{"id":8319,"date":"2018-02-12T18:56:55","date_gmt":"2018-02-12T18:56:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8319"},"modified":"2018-02-12T18:56:55","modified_gmt":"2018-02-12T18:56:55","slug":"predavanje-vladimira-sokola-rodenje-europe-790-791-795-800-812-ili-kada-i-odakle-su-dosli-hrvati-nova-europska-povijesna-paradigma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8319","title":{"rendered":"Predavanje Vladimira Sokola \u201eRo\u0111enje Europe\u201c , 790.\/791. \u2013 795. \u2013 800. \u2013 812. ili Kada i odakle su do\u0161li Hrvati, Nova europska povijesna paradigma"},"content":{"rendered":"<p>Predavanje Vladimira Sokola bit \u0107e odr\u017eano u \u010detvrtak, 15. velja\u010de 2018. u 18 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>ima \u010dast pozvati Vas na predavanje koje \u0107e odr\u017eati<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>dr. sc. Vladimir Sokol<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eRO\u0110ENJE EUROPE\u201c<br \/>\n790.\/791. \u2013 795. \u2013 800. \u2013 812.<br \/>\nILI KADA I ODAKLE SU DO\u0160LI HRVATI<br \/>\n-NOVA EUROPSKA POVIJESNA PARADIGMA-<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U \u010detvrtak, 15. velja\u010de 2018. s po\u010detkom u 18 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0 na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uvodna rije\u010d<br \/>\nAkademik Zvonko Kusi\u0107,<br \/>\nPredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U predavanju \u0107e se iznijeti osnovne teze kako bi se pojasnile temeljne \u010dinjenice povijesnih po\u010detaka naroda \u2013 zovemo ga Hrvati \u2013 koji se iznenada na\u0161ao u sredi\u0161tu najva\u017enijih velikih doga\u0111anja na prijelazu osmog u deveto stolje\u0107e koji \u0107e oblikovati Europu kakvu danas poznajemo. Svojim \u0107e presudnim sudjelovanjem u tim zbivanjima dati klju\u010dan obol onom \u0161to \u0107e kasnije povijesno uslijediti, konstituiranju Europe kao Europe naroda, ne prema rimskom principu \u201ejedan \u010dovjek \u2013 jedan glas\u201c, Senatus Populusque Romanus-SPQR, ve\u0107 vladar i narodi: rex Francorum et Langobardorum et patricius Romanorum \u2013 svih onih entiteta koji su u\u0161li u Carstvo i koji postoje sve do danas, a tada se prvi put spominju. Da su se doga\u0111aji odigrali na drugi na\u010din od izlo\u017eenog, do toga mo\u017eda nikad ne bi do\u0161lo i o ro\u0111enju Europe kakvu danas poznajemo ne bismo mogli govoriti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O tome nekoliko T E Z A<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>1. teza: KADA su Hrvati do\u0161li u svoju novu domovinu? Nove ra\u0161\u010dlambe pokazuju da se to do godilo koncem VIII. stolje\u0107a, to\u010dnije izme\u0111u 795. i 800. godine slijedom velikih doga\u0111anja u centru Europe: tu su tad Avari, azijska sila koja se napadno vojni\u010dki pokre\u0107e put zapada, vr\u0161i teror nad Duljebima \u2013 dijelu isto\u010dnih Hrvata \u2013 i prepreka su uspostavi granica Zapada s Isto\u010dnim rimskim carstvom, postaju\u0107i tako jak remetila\u010dki faktor koji treba ukloniti. U trenutku poznatog Karlova neuspjeha i pat pozicije u panonskom ratu 791. godine, opasnom zastoju projekta obnove Zapadnog imperija bilo je potrebno na\u0107i, kao partnera, vojno-politi\u010dku mo\u0107 koja \u0107e biti dovoljno jaka. Pokazalo se da su to ba\u0161 Hrvati, da 795. u\u0111u u cijeli proces onom silom koja \u0107e biti potrebna za \u010ditav tijek realizacije projekta bez zaustavljanja, te da ga budu u stanju i dovr\u0161iti. Tu po\u010dinje hrvatska pri\u010da svojim prvim, klju\u010dnim nastupom na europskoj povijesnoj pozornici, zbivanjima koja su dovela do stvaranja Europe naroda i njihova dolaska u novu domovinu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>2. teza: ODAKLE su do\u0161li? Iz Knina pored Vltave i s Labe\/Albe tj. Bijele Hrvatske, prvog susjeda Frana\u010dke, \u0161to \u0107e biti presudno za razvoj doga\u0111aja koji \u0107e uslijediti izmakom VIII. stolje\u0107a, jer upravo svojim geografskim susjedstvom Frana\u010dkoj dr\u017eavi nastupaju\u0107oj prema obnovi carstva i Zapada kao takvog, postaju mogu\u0107 i snagom po\u017eeljni partner politi\u010dkom projektu Karla Velikog.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>3. teza: NOVA EUROPSKA POVIJESNA PARADIGMA. Ostvarenje politi\u010dkog cilja eliminacije Avarskog kaganata, vi\u0161estoljetne agresivne azijske dr\u017eavine u srednjoj Europi, realizira se ulaskom hrvatske vojske u glavni grad Hring te konfiskacijom dr\u017eavne riznice, \u010dime se stje\u010de uvjet uspostavljanja kopnene granice izme\u0111u Zapada i Isto\u010dnog rimskog carstva \u2013 Bizanta. To je bio preduvjet koji je omogu\u0107io Karlu Velikom da se na Bo\u017ei\u0107 800. godine u Rimu okruni za cara, \u201e69. imperatora poslije Augusta\u201c. Takav razvoj doga\u0111aja omogu\u0107ilo je anga\u017eiranje Vojnomira i hrvatske vojske, koja nakon zauzimanja glavnog grada Kaganata te daljim \u201evi\u0161egodi\u0161njim\u201c vojnim operacijama u Panoniji, koje su Karlu dopustile prelazak preko Alpa i uspostavljanje kopnenih granica s Bizantom, zavr\u0161ava 812. poznatim Ahenskim mirom i priznanjem Karla Velikog za imperatora Zapada. Re\u010deni doga\u0111aji omogu\u0107uju postavljanje nove europske povijesne paradigme: stvaranje Europe naroda presudnim hrvatskim sudjelovanjem u padu Avarskog kaganata \u2013 srca Europe, paradigme Zapada ne kao atlantske tvorbe, ve\u0107 kao njegove uspje\u0161ne interakcije u realizaciji sa srednjom Europom i partnerstvom s povijesnom sjevernom Hrvatskom. Iz nje, \u201eiz Hrvata\u201c, kako pi\u0161u kronike za \u010ce\u0161ku i Poljsku, od Pseudo-Dalimila do Dlugo\u0161a, potje\u010du \u010cesi i Poljaci, povezuju\u0107i tako Baltik i Podunavlje, a zatim, nakon dolaska Hrvata na jug, Jadran i Baltik, transverzalom od prapovijesti poznatoj kao \u201ejantarski put\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za vi\u0161e informacija: dr. sc. Vladimir Sokol, sokol.vladimir.zg@gmail.com, 0993539399<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Srda\u010dno Vas pozdravljamo, zahvaljujemo na suradnji i o\u010dekujemo Va\u0161 dolazak.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<br \/>\nUred za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8320,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/hazu-povijest-hrvatsa.png?fit=617%2C710&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":8319,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":8319,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":8319,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":8319,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":8319,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":8319,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8319"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8321,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8319\/revisions\/8321"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}