{"id":8425,"date":"2018-02-17T13:27:18","date_gmt":"2018-02-17T13:27:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8425"},"modified":"2018-02-17T13:27:18","modified_gmt":"2018-02-17T13:27:18","slug":"desnicini-susreti-2018-zagreb-1924-1930-i-1945-1967-drustvo-kultura-svakodnevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8425","title":{"rendered":"Desni\u010dini susreti 2018.: Zagreb 1924. \u2013 1930. i 1945. \u2013 1967.: dru\u0161tvo, kultura, svakodnevica"},"content":{"rendered":"<p>Desni\u010dini susreti 2018., u organizaciji Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Hrvatskog dru\u0161tva pisaca i Srpskog kulturnog dru\u0161tva Prosvjeta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 14. do 16. rujna 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>P R I P R E M N I O D B O R<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>objavljuje<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>P O Z I V Z A P R I J A V U P R I O P \u0106 E N J A<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>za znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Desni\u010dini susreti 2018.<\/strong><br \/>\n<strong>Zagreb 1924. \u2013 1930. i 1945. \u2013 1967.: dru\u0161tvo, kultura, svakodnevica<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zagreb, 14. \u2013 16. rujna 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rok za prijavu: 31. o\u017eujka 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca i Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c u Zagrebu objavljuju da \u0107e se <em>Desni\u010dini susreti 2018.<\/em> odr\u017eati u Zagrebu od petka do nedjelje, 14. \u2013 16. rujna 2018. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tema ovogodi\u0161njih <em>Desni\u010dinih susreta<\/em> motivirana je vezano\u0161\u0107u Vladana Desnice (Zadar, 1905. \u2013 Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetni\u010dki stvarao od 1945. godine do smrti. Cilj je skupa inter- i transdisciplinarno propitati problematiku urbane kulture Zagreba u razdoblju od 1918. do 1967. godine, s te\u017ei\u0161tem na dvama spomenutim periodima. Zagreb je u tim periodima, u uvelike razli\u010ditim hrvatskim, jugoslavenskim te me\u0111unarodnim kontekstima \u2013 najprije nakon 1918., a potom nakon 1945. godine \u2013 do\u017eivio velike modernizacijske promjene na svim podru\u010djima. Pored urbane demografije i ekonomike do socijalne, kulturne, ali i politi\u010dke dinamizacije, vrlo \u010desto konfliktne naravi, Zagreb je bio epicentar kreativnog otvaranja prema brojnim onovremenim receptivno-umjetni\u010dkim iskustvima i praksama. Istra\u017euju\u0107i fenomene i procese zagreba\u010dke dru\u0161tvene, kulturne i intelektualne povijesti navedenog razdoblja, namjera je otvoriti dijalo\u0161ki prostor za njezino komparatisti\u010dko propitivanje, tj. utvr\u0111ivanje sli\u010dnosti i razlika, kontinuiteta i diskontinuiteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Fokusiranje na zagreba\u010dko dru\u0161tvo, kulturu i svakodnevicu implicira i istra\u017eivanje razvitka Zagreba kao moderne hrvatske metropole te kao epicentra promjena koje se\u017eu preko hrvatskih i jugoslavenskih granica i koje su prepoznatljive u raznim europskim centrima. Cilj je istra\u017eiti i problematizirati Zagreb u spomenutim periodima kao multikulturno sredi\u0161te Srba, Slovenaca, \u017didova, Nijemaca i pripadnika drugih naroda, koji su bili njegovim \u017eiteljima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Navodimo mogu\u0107a podru\u010dja istra\u017eivanja:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>prvo, demografski razvoj Zagreba sa socijalnih, obrazovnih i profesionalnih stajali\u0161ta; industrijalizacija grada, promjene u kulturi rada i poduzetni\u0161tva;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>drugo, urbanizacija grada, institucionalne infra- i superstrukture u elitnoj i popularnoj kulturi te svakodnevici razli\u010ditih slojeva i nara\u0161taja stanovni\u0161tva;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>tre\u0107e, kulturni transferi i akulturacijski procesi unutar hrvatskog naroda orijentirani prema zagreba\u010dkom sredi\u0161tu;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010detvrto, Zagreb kao kulturni, gospodarski i dru\u0161tveni epicentar te \u017eari\u0161te inovacija preko hrvatskih granica;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>peto, \u201emape\u201c elitnih i pu\u010dkih kulturnih institucija, mre\u017ea i krugova, djelatnosti i inicijativa u razdoblju od 1918. do 1967. (knji\u017eevnost, scenske i glazbene umjetnosti, likovna umjetnost, tiskani te audiovizualni mediji, kao i humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti, napose, intelektualna historija);<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u0161esto, poeti\u010dki trendovi (avangardna strujanja, novi realizam, socrealizam, druga moderna ili kasni modernizam) i akteri stvarala\u0161tva u elitnoj i pu\u010dkoj kulturi;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>sedmo, jezi\u010dne politike zagreba\u010dkih i hrvatskih kulturnih i politi\u010dkih elita;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>osmo, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu kao nacionalni i transnacionalni znanstveni i kulturni centar;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>deveto, Zagreb kao grad mladih, \u0111a\u010dkih, studentskih i radno orijentiranih slojeva i skupina, razli\u010ditih kulturnih i politi\u010dkih orijentacija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>deseto, reprezentacije Zagreba u umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prijave i sa\u017eetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 31. o\u017eujka 2018. Do 15. travnja Pripremni odbor <em>Desni\u010dinih susreta<\/em> odlu\u010dit \u0107e o prihva\u0107enim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit \u0107e se tro\u0161kovi smje\u0161taja i boravka u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Supredsjedatelji <em>Desni\u010dinih susreta 2018.<\/em> jesu prof. dr. sc. u m. <strong>Du\u0161an Marinkovi\u0107<\/strong> s Odsjeka za ju\u017enoslavenske jezike i knji\u017eevnosti i prof. dr. sc. <strong>Drago Roksandi\u0107<\/strong>, s Odsjeka za povijest i voditelj Programa Desni\u010dini susreti. Tajnik Pripremnog odbora je doktorand povijesti <strong>Tomislav Bran\u0111olica<\/strong>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Obavijesti i prijave:<br \/>\ntomislav.brandolica@gmail.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/2018_02_17_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo.doc\">2018_02_17_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/2018_02_16_DS_2018_prijava.doc\">2018_02_16_DS_2018_prijava<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-8425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/logo-ds.png?fit=211%2C228&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":8425,"position":0},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":8425,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":8425,"position":2},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":8425,"position":3},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":8425,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":8425,"position":5},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8425"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8428,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8425\/revisions\/8428"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}