{"id":8259,"date":"2018-02-06T08:54:57","date_gmt":"2018-02-06T08:54:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8259"},"modified":"2018-02-06T15:23:17","modified_gmt":"2018-02-06T15:23:17","slug":"vinko-foretic-dubrovacka-republika-i-austrija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8259","title":{"rendered":"Miljenko Foreti\u0107, \u201eDubrova\u010dka Republika i Austrija\u201c"},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Matice hrvatske objavljena je 2017. godine knjiga Miljenka Foreti\u0107a \u201eDubrova\u010dka Republika i Austrija\u201c koju je prema Foreti\u0107evoj rukopisnoj ostav\u0161tini priredio za tisak Josip Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;-<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Matica hrvatska<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjige<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Miljenko Foreti\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Dubrova\u010dka Republika i Austrija<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pisano pristupa\u010dnim stilom i strogo usmjereno prema jasnom izno\u0161enju relevantnih spoznaja, Foreti\u0107evo je djelo prva znanstvena studija koja na temeljit i cjelovit na\u010din rekonstruira odnose izme\u0111u Dubrova\u010dke Republike i austrijskih Habsburgovaca, odnose koji su postali glavnom okosnicom dubrova\u010dke diplomacije nakon turskoga poraza pod Be\u010dom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Foreti\u0107 u studiji prou\u010dava postepeno slabljenje starih dubrova\u010dkih veza s Otomanskim carstvom u okolnostima habsbur\u0161koga prodora prema Jugoistoku, osporavaju\u0107i tzv. tursku tezu beogradske historiografske \u0161kole o trajnoj otomanskoj prevlasti u dubrova\u010dkoj politici, diplomaciji i gospodarstvu. Na temelju izvanrednoga poznavanja arhivske gra\u0111e, Foreti\u0107 je izveo minucioznu rekonstrukciju dubrova\u010dkih politi\u010dkih, diplomatskih, gospodarskih, vojnih, nov\u010darskih i kulturnih veza s Monarhijom, a posebice s habsbur\u0161kim jadranskim lukama (Trst i Rijeka). Tako\u0111er, iznimno su dragocjeni Foreti\u0107evi podaci o dubrova\u010dkim vezama s hrvatskim velika\u0161ima Settecenta i podaci o usponu dubrova\u010dkoga jadranskog brodarstva te bankarskih veza u Be\u010du. Ovom se studijom na izniman na\u010din pro\u0161iruju dosada\u0161nje spoznaje o integracijskim kretanjima u hrvatskome dru\u0161tvu prije napoleonskih ratova i preporodnih kretanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema Foreti\u0107evoj rukopisnoj ostav\u0161tini, knjigu Dubrova\u010dka Republika i Austrija priredio je za tisak Josip Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Biblioteka Historia, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Vesna Zednik, recenzenti Ivo Banac i Josip Vrande\u010di\u0107, priprema Tehni\u010dka priprema MH (Neven Osojnik), tisak Mediaprint-tiskara Hrasti\u0107 (Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena sa 16 kolor ilustracija, bibliografijom i imenskim kazalom<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Miljenko Foreti\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kulturni i znanstveni radnik (Dubrovnik, 1939\u20122003), sin povjesni\u010dara Vinka Foreti\u0107a. Autor je i urednik brojnih i vrijednih bibliografskih, historiografskih, kulturno-povijesnih, knji\u017eevno-povijesnih, teatrolo\u0161kih i leksikografskih radova<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2022 biblioteka: HISTORIA<br \/>\n\u2022 cijena: 200,00 kn<br \/>\n\u2022 broj stranica: 219<br \/>\n\u2022 uvez: tvrdi uvez<br \/>\n\u2022 dimenzije: 17 x 25 cm<br \/>\n\u2022 godina izdanja: 2017.<br \/>\n\u2022 izdava\u010d: Matica hrvatska<br \/>\n\u2022 mjesto: Zagreb<br \/>\n\u2022 ISBN: 978-953-341-027-2<br \/>\n\u2022 podru\u010dje: historiografija, hrvatska povijest<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>PDF-ovi<br \/>\n\u2022 Sadr\u017eaj (58,3 KB)<br \/>\n\u2022 Uvod (1,3 MB)<br \/>\n\u2022 ODNOS DUBROVNIKA PREMA DRUGOM MOREJSKOM RATU (1714\u20131718) I ULOGA AUSTRIJE (175,0 KB)<br \/>\n\u2022 Zaklju\u010dak (333,9 KB)<br \/>\n\u2022 Kazalo imena (642,6 KB)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/dubrovacka-republika-i-austrija-1215\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/dubrovacka-republika-i-austrija-1215\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8260,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-8259","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/foretic-dubrovacka_republika.jpg?fit=300%2C453&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":8259,"position":0},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":8259,"position":1},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":8259,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55584,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55584","url_meta":{"origin":8259,"position":3},"title":"Zbornik radova &#8220;Simboli\u010dno i stvarno u Ustavu SFRJ iz 1974. godine: istorijska i pravna perspektiva&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Urednici: Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Izdava\u010d: Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Pravni fakultet Univerziteta UnionZbirka: Zbornici radova br. 33Godina: 2026Jezik: srpski, 530 str.ISBN: 978-86-7005-213-0 UVOD Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Pravnici i istori\u010dari o poslednjem Ustavu SFRJ OD AMANDMANA DO ARMAGEDONA Nenad\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55958,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55958","url_meta":{"origin":8259,"position":4},"title":"Promocija knjige &#8220;100 znamenitih Srba u Hrvatskoj&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija \u0107e se odr\u017eati u utorak, 27. 10. 2026. u 19 h u Zagrebu, u hotelu Westin na 17. katu u dvorani Panorama. Uz izdava\u010da, knjigu \u0107e predstaviti i autori pojedinih dijelova. \u201cOd osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz ud\u017ebenika, studijskih priru\u010dnika, historiografskih, knji\u017eevnih, znanstvenih, umjetni\u010dkih, nau\u010dnih, tehni\u010dkih, sportskih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":8259,"position":5},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8259"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8259\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8262,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8259\/revisions\/8262"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}