<\/p>\n
Povijest \u201eTre\u0107e povijesti\u201c<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Emisija iz povijesti Tre\u0107eg programa Hrvatske televizije, zajedno sa shemom svih kanala, predstavljena je medijima u prostorima HRT-a u rujnu 2013.[i]<\/a> Nova je emisija nazvana \u201eTre\u0107a povijest\u201c. Na Tre\u0107em su se programu sli\u010dno nazvale i neke druge emisije, primjerice iz znanosti \u201eTre\u0107i element\u201c, pa \u201eTrikultura\u201c, \u201eTre\u0107a runda\u201c. Prva emisija emitirana je u listopadu 2013., a posljednja u lipnju 2016. godine. U prvoj sezoni emitirano je trideset, drugoj trideset i pet, a posljednjoj dvadeset i devet emisija. Ukupno su proizvedene 94 emisije. \u201eTre\u0107a povijest\u201c nastala je na inicijativu glavnog urednika i pokreta\u010da HRT3 Deana \u0160o\u0161e. Kako HTV ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a nije imao govornu emisiju o pro\u0161losti, a na HTV-u je zaposleno nekoliko desetaka povjesni\u010dara, \u0160o\u0161a je raspisao konceptualnu ponudu za takvu emisiju. Ideju, koja je kona\u010dno prihva\u0107ena, izradila je Lada D\u017eidi\u0107,[ii]<\/a> urednica projekta, kojoj se priklju\u010dio Dario \u0160peli\u0107. Cilj je bio postaviti gledljivu, a stru\u010dnu emisiju iz povijesti, ne \u010diniti kompromise sa sadr\u017eajem, ne boriti se nu\u017eno za gledateljstvo koje povjesna tematika ne zanima, ve\u0107 ponuditi ne\u0161to \u010dega ranije nije bilo, za publiku koja takve sadr\u017eaje \u017eeli ili za njih postoji zanimanje. Emisija je u medijski prostor trebala uvesti profesore povijesti i srodnih znanstvenih podru\u010dja, tako povezati znanost i sna\u017eni medij, popularizirati ozbiljne razgovore o pro\u0161losti.[iii]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U konceptualnoj razradi stajalo je da se za voditelje emisije izaberu znanstvenici poznati po radu na popularizaciji znanosti i koji znaju nastupati u medijima. Tako je vo\u0111enje ponu\u0111eno dvojici povjesni\u010dara \u2013 jednom od urednika Hrvatskog radija, a od 2013. uredniku Produkcijskog odjela obrazovanje i znanost, Dariu \u0160peli\u0107u, koji je godinama ure\u0111ivao emisiju na Hrvatskom radiju (\u201ePovijest \u010detvrtkom\u201c). \u0160peli\u0107 je uglavnom trebao pokrivati teme iz ranijih povijesnih razdoblja. Kako je uvijek govorila glavna urednica D\u017eidi\u0107, radijski voditelji, s obzirom da se ne mogu \u201epokriti\u201c slikom, \u010desto su spretniji ispred kamere u govornim emisijama. Za drugog voditelja, koji je uglavnom pokrivao teme iz dvadesetog stolje\u0107a i iz svjetske povijesti, izabran je profesionalni povjesni\u010dar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je imao televizijsko iskustvo iz 1990-ih, kada je vodio \u0160kolski program \u010detvrtkom.[iv]<\/a> U isto vrijeme, Tvrtko Jakovina bio je stalni, vi\u0161egodi\u0161nji, suradnik razli\u010ditih pisanih medija, kojima je pokrivao teme iz povijesti (Vjesnik<\/em>, Jutarnji list<\/em>, Globus<\/em> itd.).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtko Jakovina prijedlog za vo\u0111enje prvi je puta \u010duo od Daria \u0160peli\u0107a, koji je o tome razgovarao s urednikom Deanom \u0160o\u0161om i Ladom D\u017eidi\u0107. Dogovor je bio da se urednici izmjenjuju i to se uglavnom posve po\u0161tovalo. Oba voditelja tijekom emitiranja emisije dobila su priznanja za ono \u0161to su \u010dinila. Dario \u0160peli\u0107 dobio je nagradu za popularizaciju povijesti \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, za emisiju na HR i \u201eTre\u0107u povijest\u201c[v]<\/a> za 2015. godinu, a Jakovina Dr\u017eavnu nagradu za popularizaciju znanosti, u \u010dijem se obrazlo\u017eenju, osim knjige Trenuci katarze<\/em>, posebno spominje i \u201eTre\u0107a povijest\u201c.[vi]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Suradnici emisije bili su Sr\u0111an Grbi\u0107, povjesni\u010dar koji je nakon diplome Filozofskog fakulteta u Zagrebu magistrirao povijest na London School of Economics i Vedran Kursar, novinar HTV-a. Zada\u0107a dvojice suradnika bila je pisati tekstove za priloge ili kronologije, ponekad voditi razgovore s nekim od sugovornika u prilozima. Redatelj \u201eTre\u0107e povijesti\u201c bio je Vladimir Kle\u0161\u010di\u0107. Stalni snimatelji bili su Mario Krce i Irena \u0160kori\u0107. Producenti serijala bili su Vesna \u010corak, a po njezinom odlasku u mirovinu Drago \u0160kobi\u0107. Asistentica redakcije bila je Ana Radmilovi\u0107. Mada su u emisijama govorili mnogi, a neki su se sugovornici u prilozima ponavljali, Fran Vi\u0161nar i Tihomir Pono\u0161, obojica novinari, prvi politolog, drugi povjesni\u010dar, bili su me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e pozivanima, gotovo stalni suradnici.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uvodne rije\u010di u prvu emisiju glasile su: \u201eTre\u0107a povijest<\/em> nova je emisija Tre\u0107eg programa Hrvatske televizije. U seriji razgovora koje \u0107u voditi uz kolegu Daria \u0160peli\u0107a, ozbiljno, detaljnije no \u0161to se u emisijama koje ste do sada mogli gledati, ali zanimljivo i izazovno, predstavit \u0107emo va\u017enije doga\u0111aje iz svjetske i nacionalne povijesti, li\u010dnosti koje su bile pokreta\u010di, ona zbivanja koja su odredila svijet u kojem \u017eivimo.\u201c Prva tema, obra\u0111ena u dvije epizode, bila je Kubanska raketna kriza. O temama su se dogovarali voditelji i urednica. Na po\u010detku serijala, teme o kojima se govorilo u emisiji, slijedio je film povezan s tematikom razgovora. Prvih nekoliko mjeseci takav je model uglavnom slije\u0111en, pa su prikazani filmovi poput \u201eTrinaest dana\u201c ili izvrsnog izraelskog filma \u201eVa, vis et deviens \u2013 Live and Become\u201c o sudbini etiopskih \u017didova. Kako je izbor filmova s kojim je HRT raspolagao u odre\u0111enom trenutku bio ograni\u010den, od toga se modela postupno odustalo, ali je cijeloj ekipi \u010ditavo vrijeme jedan od najva\u017enijih zada\u0107a bio pronalazak pravog sugovornika. Zanimljiv i razgovorljiv gost mo\u017ee nositi cijelu emisiju i za produkcijski jeftine emisije, u kojoj je razgovor s gostom sredi\u0161nji, to je \u010desto bio klju\u010d.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Potraga za gostima koji su u mogu\u0107nosti razgovarati ne\u0161to manje od sat vremena, otkrila je slabosti hrvatske znanstvene zajednice. \u010cak i ako bi se isklju\u010dili oni koji nisu \u017eeljeli pred kameru ili se nisu \u017eeljeli snimati, postojao je ve\u0107i broj ljudi koji nisu bili spremni o tematici koju formacijski pokrivaju razgovarati s voditeljem du\u017ee od nekoliko minuta. Ta je \u010dinjenica obeshrabruju\u0107a i otvara pitanje ukupne kvalitete nastave ili znanstvene izvrsnosti pojedinih stru\u010dnjaka. Nikada nijedan od sugovornika koji su bili zamoljeni govoriti o temi iz svoga podru\u010dja nisu izrazili \u017eelju da se pripreme ili se osjetili odgovorni u\u010diniti ono \u0161to bi mo\u017eda bila njihova dru\u017enost. Stoga je \u017eelja i potreba za pronalaskom atraktivnih gostiju i \u010dinjenica da se hrvatski bazen stru\u010dnjaka pokazao neo\u010dekivano plitkim bila jednim od razloga za\u0161to je dio sugovornika bio iz drugih humanisti\u010dkih struka ili su bili znanstvenici koji su neke od povijesnih tema odli\u010dno poznavali.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Strani sugovornici uvijek su se odazivali na pozive. Jedino je, u emisiji o nastanku Izraela, bilo nemogu\u0107e do\u0107i do stru\u010dnjaka iz Kaira ili Beiruta. O tome smo primili usmeni prigovor gledatelja iz Hrvatske arapskog podrijetla, no isprika je bila zadovoljavaju\u0107a. Isto tako, nemogu\u0107e je bilo na vrijeme do\u0107i do rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Sofiji koji je trebao dati izjavu o Balkanskim ratovima, unato\u010d vi\u0161ednevne i raznovrsne potrage. U mnogim drugim slu\u010dajevima, raznovrsni pogled iz razli\u010ditih kutova na pojedine povjesne fenomene uglavnom se dogodio. Kada smo govorili o su\u0111enju Eichmannu, govorili smo i sa stru\u010dnjacima za me\u0111unarodno pravo, ne samo povjesni\u010darima; vrlo \u010desto gostovali su povjesni\u010dari umjetnosti ili knji\u017eevnosti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nerijetko su zato gosti u pojedinim emisijama bili iz \u201eneo\u010dekivanog\u201c, drugog podru\u010dja. Tatjana Juki\u0107 Greguri\u0107 (Odsjek za anglistiku FF-a u Zagrebu) nastupila je u prvoj sezoni u emisiji o \u201eVladimiru Velebitu i partizanskoj diplomaciji\u201c, jer je istra\u017eivala sje\u0107anja britanskih \u010dasnika za vrijeme Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom prostoru. Govorila je i u emisiji o Viktorijancima, \u0161to je ina\u010de tema koju predaje studentima britanske knji\u017eevnosti. Redatelj Rajko Grli\u0107, koji je bio student u Pragu 1968., gostovao je u emisiji o Pra\u0161kom prolje\u0107u. U toj emisiji kori\u0161teni su i raritetni snimci koje je tada u\u010dinio Lordan Zafranovi\u0107, tako\u0111er student u \u010cehoslova\u010dkoj. Fizi\u010dar Ton\u010di Tadi\u0107, koji je sudjelovao u emisiji o Bitki kod Lepanta 1571., najgledanijoj emisiji u povijesti Tre\u0107eg programa, a onda i ciklusa Tre\u0107e povijesti, jo\u0161 kao saborski zastupnik HSP-a u\u010dinio je puno na obilje\u017eavanju bitke, s kojom se upoznao ve\u0107 kao dje\u010dak na Hvaru.[vii]<\/a> O \u017eidovskoj dijaspori govorila je lingvistica Gabi Abramac,[viii]<\/a> Zapadnoj Sahari novinar, obrazovanjem sociolog, Jerko Bakotin. Bakotin je bio u Zapadnoj Sahari, o \u010demu je pisao u tjednicima i knjigama.[ix]<\/a> O ratu Brazila, Argentine i Urugvaja protiv Paragvaja govorio je vi\u0161i lektor na Luzitanistici FF-a u Zagrebu, nekada\u0161nji veleposlanik u Portugalu, mr. sc. \u017delimir Brala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Neke su teme bile prigodne, poput niza emisija o vjerskim praznicima koje su prikazivane u to vrijeme ili emisije o Sinjskoj alki, o \u010demu je na HRT-u postojala odluka da se cijela godina posveti toj temi. Poneke su emisije bile odgovor na dramati\u010dnu situaciju, poput razgovora o povijesti karikature s Franom Dulibi\u0107em (Odsjek za povijest umjetnosti FF-a u Zagrebu), kratko po\u0161to je napadnuta redakcija francuskog satiri\u010dkog \u010dasopisa Charlie Hebdo<\/em>.[x]<\/a> Emisija o Arapskom prolje\u0107u i Siriji (go\u0161\u0107a Davorka Mati\u0107, Odsjek za sociologiju FF-a u Zagrebu), bila je mi\u0161ljena kao odgovor na aktualna zbivanja. Isto vrijedi za emisije Daria \u0160peli\u0107a o naftnim krizama 1973. i 1979. (gost Igor Dekani\u0107 s Rudarsko-naftno-geolo\u0161kog fakulteta), u vrijeme kada su cijene nafte oscilirale, kao i razgovori s Mirkom Biland\u017ei\u0107em o samoubila\u010dkim teroristi\u010dkim napadima, ali i povjesni\u010darke i arheologinje Inge Vilogorac o Palmiri, upravo u trenutku kada su Palmiru prvi puta zauzeli borci Islamske dr\u017eave. S okruglim obljetnicama korespondirale su i emisije o japanskom napadu na Pearl Harbour (gost vojni analiti\u010dar Igor Tabak), tristo godina osvajanja Barcelone i va\u017enom doga\u0111aju u povijesti Katalonije (Nikola Vuleti\u0107 s FF-a u Zadru[xi]<\/a>), stotinu godina od po\u010detka Prvog svjetskog rata.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dio sugovornika u emisijama bili su svjedoci vremena. Takav je bio diplomat Budimir Lon\u010dar, koji je svjedo\u010dio o zasjedanju Vije\u0107a sigurnosti UN-a 1962, kada je svijet bio na rubu atomske katastrofe tijekom Karipske\/Kubanske raketne krize. Lon\u010dar je govorio i u emisiji o Sukarnu i Indoneziji, ali i Willy Brandtu, jer je u obje zemlje bio veleposlanik SFRJ u trenutku kada su na vlasti bili predsjednik Sukarno i kancelar Brandt. O Al\u017eirskoj revoluciji 1962. sugovornik je bio Mirko Bolfek, novinar \u010dija je \u017eena Al\u017eirka, koji je bio veleposlanik u Al\u017eiru i koji je pratio Al\u017eir jo\u0161 u vremenu kada su u Zagrebu u posjetu bili Ben Bela, a jedan od doma\u0107ina mu Franjo Tu\u0111man, \u0161to je u emisiji pokazano. Ambasador i novinar Dra\u017een Vukov Coli\u0107, dopisnik ku\u0107e Vjesnik iz Amerike tijekom Carterova mandata, gostovao je u emisiji o Jimmy Carteru. Tada je gost u prilogu, primjerice, bio nekada\u0161nji generalni direktor hrvatske naftne industrije INA i predsjednik Republi\u010dkog izvr\u0161nog vije\u0107a Petar Flekovi\u0107, koji je govorio o gospodarskim vezama INA-e i Al\u017eira tijekom sedamdesetih. Biv\u0161i hrvatski ambasador u Italiji Ivica Ma\u0161truko govorio je o prvim poslijeratnim talijanskim izborima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sugovornici skypeom, koji je \u010desto kori\u0161ten, bili su neki od najva\u017enijih svjetskih povjesni\u010dara ili povjesni\u010dari koji su pojedinim temama, poglavito onima gdje glavni sugovornici nisu bili profesionalni povjesni\u010dari, dali potrebnu o\u0161trinu. S gostovanjima povjesni\u010dara u prve dvije emisije, koje su govorile o Kubanskoj raketnoj krizi, postavljeni su visoki standardi. Tako su sugovornici bili David Barrett, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Villanova u Philadelphiji, autor knjige Blind over Cuba: The Photo Gap and the Missile Crisis<\/em>, Timothy Naftali, nekada\u0161nji direktor Nixon Presidential Library i, tada jo\u0161 budu\u0107i, profesor na New York University, autor knjige One Hell of a Gamble: Khkrushchev, Castro and Kennedy 1958-1964<\/em>, u trenutku kada je pisao biografiju Kennedyja. U me\u0111uvremenu Naftali je postao stalni predsjedni\u010dki povjesni\u010dar i komentator na CNN-u. Zbog specifi\u010dnih razloga, iznimno zanimljivo bilo je i gostovanje Michaela Dobbsa, dugogodi\u0161njeg dopisnika Washington Posta<\/em> iz Rusije i Bosne i Hercegovine, a u tome trenutku zaposlenika American Hollocaust Museuma, koji je gledatelje pozdravio na hrvatskom, i to zato \u0161to je bio sin nekada\u0161njeg britanskog generalnog konzula u Zagrebu po\u010detkom sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a.[xii]<\/a> Michael Dobbs napisao je studiju One minute to Midnight. Kennedy, Khrushchev and Castro on the Brink of Nuclear War<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U emisiji o Balkanskim ratovima (glavni gost bio je Igor Despot) u prilogu su gostovali \u0160erbo Rastoder s Filozofskog fakulteta u Nik\u0161i\u0107u, Momir Samard\u017ei\u0107 s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Petar Todorov iz Instituta nacionalne historije u Skopju, sve u namjeri da se poka\u017ee \u0161to uravnote\u017eenija slika sukoba koji je prekrojio europski jugoistok 1912. i 1913. godine. U emisiji o Brazilskom carstvu govorila je Majda Boji\u0107 i Marilie Peixoto s Odsjeka za luzitanistiku, kao i James Green, profesor povijesti Brazila na Brown Univeristy u Providencu. U emisiji o stvaranju Izraela uklju\u010dio se Moshe Sharon s Hebrew Universityja u Jeruzalemu, o Pra\u0161kom prolje\u0107u Jan Pelikan s Filozofskog fakulteta u Pragu, Mateusz Sokulski sa Sveu\u010dili\u0161ta u Wroclawu o Poljskoj 1981. U prilogu emisije o Be\u010dkom kongresu, u svojoj 101. godini, gost je bio Vladimir Ibler, akademik, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ibleru je ovo bio vjerojatno posljednji javni nastup, posljednji puta pred kamerama. Nakon \u0161to smo mu najavili kako bismo ga snimali o Be\u010dkom kongresu, Ibler je izjavio: \u201eTa mi stvar nije ba\u0161 svje\u017ea, ali siguran sam da \u0107emo se nas dvojica mo\u0107i o tome inteligentno popri\u010dati!\u201c. U toj je emisiji o Be\u010du 1815, glazbi i zabavama, govorila i muzikologinja Vjera Katalini\u0107 (HAZU).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U dvije emisije o Prvom svjetskom ratu iskori\u0161teno je gostovanje niza povjesni\u010dara u Zagrebu, koji su sudjelovali na konferenciji posve\u0107enoj Velikom ratu, a koju su organizirala strana kulturna predstavni\u0161tva.[xiii]<\/a> Tada je voditelj bio Dario \u0160peli\u0107, a Tvrtko Jakovina sugovornik, dok su u prilozima nastupili mnogobrojni sugovornici kao Christopher Clark, autor tada svjetske uspje\u0161nice o po\u010detku Velikog rata \u201eMjese\u010dari\u201c,[xiv]<\/a> Wolfram Dornik iz Graza, Christa Ehrmann-H\u00e4mmerle iz Be\u010da, Rainer Benedick iz Osnabr\u00fccka, povjesni\u010dari iz Francuske, Belgije. U emisiji o povijesti Katalonije izjave skypeom dali su Roger Albinyana, savjetnik za vanjsku politiku u Generalitatu Katalonija i Ernest Domenech Urtasun, europarlamentarac iz Katalonije. Britanski otpravnik poslova, veleposlanik Ian Cliff, bio je jedini aktivni diplomat, ali je u prilogu emisije o Ujedinjenom Kraljevstvu u 19. stolje\u0107u sudjelovao jer je \u201epasionirani povjesni\u010dar\u201c, profesionalac s diplomom iz Oxforda, te je govorio o premijeru Disraeliju.[xv]<\/a> Jedan od vrhunaca u prilozima i jedna od naj\u010de\u0161\u0107e citiranih emisija bio je razgovor o genocidu u Ruandi s Markom Smokvinom, kada je u prate\u0107em razgovoru, snimljenom u Ljubljani u travnju 2015, nastupio Rom\u00e9o Dallaire. Kanadski politi\u010dar i vojnik bio je 1994. zapovjednik UNAMIR-a, misije UN-a u Ruandi, napisao je slavnu knjigu Shake Hands with the Devil: the Failure of Humanity in Rwanda<\/em> (2004), u filmu \u201eHotel Rwanda\u201c utjelovio ga je Nick Nolte. Samo nekoliko dana pred emitiranje emisije, uz pomo\u0107 slovenskog Ministarstva zunanjih zadev i Hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani, dogovoren je razgovor nakon Dallaireovog predavanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Strani sugovornici, oni koji su sjedili u zagreba\u010dkom studiju, \u010dinili su vjerojatno najefektniji dio serijala. Taj je dio programa bio mogu\u0107 zahvaljuju\u0107i dijelom sre\u0107i, dijelom dobrim vezama voditelja s kolegama. Nemjerljiv doprinos emisiji bila su gostovanja niza francuskih povjesni\u010dara, \u0161to je bio rezultat suradnje s Francuskim institutom u Zagrebu i njegovim ravnateljem, savjetnikom za suradnju i kulturnu djelatnost u Zagrebu Lucom Levyjem. Levy je u Zagreb doveo \u010detiri va\u017ena povjesni\u010dara koji su studentima povijesti i drugih grupa Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eali predavanja, a onda gostovali u \u201eTre\u0107oj povijesti\u201c. Francuska nastojanja poklopila su se i s festivalom francuske kulture u Hrvatskoj \u201eRendez-vous\u201c. Prvo je gostovala Annette Wievorka[xvi]<\/a> (Su\u0111enje Eichmannu), Joseph Maila[xvii]<\/a> (Nastanak Libanona), Henry Rousso[xviii]<\/a> (Povijest Vichyja) i Fr\u00e9d\u00e9ric Encel (emisija o padu \u0161aha Reze Pahlavija i Islamskoj revoluciji). Marko Bresciani, talijanski povjesni\u010dar i autor niza radova o talijanskom me\u0111ura\u0107u, govorio je o Mussoliniju, Du\u0161an Ne\u0107ak,[xix]<\/a> redoviti profesor Oddelka za zgodovino Ljubljanske univerze, govorio je o Willy Brandtu, o dijaspori i iseljavanju iz Jugoisto\u010dne Europe u Ameriku Ulf Brunnbauer[xx]<\/a> iz Regennsburga. Tijekom posjete japanskog profesora Tomoji Onozuke u Zagrebu, snimljena je emisija o ekonomskim uzrocima Prvog svjetskog rata na Dalekom istoku,[xxi]<\/a> a profesor indone\u017eanskog jezika i glazbe iz Yogyakarte (Johanes Radjaban, Tehnolo\u0161ko sveu\u010dili\u0161te u Yogyakarti) govorio je o osnivanju Indonezije i Sukarnu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedan od vrhunaca serijala bila je emisija s Yuvalom Hararijem, autorom Sapiensa<\/em>. Harari je u \u201eTre\u0107u povijest\u201c do\u0161ao zahvaljuju\u0107i neobi\u010dnoj koincidenciji. Prijedlog da Harari na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odr\u017ei predavanje dao je Davor Uskokovi\u0107, urednik u izdava\u010dkom poduze\u0107u Fokus, koji je upravo trebao tiskati Sapiensa<\/em>. Pristao sam da Harari odr\u017ei predavanje studentima Filozofskog fakulteta, a svi su se slo\u017eili da bi gostovanje u emisiji bilo dobro za knjigu, poruku. Tako je Yuval Harari, tada na po\u010detku globalnog uspjeha, bio gost u emisiji koja je bila pone\u0161to druk\u010dija, bez drugih sugovornika, samo s prilozima koje je napisao Sr\u0111an Grbi\u0107.[xxii]<\/a> Emisija je popularizirana na stranicama koje prate djelatnost Hararija, koji je poslije vi\u0161estruko u\u010dvrstio svoj status planetarne intelektualne zvijezde.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Emisija koja je na poseban na\u010din povezala staru i novu produkciju HRT-a, ali i najizravnije koristila historiografiji, bila je ideja o razgovoru o \u201eVladimiru Velebitu i partizanskoj diplomaciji\u201c. Tijekom rada na rukopisu autobiografije Vladimira Velebita, supruga veleposlanika Vera Beci\u0107 spomenula je nikada emitirani razgovor koji je Hrvatskoj televiziji dao Vladimir Velebit.[xxiii]<\/a> Materijal iz neemitirane emisije \u201ePortret Vladimira Velebita\u201c scenarista Vlade Konjhod\u017ei\u0107a i snimatelja Vladimira Beci\u0107a u arhivi HRT-a prona\u0161la je Lada D\u017eidi\u0107, obradila dijelove i montirala usporedo s razgovorom koji je ekipa emisije obavila s Verom Beci\u0107 Velebit i sugovornicima u studiju. Dijelovi toga razgovora kori\u0161teni su u predgovoru Velebitove autobiografije, \u0161to je i jasno istaknuto u knjizi, a javnost je mogla do\u017eivjeti Velebita iz 1982. godine.[xxiv]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Snimljeno je jo\u0161 mno\u0161tvo emisija s brojnim gostima. Navodim naslove do sada nespomenutih emisija iz sve tri sezone: Meksi\u010dko-ameri\u010dki rat, Crna smrt, Minojska civilizacija, Nogomet i politika, Pad carstva Inka, Povelja 77, Vojne hunte Latinske Amerike, Zagonetni faraon Ehnaton, Selja\u010dka buna 1573, Godina uo\u010di Prvog svjetskog rata, Godina 1968, Afganistan, Anabaza, Ameri\u010dka deklaracija nezavisnosti, Dolazak An\u017euvinaca na ugarsko-hrvatsko prijestolje, Gorba\u010dov \u2013\u00a0 generalni sekretar KPSS-a, Isidor i Khuen: Faust i njegov Mefisto, Ivan Supek, Izbori u Italiji 1948, Jadran u doba Rima, Judeja u Kristovo doba, Karlo Veliki, Konferencija u Jalti, Mladen II Bribirski, Moha\u010dka bitka, Oktobarska revolucija, Opijumski ratovi, Protudvorski pokret, Prusko-francuski rat i stvaranje Njema\u010dke, Prvi svjetski rat (uvertira), Prvi zaljevski rat, Rat dva Batona, Rat za austrijsko naslje\u0111e, Rimski ratovi u Iliriku, Skandinavski svijet, Sporazum od Velikog petka, Velika ekonomska kriza 1929, Vu\u010dedolska ptica, Weimarska Republika, Andrija \u0160tampar, Intelektualci u Europi izme\u0111u dva rata, Bitka kod Sigeta, Otto von Bismarck, Protagonisti Shakespeareovih povijesnih drama: Macbeth, Henrik V i Rikard III, Putovima svetih Petra i Pavla, Rimljani i Germani, Sedmogodi\u0161nji rat, Propast SSSR-a, Propast civilizacije Maja, O vampirima kroz povijest.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ga\u0161enje \u201eTre\u0107e povijesti\u201c<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u201eToj komunisti\u010dkoj indoktrinaciji, tom pogre\u0161nom i nakaradnom tuma\u010denju novije povijesti i op\u0107ih dru\u0161tvenih vrijednosti morat \u0107emo se suprostaviti kudikamo osmi\u0161ljenije, na vi\u0161e razina ili fronti. Svjestan sam da \u0107e to biti vrlo te\u0161ki, najte\u017ei procesi u na\u0161em dru\u0161tvu\u2026 To \u0107e biti cjelovita dru\u0161tvena reforma u kojoj bi svoj maksimalni udio trebali dati i na\u0161i vode\u0107i intelektualci, \u010dlanovi na\u0161e akademske zajednice, profesori dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti, naposljetku i sami mediji, to jest novinari\u201d.[xxv]<\/a> Nakon \u0161to se u Globusu <\/em>22. svibnja 2015. pojavio \u201eAntikomunisti\u010dki manifest\u201c Tomislava Karamarka, mediji su na razli\u010dite na\u010dine analizirali ono \u0161to je \u0161ef HDZ-a i pretendent na mjesto predsjednika Vlade izgovorio. Najava da \u0107e se o pro\u0161losti ili Tu\u0111manu smjeti govoriti i javno misliti na jedan jedini, propisan, \u201eispravan\u201c na\u010din, kritizirali su mnogi. Kasnije, nakon \u0161to je formirana vlada Most-HDZ u kojoj je Tihomir Ore\u0161kovi\u0107 postao premijer, a Karamarko potpredsjednik, sa Zlatkom Hasanbegovi\u0107em zadu\u017eenim za kulturu, bilo je jasno da radikalna desna paradigma ulazi u hrvatski politi\u010dki \u017eivot, ne samo verbalno ve\u0107 i stvarno. Prije no se to dogodilo, jedan od duhovitijih odgovora Karamarku, isto na stranicama Globusa<\/em>, bio je tekst \u201eAbortus duhovne obnove\u201c Jurice Pavi\u010di\u0107a.[xxvi]<\/a> Pavi\u010di\u0107, i sam povjesni\u010dar s diplomom istog Odsjeka za povijest FF-a u Zagrebu, koji je zavr\u0161io i Karamarko (nakon prelaska s dvopredmetnog studija rusistike), \u010dudio se kako bi pretendent na izvr\u0161nu vlast zami\u0161ljao da bi takva funkcija \u201emogla ili morala revidirati ‘nakaradno tuma\u010denje povijesti’\u201c, \u0161to je \u201eu osnovi posve totalitarna\u201c ideja. Pavi\u010di\u0107 se potom zapitao: \u201e…kojim alatima Karamarko tu \u201ereviziju\u201c sutra misli provoditi: ukidanjem \u201eTre\u0107e povijesti\u201c? Politi\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem ud\u017ebenika? Smjenjivanjem \u0161efova galerija koji prave izlo\u017ebe o 80-ima?\u201c.[xxvii]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izgledalo je pomalo smije\u0161no, te\u0161ko da se bilo kakvom analizom sadr\u017eaja ijedne emisije \u201eTre\u0107e povijesti\u201c moglo prona\u0107i ono o \u010demu je Karamarko govorio, ali uskoro se pokazalo da je \u201enova ideolo\u0161ka paradigma\u201c trebala dramati\u010dno promijeniti Hrvatsku i zahvatiti u razli\u010dite dru\u0161tvene pore. Najvidljivije je to bilo na javnom servisu, gdje su smjene zapo\u010dele odmah po izborima odr\u017eanim krajem 2015. godine. Privremeni ravnatelj HRT-a postao je Sini\u0161a Kova\u010di\u0107, a v.d. urednika Tre\u0107eg programa Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107, povjesni\u010dar.[xxviii]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n V.d. glavnog urednika HRT3 krajem svibnja 2016. pozvao je Daria \u0160peli\u0107a na \u201eTrg\u201c, prostor nekada\u0161njeg kafi\u0107a u glavnoj zgradi HTV-a. Tada je to bio sablasno prazni, napu\u0161teni prostor bez \u0161ankova i konobara, bez stolica i gostiju, ogra\u0111en crvenim trakama koje su simbolizirale sudski postupak iznajmljiva\u010da prostora s vodstvom ku\u0107e. U desetak minuta dugom razgovoru \u010cokoli\u0107 nije ponudio podatke o lo\u0161oj gledanosti emisije, nije prigovorio na neracionalno tro\u0161enje programskih sredstava, nije imao podatke o prigovorima gledatelja ili stru\u010dne javnosti. Novi je v.d. urednika izjavio kako se \u201eTre\u0107a povijest\u201c ne\u0107e emitirati u jesenskoj shemi emitiranja za 2016\/17. i da bi on \u201ehtio raditi svoju povijest\u201c. To je bila \u201eslu\u017ebena\u201c procedura ukidanja jedne emisije i to je bilo dovoljno.[xxix]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ukinute su i neke druge emisije, smijenjeni su i mnogi drugi, ukupno oko osamdeset novinara, no nisu ukinute sve emisije. \u201eTre\u0107a povijest\u201c, me\u0111utim, bila je jedna od prvih ukinutih. S uredni\u010dkih mjesta smijenjeni su i Dario \u0160peli\u0107, Lada D\u017eidi\u0107 i Dean \u0160o\u0161a. Tako \u0161iroki zahvat u koncepciju Tre\u0107eg programa osudili su mnogi. \u201eKulturnjaci su se 2016. pobunili protiv smjene urednika Deana \u0160o\u0161e izra\u017eavaju\u0107i bojazan da \u0107e s njegovom smjenom koncepcija Tre\u0107eg programa pasti u vodu. Upozorili su da je Tre\u0107i program ‘najreprezentativnije zrcalo moderne i progresivne Hrvatske i neprocjenjiv zama\u0161njak kulturnoj i kreativnoj produkciji’.\u201c \u201eZbog Tre\u0107eg je programa ve\u0107 bilo dosta kritika u javnosti\u201c, pisao je Jutarnji list<\/em> nakon \u0161to je najavljeno ukidanje \u201eemisije koja je popularizirala povijest\u201c. [xxx]<\/a> \u00a0Isticalo se da se iz javnog prostora tako gura \u201epametni razgovor\u201c, a oni koji su bili \u201emalo elitisti\u201c, ali dobrodo\u0161li elitisti, odr\u017eali su i javno emitiranje radio programa ispred HKDL-u na Trgu \u017ertava fa\u0161izma u Zagrebu, pa tako i dio ekipe \u201eTre\u0107e povijesti\u201c.[xxxi]<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ukidanje emisije izazvalo je razmjerno veliko zanimanje javnosti i niz napisa u razli\u010ditim medijima. Zrinka Pavli\u0107 10.7.2016. nakon \u0161to je objasnila koncepciju Tre\u0107ih, pohvalila Deana \u0160o\u0161u kao urednika koji je \u201estvorio program koji je bio krajnje neideolo\u0161ki\u201c, podvukla je[xxxii]<\/a>:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na Tre\u0107em programu nije bilo dramati\u010dnih ukidanja emisija ni smjenjivanja voditelja kao na Prvom, uglavnom je sve rije\u0161eno tako da je ranije uvedena ljetna shema, pa mili moji kuda koji, vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e biti s vama najesen, ali jedno se dramati\u010dno ukidanje ipak dogodilo. Rije\u010d je o emisiji Tre\u0107a povijest, jednoj od najboljih i najzanimljivijih, pa \u010dak i najgledanijih emisija na HTV-u 3, emisiju u kojoj su povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina i urednica Lada D\u017eidi\u0107 gledateljima na pristupa\u010dan na\u010din poku\u0161ali pribli\u017eiti povjesne doga\u0111aje, prikazuju\u0107i povijest kao znanost, a ne kao pri\u010du oko koje se lome ideolo\u0161ka koplja na svim razinama, od birtije od sabornice. Izvrsna emisija, koja se bavila svakojakim povijesnim doga\u0111ajima i fenomenima, od velikih bitaka i ratova do legendi o vampirima, ukinuta je po\u010detkom lipnja, kada su svi sudionici dobili obavijest da vi\u0161e ne\u0107e biti daljnjih snimanja, a doznaje se da za jesen spremaju uvo\u0111enje nove emisije o povijesti, koju \u0107e voditi povjesni\u010dari s Hrvatskih studija i Katoli\u010dko-bogoslovnog fakulteta.<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedan od gostiju emisije i kolumnist Telegrama<\/em>, u \u010dlanku \u201eUkidanje Tre\u0107e povijesti novi je korak u provincijalizaciji HTV-a i uzgajanju dr\u017eavotvornog imaginarija\u201c, napisao je kako \u0107e ovakav \u201epotez rezultirati daljnjim bijegom gledateljstva s HRT-ovih platformi\u201c[xxxiii]<\/a>:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Konkretan razlog za nastanak ovog teksta vezan je uz ukidanje daljnjeg emitiranja vrlo uspje\u0161ne emisije \u201eTre\u0107a povijest\u201c koja je po prvi put u masovnom medijskom prostoru demistificirala do\u017eivljaj historiografije i ugostila \u010ditav niz relevantnih sugovornika sa \u0161irokim dijapazonom tema. Potez kojeg je aktualna uprava izvela s ovim ukidanjem problemati\u010dan je ponajprije zbog civilizacijskih razloga. (…) u ovom konkretnom slu\u010daju, uprava je odgovorila kako programsko vodstvo smatra da televizijski program u svojoj \u0161irini treba biti prepoznat kao inkluzivan zbog \u010dega se tra\u017ei novi koncept emisije o povijesti kojim bi se omogu\u0107ilo jo\u0161 cjelovitiji pregled najnovijih dosega svjetske i hrvatske historiografije te \u0161iroki krug povjesni\u010dara koji se predstavljaju gledateljima i cjelokupnoj javnosti. (…) Imaju\u0107i sve ovo u vidu, kao i \u010dinjenicu da je emisiju osmislio Tvrtko Jakovina, profesor sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i \u010dovjek s ozbiljnim me\u0111unarodnim znanstvenim vezama, odgovor na to \u0161to bi moglo uslijediti jasniji je no ikad. Pojednostavljeno govore\u0107i, uslijedit \u0107e sve ono \u0161to je posve suprotno od lijepih deklarativnih \u017eelja iz priop\u0107enja programskog vodstva. Radi se o novoj provincijalizaciji, uzgajanju dr\u017eavotvornog imaginarija i raspravama koje sa suvremenom historiografijom nemaju nikakve veze.<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sli\u010dne \u010dlanke pisali su i na Lupiga.com (gdje se o emisiji pisalo kao \u201enastaloj iz ideje povratka povijesnih tema na televiziju, ali na na\u010din koji bi gledateljima povijest pribli\u017eio kao znanost, a ne povod stalnih i rijetko \u010dinjenicama argumentiranih podataka\u201c);[xxxiv]<\/a> Fairpress.eu,[xxxv]<\/a> gdje je novinarka problematizirala na\u010din na koji je vanjskim suradnicima otkazana suradnja, a to se dogodilo bez ikakve obavijesti. Jurica Pavi\u010di\u0107 u istom je tjednu dva puta govorio o Tre\u0107em programu i \u201eTre\u0107oj povijesti\u201c. U subotnjem prilogu u posebnom komentaru Jutarnjeg lista<\/em>, napisao je kako se: \u201eTaj proces intelektualne erozije (koji se) dogodio u vrijeme Ore\u0161kovi\u0107eve i Karamarkove Vlade \u2013 dakako \u2013 najbolje se o\u010dituje na Hrvatskoj radioteleviziji. U samo nekoliko mjeseci HRT je postao mjesto ozbiljnog kulturocida. Postao je mjesto na kojem se gase satiri\u010dke emisije, ukidaju formati poput sjajne \u201eTre\u0107e povijesti\u201c.[xxxvi]<\/a> Dva dana ranije, Pavi\u010di\u0107 je napisao jednu od najdetaljnijih analiza emisije[xxxvii]<\/a>:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Emisija \u201eTre\u0107a povijest\u201c jedna je od onih lijepih kulturnih ste\u010devina \u010dije postojanje dugujemo Tre\u0107em programu HTV-a. Tijekom pune \u010detiri godine ta je emisija hrvatske gra\u0111ane u\u010dila povijesti, ali na na\u010din koji nije imao veze s onim \u0161to povijest u Hrvatskoj obi\u010dno jest. Nerijetko se ka\u017ee da su Hrvati opsjednuti povije\u0161\u0107u. Prava je istina me\u0111utim da Hrvate zanima samo njihova vlastita povijest, i to ne cijela, nego oni dijelovi koje se mo\u017ee koristiti kao \u017eeton u kafanskim crno-crvenim rasprama. Nasuprot tome, \u201eTre\u0107a povijest\u201c je Hrvatima pokazala da je povijest ne\u0161to drugo i vi\u0161e. Tijekom \u010detiri godine ta je emisija obradila teme od kolonijalnih ratova u Brazilu, preko naftne krize 70-ih godina do genocida u Ruandi. Svim tim temama \u201eTre\u0107a povijest\u201c bavila se iscrpno, uz veliki pripremni rad i bogat vizualni materijal. No \u0161to je mo\u017eda va\u017enije, \u201eTre\u0107a povijest\u201c na povr\u0161inu je izvela cijeli niz znanstvenika i stru\u010dnjaka za koje nismo ni znali da postoje. Da nije bilo te emisije, ne bismo znali da u Rijeci postoji antropolog ekspert za Ruandu, ili da anti\u010dki arheolozi mogu biti tako kul. Tijekom posljednjih pet mjeseci, ve\u0107 smo navikli da nova kultura i medijska politika u Hrvatskoj nepogre\u0161ivo razara sve \u0161to je u ovoj zemlji pametno, darovito i ima duha. Bilo je samo pitanje kad \u0107e taj zatorni\u010dki antikulturni d\u017eihad pomesti i \u201eTre\u0107u povijest\u201c. Pro\u0161log se tjedna upravo to i dogodilo: jedna od najboljih izvornih tvorevina HTV-a smaknuta je jednim telefonskim pozivom bez obja\u0161njenja. \u0160to je skrivila \u201eTre\u0107a povijest\u201c? Je li \u201ekrivnja\u201c to \u0161to je jedan od dvojice voditelja bio Tvrtko Jakovina, \u010dovjek kojeg desna supkultura poima kao povjesni\u010dara socijalizma? Je li problem bio u tome \u0161to se \u201eTre\u0107a povijest\u201c nije dr\u017eala kurikularnih omjera i bar 50% emisija posve\u0107ivala hrvatskim temama? Ili je naprosto rije\u010d o goloj profesionalnoj ljubomori? Bi li \u201eTre\u0107a povijest\u201c pre\u017eivjela da je u goste zvala ideolo\u0161ke mezimce, Antu Nazora i Zlatka Hasanbegovi\u0107a? Vjerojatno je sve od toga pomalo presudilo \u201eTre\u0107oj povijesti\u201c. Bilo kako bilo, nama i ovaj put preostaje tek \u017ealovati lijepe ste\u010devine hrvatske pameti i znanja koje profesionalni \u201epatrioti\u201c ubijaju. Kad proizvodnju ubiju, uslijedit \u0107e uvoz. S hrvatskim \u201epatriotima\u201c obi\u010dno tako bude, pa \u0107e tako biti i sada.<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tomislav \u010cade\u017e povodom posljednje emisije emitirane 13. lipnja 2016. pisao je u TV prilogu Jutarnjeg lista<\/em>: \u201e\u0160teta \u0161to se ukida Tre\u0107a povijest Tvrtka Jakovine\u201c.[xxxviii]<\/a> \u010cade\u017e je zaklju\u010dio: \u201eBilo kako bilo, Tre\u0107oj povijesti je odzvonilo. Glogov kolac ve\u0107 je pro\u0161i\u0161ao kroza njezino srce. Ponavljam: \u0161teta.\u201c Novi list<\/em> u rubrici TVeater Davora Mandi\u0107a pisao je o \u201epolaganoj, ali sigurnoj promjeni kursa esencije javnog interesa HRT-a, njegovom Tre\u0107em programu. Trebalo je u tom tekstu re\u0107i da njegov novi urednik, \u010dije nebitno ime mi se doista ne da opet guglati, dobro zna \u0161to zna\u010di ukinuti Tre\u0107u povijest. To je izraz te nove kulturne paradigme sada ve\u0107 tehni\u010dkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a…\u201c.[xxxix]<\/a> Razgovor s jednim od voditelja objavile su i Novosti<\/em>,[xl]<\/a> a Novi list<\/em> je 18. lipnja u \u201ePogledu\u201c \u201eTre\u0107oj povijesti\u201c posvetio duplericu. \u201eS malih ekrana, malo pomalo, nestaju, valjda sve emisije koje su se za \u0160o\u0161ina doba profilirale u gledano i priznato. Zadnji \u010davao u taj lijes onog \u0161to je HRT3 bio i \u0161to \u0107e te\u0161ko ikada vi\u0161e biti, je ukidanje \u201eTre\u0107e povijesti.\u201c Jedan od sugovornika u \u010dlanku bio je i Damir Agi\u010di\u0107, predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, koji je u ime udruge uputio pismo vodstvu HTV-a, v.d. ravnatelja Sini\u0161i Kova\u010di\u0107u, u kojem je naveo kako je struka nagradila voditelje, kako je odluka \u201enai\u0161la na negativan odjek me\u0111u brojnim hrvatskim povjesni\u010darima, a zasigurno i u \u0161iroj kulturnoj javnosti te me\u0111u gledateljstvom\u201c.[xli]<\/a> Sini\u0161a Pavi\u0107 u dugom tekstu ponovio je razloge nastanka i kroz vi\u0161e sugovonrika problematizirao nejasne, nikada izre\u010dene razloge ukidanja emisije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U obrazlo\u017eenju Novom listu<\/em> o razlozima za\u0161to je HNOPZ poslao pismo tada\u0161njem, privremenom, vodstvu HTV-a o razlozima ukidanja emisije, dr. Agi\u010di\u0107 je izrazio sumnju da \u0107e bilo \u0161to doprijeti do u\u0161iju odgovornih, ali je \u017eelio \u201eostaviti nekakav trag o tome kako smo upozoravali da dobre stvari ne treba ukidati nego ih dalje razvijati\u201c.[xlii]<\/a> Agi\u010di\u0107 se bojao da u ubrzanom vremenu u kakvom \u017eivimo, publika ne\u0107e \u010dekati da se pojavi ne\u0161to novo, dovoljno dobro, ve\u0107 \u0107e se okrenuti drugim sadr\u017eajima. \u201eNadam se da \u0107e to trajati samo kratko i da \u0107e se vrlo brzo primijeniti okolnosti \u2013 i rukovode\u0107i kadar \u2013 koji su doveli do ove te\u0161ke situacije za popularnu povijesnu emisiju na televizijskim ekranima.\u201c Jakovina je u izjavama bio o\u0161triji. Rekao je kako se nada da \u0107e barem jedna emisija nove emisije biti posve\u0107ena totalitarnim re\u017eimima o kojima se toliko pri\u010da na desnici, jer \u201etako se smjenjuju suradnici u takvim sustavima.\u201c<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n