkoga stanovni\u0161tva (\u201cgra\u0111ani drugoga reda\u201d koji su pro\u017eivjeli \u201cstolje\u0107e i pol neslobode, ugnjetavanja i poni\u017eavanja\u201d), djelovanja franjevaca te migracija \u0160okaca i Bunjevaca u Slavoniju nakon njezina oslobo\u0111enja. Autor zaklju\u010duje da su u Slavoniji Osmanlije potaknuli urbanizaciju i razvoj prometne infrastrukture, \u0161to je pak rezultiralo izvjesnim gospodarskim i kulturnim napretkom. Zahvaljuju\u0107i osmanskoj vlasti u isto\u010dnu su Hrvatsku stigle nove biljne i \u017eivotinjske vrste te dotad nepoznati prehrambeni proizvodi, a osmanska je prisutnost znatno utjecala i na oblikovanje slavonskoga jezi\u010dnoga identiteta, i danas pro\u0161arana razmjerno brojnim orijentalizmima.<\/p>\n <\/p>\n Tekst Vesne Miovi\u0107 (Dubrova\u010dka Republika \u2013 ogledalo zbivanja u Osmanskom Carstvu 18. stolje\u0107a<\/em>, 42\u201345) doti\u010de dvije komponente dubrova\u010dko-osmanskih odnosa, usredoto\u010duju\u0107i se na djelovanje namjesnik\u00e2 Bosanskoga ejaleta u tom okviru. Prvi dio \u010dlanka opisuje nastojanje Republike da Porti pla\u0107a \u0161to manji hara\u010d, pri \u010dem su Dubrov\u010dani takva nastojanja opravdavali tobo\u017enjim ekonomskim te\u0161ko\u0107ama. S obzirom da se odluka Porte o tim dubrova\u010dkim inicijativama temeljila na izvje\u0161\u0107u bosanskoga namjesnika o gospodarskim (ne)prilikama u Republici, dubrova\u010dke su vlasti na razli\u010dite na\u010dine podmi\u0107ivale namjesnike da u Carigrad \u0161alju izvje\u0161\u0107a koja bi i\u0161la u prilog smanjenju hara\u010da, dakle u korist Republike i na \u0161tetu Osmanskoga Carstva. Miovi\u0107 isti\u010de da Dubrov\u010dani zapravo nikada nisu imali realnih financijskih problema zbog kojih ne bi mogli u potpunosti namiriti obaveze prema Porti. Drugi dio \u010dlanka govori o organiziranom kriminalu i plja\u010dkama na podru\u010djima uz dubrova\u010dko-osmansku granicu (Konavle, Hercegovina), odnosno o nemo\u0107i bosanskih namjesnika i dubrova\u010dkih vlasti da takve aktivnosti suzbiju.<\/p>\n <\/p>\n Prilog Vjerana Kursara obra\u0111uje temu iz religijske povijesti, a prikazuje klju\u010dne to\u010dke djelovanja franjeva\u010dkoga reda na o\u010duvanju katoli\u010danstva u krajevima pod osmanskom vla\u0161\u0107u, napose u Bosni (Franjevci i katoli\u010danstvo u Osmanskoj Bosni i Turskoj Hrvatskoj u predmoderno doba (15\u201318. stolje\u0107e)<\/em>, 46\u201355). Naime, franjevci su nakon osmanskoga osvajanja Bosne 1463. priznali novu vlast, a zauzvrat im je sultan Mehmed II. Osvaja\u010d zajam\u010dio sigurnost \u017eivota i vlasni\u0161tva te vjerske slobode. Kroz \u010ditavo vrijeme osmanske vladavine u Hrvatskoj i Bosni bili su jedini predstavnici Katoli\u010dke crkve koji su imali pravno reguliran polo\u017eaj, usto su u\u017eivali i status svojevrsnih svjetovnih autoriteta me\u0111u katoli\u010dkim \u017eivljem, a njihova se provincija Bosna Srebrena teritorijalno \u0161irila na sjever paralelno s osmanskim osvajanjima. Kursar se bavi i posljedicama ishoda Be\u010dkoga rata (1683\u201399) po franjevce i bosanske katolike, migracijama katoli\u010dkoga stanovni\u0161tva, razli\u010ditim sudbinama pojedinih crkava, te franjeva\u010dkom kulturnom, knji\u017eevnom, prosvjetnom i lije\u010dni\u010dkom djelatno\u0161\u0107u. U zaklju\u010dku podcrtava vje\u0161to snala\u017eenje franjevaca u okviru osmanskoga pravnoga sustava, iznimno restriktivnoga prema nemuslimanima, a istodobno razmjerno tolerantnoga s obzirom na odnose prema manjinama u predmoderno doba.<\/p>\n <\/p>\n Slijede jo\u0161 dva rada s temama iz dubrova\u010dke povijesti. Hispanistica Mirjana Poli\u0107 Bobi\u0107, glavna urednica Hrvatske revije<\/em>, opisuje funkcioniranje ranonovovjekovnoga obavje\u0161tajnoga sustava kroz prizmu delikatnoga geostrate\u0161koga polo\u017eaja Dubrova\u010dke Republike u 16. st. (Dubrovnik, uho dvaju sukobljenih svjetova<\/em>, 56\u201363). Takav je polo\u017eaj prisiljavao dubrova\u010dke vlasti na aktivnu diplomatsku djelatnost i konstantno prilago\u0111avanje mijenama u odnosima izme\u0111u \u0161panjolskoga i osmanskoga imperija, tada najja\u010dih sila na Sredozemlju, a sve u svrhu \u010duvanja vlastitoga identiteta i ekonomske dobrobiti, temeljene na trgovini. U fokusu \u010dlanka tajne su dubrova\u010dke dojave \u0161panjolskom dvoru o Osmanlijama \u2013 autorica prikazuje \u0161to je sve zanimalo \u0160panjolce (osmanski vojni planovi, diplomatski kontakti, dru\u0161tveni i ekonomski fenomeni i problemi, migracije, me\u0111ureligijski odnosi, raspolo\u017eenje i opremljenost osmanske vojske, podrijetlo visokih vojnih i politi\u010dkih du\u017enosnika itd.), a doti\u010de se i profila ljudi uklju\u010denih u dou\u0161ni\u010dke aktivnosti te djelovanja dubrova\u010dkoga plemi\u0107a Marina Zamanje kao \u0161panjolskoga obavje\u0161tajca.<\/p>\n <\/p>\n Biografski tekst Vinicija Lupisa Jaketa Palmoti\u0107 Dionori\u0107, dubrova\u010dki plemi\u0107, knji\u017eevnik i diplomat \u017eeljezna srca<\/em> (64\u201373) prikazuje djelatnost naslovnoga junaka, kojega autor cijeni jednim od najva\u017enijih diplomata u hrvatsko-osmanskim relacijama, zaslu\u017ena za popu\u0161tanje napetosti u odnosima izme\u0111u Dubrovnika i Porte. Lupis nagla\u0161ava da je \u010ditava Hrvatska od 15. st., na\u0161av\u0161i se na udaru Osmanlija, bila izlo\u017eena procesu biolo\u0161koga i sociokulturnoga genocida, a u slo\u017eenim geopoliti\u010dkim okolnostima jedino je Dubrova\u010dka Republika uspjela osigurati nastavak dru\u0161tvenoga i kulturnoga razvoja, uvelike zahvaljuju\u0107i umje\u0161nosti pojedinaca koji su djelovali u njezinu diplomatskom aparatu. Sredi\u0161nja su tema \u010dlanka Palmoti\u0107eve diplomatske misije u Carigradu i Rimu, a dotaknuta su neka od konkretnih pitanja i problema na kojima je radio. Lupisovu je tekstu prilo\u017een Ulomak diplomatskog izvje\u0161\u0107a Jakete Palmoti\u0107a <\/em>iz 1668. (74\u201377, preveo Ante \u0160olji\u0107), koje donosi zanimljive informacije o sultanu Mehmedu IV. te trima poslanicima u Carigradu, francuskom, engleskom i \u0111enovskom.<\/p>\n <\/p>\n Posljednja \u010detvrtina broja izdvojena je u tematski blok Osmanlije u hrvatskoj umjetnosti<\/em>, s prilozima iz povijesti knji\u017eevnosti, knji\u017eevne imagologije te povijesti umjetnosti\/arhitekture. Premda ne obra\u0111uju \u201cusko\u201d historiografske teme, nedvojbeno je da \u010detiri zavr\u0161na \u010dlanka valja do\u017eivjeti kao bitne komadi\u0107e mozaika hrvatsko-turskih odnosa, \u0161to dakle podrazumijeva i njihovu historiografsku relevantnost.<\/p>\n <\/p>\n Berislav Majhut analizira Predod\u017ebe muslimana u hrvatskom povijesnom romanu za djecu i mlade\u017e<\/em> (78\u201385) te propitkuje homogenost i monolitnost koncepta jugoisto\u010dne Europe kao mentalitetne platforme za izgradnju fobi\u010dne stereotipne slike o muslimanima, mahom Turcima, kao okrutnim i tiranskim Drugima. Majhutova analiza obuhva\u0107a osam hrvatskih romana za mlade, objavljenih u razdoblju 1844\u20131937: \u0160titono\u0161a<\/em> Ljudevita Vukotinovi\u0107a, Maca<\/em> Vjenceslava Novaka, Bog svojih ne ostavlja<\/em> Ivana Dev\u010di\u0107a, Sre\u0107a u nesre\u0107i<\/em> Ivana Klari\u0107a, U slu\u017ebi kalifa<\/em> i Had\u017eibova kob<\/em> Velimira De\u017eeli\u0107a, Ja\u0161a Dalmatin<\/em> Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 te Adem-beg<\/em> Zdenke Smrekar. Komparacija predod\u017ebi muslimana u tim tekstovima pokazuje \u0161irok raspon pristupa temi \u2013 jednu krajnost predstavlja prikaz Turaka kao nedvosmislenoga kolektivnoga zla, dok se s druge strane s bosanskim muslimanima simpatizira kao s hrvatskom bra\u0107om, tj. islamiziranim Hrvatima; javljaju se likovi tolerantnih, prosvijetljenih i dobrodu\u0161nih muslimana; kategorija eti\u010dkoga<\/em> postavlja se iznad kategorija etni\u010dkoga<\/em> i(li) vjerskoga<\/em>. Autor dokazuje da je slika muslimana u hrvatskim romanima za djecu i mlade\u017e evoluirala, da se s vremenom \u0161irio spektar pristupa temi, \u0161to je postupno dovodilo do razumijevanja i uva\u017eavanja islamske kulture.<\/p>\n <\/p>\n Dubravka Brezak-Stama\u0107 (Poslanice u stihu \u2013 svjedo\u010danstvo dramati\u010dnoga opstanka<\/em>, 86\u201392) bavi se epistolarnom knji\u017eevno\u0161\u0107u, odnosno poslanicama kojima su hrvatski humanisti\u010dki i renesansni pisci (Ivan \u010cesmi\u010dki, Marko Maruli\u0107, Jeronim Bartu\u010devi\u0107, Hanibal Luci\u0107, Petar Hektorovi\u0107, Ljudevit Paskali\u0107) svoje adresate, prijatelje i poznanike ali i europske uglednike, obavje\u0161tavali o osmanskim osvajanjima i pusto\u0161enjima hrvatskih krajeva. Autori poslanica istupaju s nacionalnih i kr\u0161\u0107anskih pozicija zbog \u010dega su one obilje\u017eene nagla\u0161enim protuturskim tonom. Tekstove valja shvatiti kao svjedo\u010danstva o sudaru civilizacija na isto\u010dnojadranskoj obali, dakle o zbivanjima koja su ostavila duboke tragove u hrvatskoj povijesti, a to ujedno zna\u010di da ih, osim kroatistima i povjesni\u010darima knji\u017eevnosti, kao iznimno zanimljivu i korisnu gra\u0111u valja preporu\u010diti povjesni\u010darima ranoga novoga vijeka.<\/p>\n <\/p>\n Tema iz korpusa starije hrvatske knji\u017eevnosti obra\u0111ena je i u \u010dlanku Milovana Tatarina (Dva sultana: Osman i Mustafa<\/em>, 93\u201395), koji kroz nekoliko knji\u017eevnih tekstova iz prve polovice 17. stolje\u0107a pribli\u017eava svrgavanje i ubojstvo sultana Osmana II. te postavljanje na prijestolje njegova maloumna strica Mustafe I. Dubrova\u010dki su poklisari hara\u010da iz Carigrada poslali izvje\u0161taj o predmetnim doga\u0111ajima iz 1622, a Osmanova je sudbina inspirirala hrvatske knji\u017eevnike \u2013 Ivan Gunduli\u0107 napisao je ep Osman<\/em>, kanonsko djelo na\u0161e knji\u017eevnosti, a \u0160iben\u010danin Ivan Tomko Mrnavi\u0107 povijesnu dramu Osman\u0161\u0107ica<\/em>. No Tatarin najvi\u0161e pozornosti posve\u0107uje manje poznatu spjevu Pripovijes od Osmana<\/em> (oko 1630), o kojemu se u nas vrlo malo pisalo i \u010diji se o\u0161te\u0107eni rukopis sa 160 sa\u010duvanih stihova nalazi u dubrova\u010dkoj Znanstvenoj knji\u017enici. Va\u017ean dio \u010dlanka jest i komparacija slika Osmana i Mustafe u spomenutu spjevu, Gunduli\u0107evu Osmanu<\/em> te turskom spjevu Uzrok vojevanja na Poljsku i povod Osmanove pogibije<\/em>, koji je oko 1622. napisao Aga-dede.<\/p>\n <\/p>\n Broj zatvara Zlatko Kara\u010d (Mjesta islamske molitve<\/em>, 96\u2013104) tekstom o islamskim vjerskim objektima u Hrvatskoj. Nagla\u0161ava da razdoblje osmanske vladavine predstavlja najslabije istra\u017een dio povijesti na\u0161e arhitekture, \u010demu razlog pronalazi u vrlo malenu broju o\u010duvanih islamskih spomenika. Naime, nakon oslobo\u0111enja hrvatskih krajeva od Osmanlija islamski su vjerski objekti mahom bili sustavno razarani, a tek manji dio ih je adaptiran i prenamijenjen. U vrijeme osmanske vlasti na hrvatskom je ozemlju postojalo vi\u0161e od 200 d\u017eamija, a do danas su ostale sa\u010duvane tek tri iz 16. st., koje su preure\u0111ene u katoli\u010dke crkve (Svih svetih u \u0110akovu, Sv. Ante u Drni\u0161u i Sv. Vida u kli\u0161koj tvr\u0111avi). Osim d\u017eamija, autor navodi i neke druge o\u010duvane i neo\u010duvane primjere islamske sakralne arhitekture, kao \u0161to su musale (ve\u0107i molitveni prostori na otvorenom), grobna turbeta i dervi\u0161ke tekije, koje su funkcionirale kao sredi\u0161ta islamskoga misticizma i hodo\u010dasni\u010dka odredi\u0161ta. Najreprezentativnijim o\u010duvanim djelima osmanske arhitekture u nas Kara\u010d ozna\u010dava \u0111akova\u010dku d\u017eamiju (danas katoli\u010dka crkva Svih svetih) te Ma\u0161kovi\u0107a-han u Vrani.<\/p>\n <\/p>\n Prikazani broj Hrvatske revije<\/em> zahva\u0107a razmjerno \u0161irok spektar raznorodnih tema vezanih uz povijest \u201cturske Hrvatske\u201d, a obra\u0111uje fenomene politi\u010dke, diplomatske, vojne, vjerske, gospodarske, trgova\u010dke, zdravstvene, dru\u0161tvene, kulturne\u2026 naravi, pa time i obja\u0161njava najrazli\u010ditije reperkusije osmanske vlasti nad hrvatskim ozemljem. Ukoliko se teme sagleda s geografskoga aspekta, opa\u017ea se da je te\u017ei\u0161te na povijesti ju\u017enohrvatskih prostora (Dubrova\u010dka Republika, Sinj, Klis, Imotski), s tim \u0161to tekstovi Zdenka Samar\u017eije i Vjerana Kursara donekle uspijevaju odr\u017eati ravnote\u017eu na tom planu. U izvedbenom smislu odudaraju \u010dlanci Vesne Miovi\u0107 i Vinicija Lupisa, pisani u formi znanstvenih radova, pri \u010dem se Lupisov odlikuje i specifi\u010dnim stilom, \u017eivim izrazom netipi\u010dnim za znanstvenu historiografiju (npr. Bilo je to vrijeme kada su karte s ljudskim vrlinama i manama padale na stol.<\/em>), \u0161to do\u017eivljavam kao svojevrsno osvje\u017eenje, nipo\u0161to kao nedostatak.<\/p>\n <\/p>\n Broj mo\u017eemo preporu\u010diti svima zainteresiranima za predmetno povijesno razdoblje, pa tako i (profesionalnim) povjesni\u010darima ranoga novoga vijeka, napose onima osmanisti\u010dkih afiniteta. Naime, u pojedinim su \u010dlancima prezentirana saznanja o nekim manje poznatim i slabije istra\u017eenim, a vrlo korisnim i informativnim mjestima i izvorima za povijest hrvatsko-turskih odnosa, npr. knji\u017eevnim tekstovima i materijalnoj ba\u0161tini. Za istaknuti je i da odre\u0111eni dijelovi \u010dasopisa mogu osnovno\u0161kolskim i srednjo\u0161kolskim nastavnicima poslu\u017eiti kao zanimljivi nastavni materijali. U kona\u010dnici, preostaje pohvaliti uredni\u0161tvo zbog odabira teme broja, kao i pohvaliti izvedbe anga\u017eiranih suradnika koji su tematski raznovrsnim prilozima ovom prigodom uspje\u0161no kreirali iznimno zanimljiv popularno-publicisti\u010dki \u010dasopis za povijest. Nadamo se da \u0107e historiografske teme i nadalje gostovati na stranicama Hrvatske revije<\/em>, te da \u0107e pritom i dalje biti stru\u010dno i kvalitetno obra\u0111ivane.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ivan Ba\u010dmaga<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8430","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":8430,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":8430,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8430,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":8430,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":8430,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":8430,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8430"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8430\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8433,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8430\/revisions\/8433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}