{"id":8285,"date":"2018-02-08T15:09:31","date_gmt":"2018-02-08T15:09:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8285"},"modified":"2018-02-08T15:09:31","modified_gmt":"2018-02-08T15:09:31","slug":"ciklus-tribina-sto-godina-od-osnivanja-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8285","title":{"rendered":"Ciklus tribina \u201cSto godina od osnivanja Jugoslavije\u201d"},"content":{"rendered":"

Centar za jugoslovenske studije i Dom omladine Beograd organizirao je 6. velja\u010de 2018. prvu tribinu \u201cStvaranje Jugoslovena\u201d u okviru ciklusa \u201cSto godina od osnivanja Jugoslavije\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ciklus razgovora na temu Sto godina od osnivanja Jugoslavije koje Centar za jugoslovenske studije\/Cejus (Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum) organizuje u partnerstvu sa Domom omladine Beograda (DOB) traja\u0107e od februara do decembra 2018. godine, svakog prvog utorka u mesecu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina \u201cStvaranje Jugoslovena\u201d<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Cejus: Centar za jugoslovenske studije<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dom omladine Beograda<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

6. februara 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010desnici:<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost
\ndr Lada Stevanovi\u0107, Etnografski institut SANU\/Cejus
\nprof. dr Ildiko Erdei, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
\ndr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, Institut za noviju istoriju Srbije\/Cejus<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Moderator: dr Sr\u0111an Atanasovski, Muzikolo\u0161ki institut SANU\/koordinator Centra za jugoslovenske studije)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tribinom Stvaranje Jugoslovena otpo\u010de\u0107e se razgovori na temu Sto godina od osnivanja Jugoslavije koje organizuju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) pri Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i Dom omladine Beograd (DOB). U\u010desnici i u\u010desnice tribine Stvaranje Jugoslovena poku\u0161a\u0107e da odgovore na brojna pitanja koja zadiru u problematiku stvaranja jugoslovenske nacije, procese \u201estvaranja\u201c Jugoslovena \u201eodozgo\u201c ali i njima srodne i spontanije procese \u201estvaranja\u201c Jugoslovena \u201eodozdo\u201c Politika \u201eprivo\u0111enja\u201c gra\u0111ana jugoslovenskoj dr\u017eavi ali i zvani\u010dnoj ideologiji razmatra\u0107e se od vremena Prvog svetskog rata i Ujedinjenja 1918. preko vremena postojanja jugoslovenske dr\u017eave kao kraljevine a onda i socijalisti\u010dke republike. Zvani\u010dna politika dr\u017eave koja je, izme\u0111u ostalog, trebalo da dovede do konstruisanja jugoslovenskog identiteta, razmatra\u0107e se kroz analizu politike konstruisanja jugoslovenske knji\u017eevnosti, pisanja jugoslovenskih \u010dasopisa za decu sa posebnim osvrtom na pisanje \u010dasopisa \u201eJugosloven\u010de\u201c koji je izlazio pre Drugog svetskog rata, simbole pionirskog identiteta ali i zvani\u010dnu politiku obrazovanja i vaspitanja koja je u Jugoslaviji krajem pedesetih po\u010detkom \u0161ezdesetih godina 20. veka dovela do \u201emasovne proizvodnje\u201c tzv. \u201esre\u0107nog detinjstva\u201c. Politika \u201estvaranja\u201c Jugoslovena razmatra\u0107e se kao veoma dinami\u010dna ali ne i izolovana u odnosu na druge procese koji su obele\u017eili period postojanja kako Jugoslavije kao kraljevine tako i socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O u\u010desnicima tribine:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Stanislava Bara\u0107 (1977, Zrenjanin) je nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost (Beograd). Glavna oblast istra\u017eivanja su joj: srpska i jugoslovenska knji\u017eevnost 20. veka s posebnim osvrtom na period izme\u0111u dva svetska rata, \u017eenska knji\u017eevnost i feministi\u010dka periodika. Autorka je dve monografske studije: Avangardna \u201eMisao\u201c (2008) i Feministi\u010dka knji\u017eevnost. \u017danr \u017eenskog portreta u srpskoj periodici 1920-1941 (2015).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Lada Stevanovi\u0107 (1974, Zagreb) je vi\u0161a nau\u010dna saradnica Etnografskog instituta SANU i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Izme\u0111u ostalog, bavi se pam\u0107enjem i nacionalnim identitetom odnosno pre svega na\u010dinom na koji je konstruisano jugoslovenstvo. Autorka je monografije Laughing at the Funeral: Gender and Anthropology in the Greek Funerary Rites (2009).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. Ildiko Erdei (1965, Kovin) je vanredna profesorka na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Bavi se antropologijom materijalne kulture, rodnim studijama i odnosom izme\u0111u ekonomije i kulture. Autorka je ve\u0107eg broja radova. Izme\u0111u ostalog, napisala je slede\u0107e monografske studije: Antropologija potro\u0161nje (2008) i \u010cekaju\u0107i Ikeu. Potro\u0161a\u010dka kultura u postsocijalizmu i pre njega (2012).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 (1977, \u0160abac) je nau\u010dna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije (Beograd) i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Bavi se dru\u0161tvenom istorijom Srbije i Jugoslavije u periodu posle Drugog svetskog rata sa posebnim osvrtom na istoriju detinjstva i obrazovanja i istorijom Drugog svetskog rata. Autorka je monografije Za bezimene. Delatnost UNICEF-a u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 1947-1954 (2008).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O moderatoru:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sr\u0111an Atanasovski (1983, Kumanovo) je nau\u010dni saradnik Muzikolo\u0161kog instituta SANU i koordinator Centra za jugoslovenske studije. Podru\u010dja njegovog nau\u010dnog interesovanja obuhvataju studije nacionalizama, studije slu\u0161anja i zvu\u010dnih predela i posmarksisti\u010dke teorije. Autor je monografije Mapiranje Stare Srbije: Stopama putopisaca, tragom narodne pesme (2017).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/179720672631916\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Stanislava Bara\u0107 je govorila o jugoslovenskoj knji\u017eevnosti od njene ideje pre postojanja okvira dr\u017eavne zajednice, preko projekcija jugoslovenske knji\u017eevnosti unazad nakon formiranja zajedni\u010dke dr\u017eave i stvaranja jugoslovenskog \u010ditala\u010dkog sveta, zajednice koja postoji i dalje iako zajedni\u010dke dr\u017eave vi\u0161e nema.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Lada Stevanovic je govorila na koji na\u010din je nacija servirana deci kroz de\u010dji \u010dasopis \u201cJugosloven\u010de\u201d koji je izlazio u periodu 1931-1941. analiziraju\u0107i elemente za konstruisanje nacije poput jezika, simbola, prostora i kolektivnog pam\u0107enja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sanja Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 o politici obrazovanja i vaspitanja, novoj \u0161koli koju su zahtevali procesi modernizacije, ulozi roditelja i novom konceptu detinjstva koji \u0107e iznedriti nove Jugoslovene.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8286,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-8285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Tribina-Cejus.jpg?fit=960%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":8285,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":8285,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":8285,"position":2},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":8285,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":8285,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":8285,"position":5},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8285"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8287,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8285\/revisions\/8287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}