{"id":8422,"date":"2018-02-17T13:09:27","date_gmt":"2018-02-17T13:09:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8422"},"modified":"2018-02-17T13:09:27","modified_gmt":"2018-02-17T13:09:27","slug":"motor-mijene-ilja-erenburg-ljubav-jeanne-ney-i-jednog-boljsevika-1924","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8422","title":{"rendered":"\u201cMotor mijene\u201d \u2013 Ilja Erenburg: \u201cLjubav Jeanne Ney i jednog bolj\u0161evika\u201d (1924)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 21. velja\u010de 2018. u 18h u Booksi u Zagrebu novi termin \u201cMotora mijene\u201d tematizira roman Ilje Erenburga \u201cLjubav Jeanne Ney i jednog bolj\u0161evika\u201d (1924).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene – Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

BOOKSA
\nMarti\u0107eva 14d, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

18 sati<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eSve \u0161to je Erenburg napisao prije, ne mo\u017ee se ni izdaleka uspore\u0111ivati s njegovim romanom LJUBAV JEANNE NEY. Ovaj roman ve\u0107 pokazuje potpunu autorovu zrelost, te predstavlja jednu od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnih pojava suvremene ruske knji\u017eevnosti. Jedina mana, koja bi se mogla zamjeriti djelu, bila bi izvjesna tendencioznost, koja, uostalom, nalazi opravdanje u onom dru\u0161tvenom preokretu, koji je od emigranta Erenburga u\u010dinio Erenburga bolj\u0161evikom ili barem \u2013 kako se to ka\u017ee ruski \u2013 \u201aso\u010duvstvuju\u0161\u010dim’ sa bolj\u0161evizmom. On se \u201apokajao’ radi svojih predja\u0161njih \u201azabluda’ i vratio se ponovno u Rusiju.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tako u predgovoru romana pi\u0161e Valerijan Markov.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Erenburga smo ve\u0107 sretali: u bloku o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu pojavio se kod Enzensbergera \u2013 gdje mu je anarhist Durruti predbacivao \u201eda Sovjetski Savez nije slobodna komuna nego dr\u017eava kao izrezana iz knjige, dr\u017eava s bezbrojnim birokratima\u201c (113) \u2013 a zatim i kod Ludwiga Renna. [https:\/\/www.facebook.com\/events\/574802212679587\/<\/a>; https:\/\/www.facebook.com\/events\/772733089494815\/<\/a>]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O njegovoj biografiji ne\u0107u du\u017eiti, na stranim se wikipedijama puno toga mo\u017ee na\u0107i.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017delim samo istaknuti da \u0107e nam LJUBAV JEANNE NEY biti vjerojatno prvi naslov (na Motoru ikad) koji predstavlja u me\u0111ura\u0107u i na ljevici popularan \u017eanr pustolovnog romana. Treba imati na umu da se \u201eradni\u010dka\u201c, \u201eproletersko-revolucionarna\u201c ili \u201esocijalna literatura\u201c (odrednice su varirale) \u010ditala slabije no \u0161to su to lijevi teoreti\u010dari i aktivisti pri\u017eeljkivali, i da su knji\u017enice obilovale \u201eki\u010dastim romanima za \u017eene\u201c i \u201epustolovnim romanima\u201c. Tako je, na primjer, u be\u010dkom \u010dasopisu \u201eBildungsarbeit\u201c 1929.g. objavljena statistika neke njema\u010dke tvorni\u010dke knji\u017enice: popularni autori (\u010dija nam imena danas ni\u0161ta vi\u0161e ne govore) daleko su prema\u0161ili \u010ditanost radni\u010dke literature. I u drugim je tvorni\u010dkim knji\u017enicama statistika bila jednako \u201eu\u017easavaju\u0107a\u201c: \u201eU\u017easavaju\u0107e rezultate daju knji\u017enice u poduze\u0107ima. Radnici \u0107e ostati marljivi nadni\u010dki robovi jer dok \u010ditaju \u0161und i ki\u010d su\u0161i im se mozak i ucjepljuje bur\u017eoasko-kapitalisti\u010dki duh. Izdaci kojima poduzetnici financiraju ove knji\u017enice bogato \u0107e se isplatiti.\u201c (Alfred Pfoser, “Literatur und Austromarxismus”, str. 130)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111utim, kako su \u017eanrovi zabavne literature uspijevali na\u0107i \u010ditatelje i tamo gdje su slu\u017ebene poetike revolucionarne ljevice (kakve su se kovale u berlinskom \u010dasopisu \u201eDie Linkskurve\u201c ili u beogradskoj \u201eNovoj literaturi\u201c) zakazale, odlu\u010dilo se promijeniti plo\u010du i osvojiti \u010ditateljstvo na popularnom terenu. Kako je lijeva, socijalna literatura nerijetko davala crnu sliku dru\u0161tva, ne \u010dudi da su se mnogi radnici (oni koji jesu \u010ditali) utjecali varljivom optimizmu avanturisti\u010dkih i ljubavnih romana. Zato se s vremenom razvio poseban \u017eanr koji je kombinirao pustolovno, romanti\u010darsko i melodramatsko s politi\u010dkim podtekstom koji je pak bio pu\u010dkog, proleterskog ili selja\u010dkog predznaka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Elemente popularnih poetika na\u0107i \u0107emo i kod Erenburga, ali i jasan politi\u010dki program. Kako stoji u Predgovoru, Erenburg se \u201ene stavlja u pozu propovjednika ‘novoga morala’, ve\u0107 jednostavno i sna\u017eno prikazuje na\u0161 svijet onako, kako ga autor gleda. Dakako da je to prikazivanje vrlo subjektivno. Ima u njemu i neke primjese modnih komunisti\u010dkih ideja. Ali te ideje nisu u romanu glavno. Moglo bi se re\u0107i da se autor njima slu\u017ei samo zato da ja\u010de podcrta razliku izme\u0111u ‘blanc’ i ‘noir’, jer ba\u0161 tako iziskuje zakon kinematografskog platna!\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Komunizam kao moda, kinematografsko pisanje, pustolovni roman! Vidimo se krajem velja\u010de!<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/162410667813298\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/pustolovno-revolucionarna-literatura<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8423,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Ljubav-jednog.jpg?fit=900%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":8422,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":8422,"position":1},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":8422,"position":2},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":8422,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":8422,"position":4},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":8422,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8422"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422\/revisions\/8424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}