{"id":8422,"date":"2018-02-17T13:09:27","date_gmt":"2018-02-17T13:09:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8422"},"modified":"2018-02-17T13:09:27","modified_gmt":"2018-02-17T13:09:27","slug":"motor-mijene-ilja-erenburg-ljubav-jeanne-ney-i-jednog-boljsevika-1924","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8422","title":{"rendered":"\u201cMotor mijene\u201d \u2013 Ilja Erenburg: \u201cLjubav Jeanne Ney i jednog bolj\u0161evika\u201d (1924)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 21. velja\u010de 2018. u 18h u Booksi u Zagrebu novi termin \u201cMotora mijene\u201d tematizira roman Ilje Erenburga \u201cLjubav Jeanne Ney i jednog bolj\u0161evika\u201d (1924).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene – Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

BOOKSA
\nMarti\u0107eva 14d, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

18 sati<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eSve \u0161to je Erenburg napisao prije, ne mo\u017ee se ni izdaleka uspore\u0111ivati s njegovim romanom LJUBAV JEANNE NEY. Ovaj roman ve\u0107 pokazuje potpunu autorovu zrelost, te predstavlja jednu od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnih pojava suvremene ruske knji\u017eevnosti. Jedina mana, koja bi se mogla zamjeriti djelu, bila bi izvjesna tendencioznost, koja, uostalom, nalazi opravdanje u onom dru\u0161tvenom preokretu, koji je od emigranta Erenburga u\u010dinio Erenburga bolj\u0161evikom ili barem \u2013 kako se to ka\u017ee ruski \u2013 \u201aso\u010duvstvuju\u0161\u010dim’ sa bolj\u0161evizmom. On se \u201apokajao’ radi svojih predja\u0161njih \u201azabluda’ i vratio se ponovno u Rusiju.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tako u predgovoru romana pi\u0161e Valerijan Markov.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Erenburga smo ve\u0107 sretali: u bloku o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu pojavio se kod Enzensbergera \u2013 gdje mu je anarhist Durruti predbacivao \u201eda Sovjetski Savez nije slobodna komuna nego dr\u017eava kao izrezana iz knjige, dr\u017eava s bezbrojnim birokratima\u201c (113) \u2013 a zatim i kod Ludwiga Renna. [https:\/\/www.facebook.com\/events\/574802212679587\/<\/a>; https:\/\/www.facebook.com\/events\/772733089494815\/<\/a>]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O njegovoj biografiji ne\u0107u du\u017eiti, na stranim se wikipedijama puno toga mo\u017ee na\u0107i.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017delim samo istaknuti da \u0107e nam LJUBAV JEANNE NEY biti vjerojatno prvi naslov (na Motoru ikad) koji predstavlja u me\u0111ura\u0107u i na ljevici popularan \u017eanr pustolovnog romana. Treba imati na umu da se \u201eradni\u010dka\u201c, \u201eproletersko-revolucionarna\u201c ili \u201esocijalna literatura\u201c (odrednice su varirale) \u010ditala slabije no \u0161to su to lijevi teoreti\u010dari i aktivisti pri\u017eeljkivali, i da su knji\u017enice obilovale \u201eki\u010dastim romanima za \u017eene\u201c i \u201epustolovnim romanima\u201c. Tako je, na primjer, u be\u010dkom \u010dasopisu \u201eBildungsarbeit\u201c 1929.g. objavljena statistika neke njema\u010dke tvorni\u010dke knji\u017enice: popularni autori (\u010dija nam imena danas ni\u0161ta vi\u0161e ne govore) daleko su prema\u0161ili \u010ditanost radni\u010dke literature. I u drugim je tvorni\u010dkim knji\u017enicama statistika bila jednako \u201eu\u017easavaju\u0107a\u201c: \u201eU\u017easavaju\u0107e rezultate daju knji\u017enice u poduze\u0107ima. Radnici \u0107e ostati marljivi nadni\u010dki robovi jer dok \u010ditaju \u0161und i ki\u010d su\u0161i im se mozak i ucjepljuje bur\u017eoasko-kapitalisti\u010dki duh. Izdaci kojima poduzetnici financiraju ove knji\u017enice bogato \u0107e se isplatiti.\u201c (Alfred Pfoser, “Literatur und Austromarxismus”, str. 130)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111utim, kako su \u017eanrovi zabavne literature uspijevali na\u0107i \u010ditatelje i tamo gdje su slu\u017ebene poetike revolucionarne ljevice (kakve su se kovale u berlinskom \u010dasopisu \u201eDie Linkskurve\u201c ili u beogradskoj \u201eNovoj literaturi\u201c) zakazale, odlu\u010dilo se promijeniti plo\u010du i osvojiti \u010ditateljstvo na popularnom terenu. Kako je lijeva, socijalna literatura nerijetko davala crnu sliku dru\u0161tva, ne \u010dudi da su se mnogi radnici (oni koji jesu \u010ditali) utjecali varljivom optimizmu avanturisti\u010dkih i ljubavnih romana. Zato se s vremenom razvio poseban \u017eanr koji je kombinirao pustolovno, romanti\u010darsko i melodramatsko s politi\u010dkim podtekstom koji je pak bio pu\u010dkog, proleterskog ili selja\u010dkog predznaka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Elemente popularnih poetika na\u0107i \u0107emo i kod Erenburga, ali i jasan politi\u010dki program. Kako stoji u Predgovoru, Erenburg se \u201ene stavlja u pozu propovjednika ‘novoga morala’, ve\u0107 jednostavno i sna\u017eno prikazuje na\u0161 svijet onako, kako ga autor gleda. Dakako da je to prikazivanje vrlo subjektivno. Ima u njemu i neke primjese modnih komunisti\u010dkih ideja. Ali te ideje nisu u romanu glavno. Moglo bi se re\u0107i da se autor njima slu\u017ei samo zato da ja\u010de podcrta razliku izme\u0111u ‘blanc’ i ‘noir’, jer ba\u0161 tako iziskuje zakon kinematografskog platna!\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Komunizam kao moda, kinematografsko pisanje, pustolovni roman! Vidimo se krajem velja\u010de!<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/162410667813298\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/pustolovno-revolucionarna-literatura<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8423,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Ljubav-jednog.jpg?fit=900%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":8422,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":8422,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":8422,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":8422,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":8422,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":8422,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8422"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8422\/revisions\/8424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}