{"id":8319,"date":"2018-02-12T18:56:55","date_gmt":"2018-02-12T18:56:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8319"},"modified":"2018-02-12T18:56:55","modified_gmt":"2018-02-12T18:56:55","slug":"predavanje-vladimira-sokola-rodenje-europe-790-791-795-800-812-ili-kada-i-odakle-su-dosli-hrvati-nova-europska-povijesna-paradigma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8319","title":{"rendered":"Predavanje Vladimira Sokola \u201eRo\u0111enje Europe\u201c , 790.\/791. \u2013 795. \u2013 800. \u2013 812. ili Kada i odakle su do\u0161li Hrvati, Nova europska povijesna paradigma"},"content":{"rendered":"

Predavanje Vladimira Sokola bit \u0107e odr\u017eano u \u010detvrtak, 15. velja\u010de 2018. u 18 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

ima \u010dast pozvati Vas na predavanje koje \u0107e odr\u017eati<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr. sc. Vladimir Sokol<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRO\u0110ENJE EUROPE\u201c
\n790.\/791. \u2013 795. \u2013 800. \u2013 812.
\nILI KADA I ODAKLE SU DO\u0160LI HRVATI
\n-NOVA EUROPSKA POVIJESNA PARADIGMA-<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U \u010detvrtak, 15. velja\u010de 2018. s po\u010detkom u 18 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0 na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodna rije\u010d
\nAkademik Zvonko Kusi\u0107,
\nPredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U predavanju \u0107e se iznijeti osnovne teze kako bi se pojasnile temeljne \u010dinjenice povijesnih po\u010detaka naroda \u2013 zovemo ga Hrvati \u2013 koji se iznenada na\u0161ao u sredi\u0161tu najva\u017enijih velikih doga\u0111anja na prijelazu osmog u deveto stolje\u0107e koji \u0107e oblikovati Europu kakvu danas poznajemo. Svojim \u0107e presudnim sudjelovanjem u tim zbivanjima dati klju\u010dan obol onom \u0161to \u0107e kasnije povijesno uslijediti, konstituiranju Europe kao Europe naroda, ne prema rimskom principu \u201ejedan \u010dovjek \u2013 jedan glas\u201c, Senatus Populusque Romanus-SPQR, ve\u0107 vladar i narodi: rex Francorum et Langobardorum et patricius Romanorum \u2013 svih onih entiteta koji su u\u0161li u Carstvo i koji postoje sve do danas, a tada se prvi put spominju. Da su se doga\u0111aji odigrali na drugi na\u010din od izlo\u017eenog, do toga mo\u017eda nikad ne bi do\u0161lo i o ro\u0111enju Europe kakvu danas poznajemo ne bismo mogli govoriti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O tome nekoliko T E Z A<\/p>\n

 <\/p>\n

1. teza: KADA su Hrvati do\u0161li u svoju novu domovinu? Nove ra\u0161\u010dlambe pokazuju da se to do godilo koncem VIII. stolje\u0107a, to\u010dnije izme\u0111u 795. i 800. godine slijedom velikih doga\u0111anja u centru Europe: tu su tad Avari, azijska sila koja se napadno vojni\u010dki pokre\u0107e put zapada, vr\u0161i teror nad Duljebima \u2013 dijelu isto\u010dnih Hrvata \u2013 i prepreka su uspostavi granica Zapada s Isto\u010dnim rimskim carstvom, postaju\u0107i tako jak remetila\u010dki faktor koji treba ukloniti. U trenutku poznatog Karlova neuspjeha i pat pozicije u panonskom ratu 791. godine, opasnom zastoju projekta obnove Zapadnog imperija bilo je potrebno na\u0107i, kao partnera, vojno-politi\u010dku mo\u0107 koja \u0107e biti dovoljno jaka. Pokazalo se da su to ba\u0161 Hrvati, da 795. u\u0111u u cijeli proces onom silom koja \u0107e biti potrebna za \u010ditav tijek realizacije projekta bez zaustavljanja, te da ga budu u stanju i dovr\u0161iti. Tu po\u010dinje hrvatska pri\u010da svojim prvim, klju\u010dnim nastupom na europskoj povijesnoj pozornici, zbivanjima koja su dovela do stvaranja Europe naroda i njihova dolaska u novu domovinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

2. teza: ODAKLE su do\u0161li? Iz Knina pored Vltave i s Labe\/Albe tj. Bijele Hrvatske, prvog susjeda Frana\u010dke, \u0161to \u0107e biti presudno za razvoj doga\u0111aja koji \u0107e uslijediti izmakom VIII. stolje\u0107a, jer upravo svojim geografskim susjedstvom Frana\u010dkoj dr\u017eavi nastupaju\u0107oj prema obnovi carstva i Zapada kao takvog, postaju mogu\u0107 i snagom po\u017eeljni partner politi\u010dkom projektu Karla Velikog.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

3. teza: NOVA EUROPSKA POVIJESNA PARADIGMA. Ostvarenje politi\u010dkog cilja eliminacije Avarskog kaganata, vi\u0161estoljetne agresivne azijske dr\u017eavine u srednjoj Europi, realizira se ulaskom hrvatske vojske u glavni grad Hring te konfiskacijom dr\u017eavne riznice, \u010dime se stje\u010de uvjet uspostavljanja kopnene granice izme\u0111u Zapada i Isto\u010dnog rimskog carstva \u2013 Bizanta. To je bio preduvjet koji je omogu\u0107io Karlu Velikom da se na Bo\u017ei\u0107 800. godine u Rimu okruni za cara, \u201e69. imperatora poslije Augusta\u201c. Takav razvoj doga\u0111aja omogu\u0107ilo je anga\u017eiranje Vojnomira i hrvatske vojske, koja nakon zauzimanja glavnog grada Kaganata te daljim \u201evi\u0161egodi\u0161njim\u201c vojnim operacijama u Panoniji, koje su Karlu dopustile prelazak preko Alpa i uspostavljanje kopnenih granica s Bizantom, zavr\u0161ava 812. poznatim Ahenskim mirom i priznanjem Karla Velikog za imperatora Zapada. Re\u010deni doga\u0111aji omogu\u0107uju postavljanje nove europske povijesne paradigme: stvaranje Europe naroda presudnim hrvatskim sudjelovanjem u padu Avarskog kaganata \u2013 srca Europe, paradigme Zapada ne kao atlantske tvorbe, ve\u0107 kao njegove uspje\u0161ne interakcije u realizaciji sa srednjom Europom i partnerstvom s povijesnom sjevernom Hrvatskom. Iz nje, \u201eiz Hrvata\u201c, kako pi\u0161u kronike za \u010ce\u0161ku i Poljsku, od Pseudo-Dalimila do Dlugo\u0161a, potje\u010du \u010cesi i Poljaci, povezuju\u0107i tako Baltik i Podunavlje, a zatim, nakon dolaska Hrvata na jug, Jadran i Baltik, transverzalom od prapovijesti poznatoj kao \u201ejantarski put\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za vi\u0161e informacija: dr. sc. Vladimir Sokol, sokol.vladimir.zg@gmail.com, 0993539399<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Srda\u010dno Vas pozdravljamo, zahvaljujemo na suradnji i o\u010dekujemo Va\u0161 dolazak.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marijan Lipovac
\nUred za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8320,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/hazu-povijest-hrvatsa.png?fit=617%2C710&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":8319,"position":0},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":8319,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53857","url_meta":{"origin":8319,"position":2},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c (67\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 67. svezak \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26346","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":8319,"position":3},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":8319,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":8319,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8319"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8321,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319\/revisions\/8321"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}