Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak, 2. velja\u010de 2018. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu. Tema predstavljanja bit \u0107e opse\u017ena studija Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a \u201eNastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Uredni\u0161tvo \u010dasopisa Gordogan
\ni
\nKnji\u017enica i \u010ditaonica Bogdana Ogrizovi\u0107a<\/p>\n
pozivaju Vas na predstavljanje<\/p>\n
\u010dasopisa Gordogan<\/strong>, br. 35-36<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tema predstavljanja bit \u0107e opse\u017ena studija Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a \u201eNastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a\u201c. U tekstu se iznose rezultati vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja koji mijenjaju mnoge dosada\u0161nje pretpostavke o hrvatskim grbovima. O temi \u0107e govoriti Neven Budak i Stjepan \u0106osi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U uvodnome dijelu tribine glavni urednik Branko Matan pro\u010ditat \u0107e kra\u0107u izjavu u povodu odluke Ministarstva kulture da u 2018. godini obustavi financiranje \u010dasopisa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 2. velja\u010de 2018. u 18 h u prostoru Knji\u017enice i \u010ditaonice Bogdana Ogrizovi\u0107a, Preradovi\u0107eva 5, Zagreb.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Detaljnije obavijesti u nastavku i u privitku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uz srda\u010dan pozdrav,<\/p>\n za uredni\u0161tvo \u010dasopisa Gordogan<\/em> <\/p>\n <\/p>\n Detaljnije o studiji Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na temelju brojnih podataka \u0161to su tijekom protekloga desetlje\u0107a postali dostupni na mre\u017ei, napose zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima Steena Clemmensena, autori su bitno dopunili i pro\u0161irili dosada\u0161nje heraldi\u010dke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi i simbolici grbova koji su atribuirani Hrvatskoj\/Slavoniji\/Dalmaciji i Bosni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Rije\u010d je o dvjema vrstama heraldi\u010dkoga znakovlja: neslu\u017ebenim (dekorativnim) grbovima koji su u razli\u010ditim varijantama kolali u europskim grbovnicima (ruka sa sabljom, tri psa u trku, tri okrunjene ljudske glave) i o slu\u017ebenome znamenju koje je osim u armorijalima ozna\u010davalo hrvatske zemlje u vladarskoj i dinasti\u010dkoj heraldici Arpadovi\u0107a, An\u017euvinaca, Luksemburgovaca, Jagelovi\u0107a i Habsburgovaca (tri okrunjene leopardske\/lavlje glave, \u0161ahirani \u0161tit i kuna izme\u0111u dviju rijeka).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Glavni zaklju\u010dci ti\u010du se geneze, preoblikovanja i simbolike hrvatskih grbova. Najstariji grb s tri leopardske glave, kao znamen hrvatskih hercega, od 13. do 16. stolje\u0107a ozna\u010davao je vlast nad \u010ditavom Hrvatskom\/Slavonijom\/Dalmacijom. Ruka sa sabljom, motiv iz grba Hrvoja Vuk\u010di\u0107a kao najmo\u0107nijega feudalca u vrijeme nastanka najva\u017enijih njema\u010dkih grbovnika, homonimijski je aplicirana kao znamen Hrvatske ili Dalmacije. Od kraja 15. stolje\u0107a isti je lik, u izmijenjenome obliku, postao vladarskim grbom Bosne u heraldici Habsburgovaca i Jagelovi\u0107a. Grb Slavonije s tri psa u trku plod je pak heraldi\u010darskih domi\u0161ljanja \u0161to su se oslanjala na svojevrsnu pu\u010dku etimologiju po kojoj se njema\u010dki naziv za Slavene i njihove zemlje (Winden, Wintlanden) povezao s lova\u010dkim hrtom (Windhund, Winde). Stoga su, osim srednjovjekovne Slavonije, likovi tih pasa krasili imaginarne grbove vi\u0161e slavenskih podru\u010dja od Baltika do Crnoga Mora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dezintegracija Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga kraljevstva pod udarom Osmanlija, bila je od kraja 15. stolje\u0107a pra\u0107ena pojavom novih i heraldi\u010dkom reatribucijom starih grbova. Prvi znamen Hrvatske s tri leopardove glave otada se postupno ve\u017ee isklju\u010divo za Dalmaciju, to jest za priobalje pod mleta\u010dkom vla\u0161\u0107u. Grbovnicom Vladislava II Jagelovi\u0107a 1496. inauguriran je \u201estari\u201c grb novovjekovne Kraljevine Slavonije, kuna izme\u0111u dviju rijeka, pri \u010demu je kuna bila tek preoblikovani prikaz lava s novca iz 12. i 13. stolje\u0107a. Istodobno, u krugu kralja Maksimilijana I. Habsbur\u0161koga kreiran je \u0161ahirani grb Kraljevine Hrvatske koji je prema uvrije\u017eenoj metafori o obrani od Turaka i predzi\u0111u kr\u0161\u0107anstva, poput brojnih primjera u europskom grbovni\u0161tvu, simbolizirao utvrdu i zid. U skladu s reintegracijskom ideologijom, sva tri grba od kraja 17. stolje\u0107a tvore slo\u017eeni znamen Trojednice<\/em>. Me\u0111utim, u kasnijem procesu heraldi\u010dke demokratizacije, potkraj 19. stolje\u0107a, \u0161ahirani znamen izdvojio se kao specifi\u010dni grb nacije<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sadr\u017eaj broja:<\/strong><\/p>\n \u010casopis Gordogan<\/em>, kulturni magazin, br. 35-36, 2017.<\/p>\n POEZIJA Anne Carson Nenad Ivi\u0107: Scholia<\/p>\n Mate Bo\u017ei\u0107 i Stjepan \u0106osi\u0107: Nastanak hrvatskih grbova \u2013 podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a<\/p>\n Jean-Claude Milner: Od Lenjina do la\u017ei, jedna ezopovska pustolovina<\/p>\n Vori Lali\u0107: Smrt Vi\u0161anina Petra Rokija godine 1917. u Australiji<\/p>\n Mario Stipan\u010devi\u0107: Vampir iz Petrinjske \u2013 Janko Bedekovi\u0107<\/p>\n Milovan Buchberger: Franjo M. Fuis \u2013 zrnca i prisje\u0107anja<\/p>\n Bora \u0106osi\u0107: Dnevnik 2013<\/p>\n Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107: Improvizacija i arogancija \u2013 zagreba\u010dki spomenik Holokaustu<\/p>\n DINKO \u0160TAMBAK (2) JOSIP HORVAT FA\u0160IZAM \u2013 KLEROFA\u0160IZAM (2) KRONIKA: RECENZIJE <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8159,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[21,3],"tags":[],"class_list":["post-8158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopisi","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/2017-Gordogan-35-36-naslovna.jpg?fit=1200%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":8158,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8158,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":8158,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":8158,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":8158,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":8158,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8158"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8160,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158\/revisions\/8160"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nBranko Matan<\/p>\n
\n(prir. i prev. Nenad Ivi\u0107)<\/p>\n
\nIvo Sanader: Dinko \u0160tambak u karikaturi Petera Ustinova<\/p>\n
\nVasilije Kresti\u0107: Josip Horvat bio je gospodin \u010dije je pona\u0161anje plijenilo \u2013 pismo Branku Matanu<\/p>\n
\nVeljko \u017dvan: Hrvatska u predideologijsko doba<\/p>\n
\nIN MEMORIAM:
\nDarko Suvin: Imali smo klasika: bilje\u0161ke za situiranje Predraga Matvejevi\u0107a
\nBora \u0106osi\u0107: Re\u010d-dve o Goldsteinu<\/p>\n
\nNenad Ivi\u0107 o Malaparteu (Rita Monaldi i Francesco Sorti: Malaparte, smrt kao ja, Fraktura, Zagreb, 2017)
\nMaja Vuku\u0161i\u0107 Zorica o dvije knjige Arlette Farge (Le Peuple et les choses, Pariz, 2015; Vivre et parler au 18e si\u00e8cle, Pariz, 2017)
\nDubravka Bogutovac o novoj povijesti srpske knji\u017eevnosti (Stojan \u0110or\u0111i\u0107: Irealisti\u010dko doba \u2013 Srpska knji\u017eevnost od 1990. do 2010, Beograd, 2015)
\nStanko Andri\u0107 o knjizi internetskog pjesnika koji objavljuje pod pseudonimom (Sven Adam Ewin: Poeme, VBZ, Zagreb, 2017)<\/p>\n