Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak, 2. velja\u010de 2018. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu. Tema predstavljanja bit \u0107e opse\u017ena studija Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a \u201eNastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Uredni\u0161tvo \u010dasopisa Gordogan
\ni
\nKnji\u017enica i \u010ditaonica Bogdana Ogrizovi\u0107a<\/p>\n
pozivaju Vas na predstavljanje<\/p>\n
\u010dasopisa Gordogan<\/strong>, br. 35-36<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tema predstavljanja bit \u0107e opse\u017ena studija Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a \u201eNastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a\u201c. U tekstu se iznose rezultati vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja koji mijenjaju mnoge dosada\u0161nje pretpostavke o hrvatskim grbovima. O temi \u0107e govoriti Neven Budak i Stjepan \u0106osi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U uvodnome dijelu tribine glavni urednik Branko Matan pro\u010ditat \u0107e kra\u0107u izjavu u povodu odluke Ministarstva kulture da u 2018. godini obustavi financiranje \u010dasopisa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 2. velja\u010de 2018. u 18 h u prostoru Knji\u017enice i \u010ditaonice Bogdana Ogrizovi\u0107a, Preradovi\u0107eva 5, Zagreb.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Detaljnije obavijesti u nastavku i u privitku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uz srda\u010dan pozdrav,<\/p>\n za uredni\u0161tvo \u010dasopisa Gordogan<\/em> <\/p>\n <\/p>\n Detaljnije o studiji Mate Bo\u017ei\u0107a i Stjepana \u0106osi\u0107a Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na temelju brojnih podataka \u0161to su tijekom protekloga desetlje\u0107a postali dostupni na mre\u017ei, napose zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima Steena Clemmensena, autori su bitno dopunili i pro\u0161irili dosada\u0161nje heraldi\u010dke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi i simbolici grbova koji su atribuirani Hrvatskoj\/Slavoniji\/Dalmaciji i Bosni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Rije\u010d je o dvjema vrstama heraldi\u010dkoga znakovlja: neslu\u017ebenim (dekorativnim) grbovima koji su u razli\u010ditim varijantama kolali u europskim grbovnicima (ruka sa sabljom, tri psa u trku, tri okrunjene ljudske glave) i o slu\u017ebenome znamenju koje je osim u armorijalima ozna\u010davalo hrvatske zemlje u vladarskoj i dinasti\u010dkoj heraldici Arpadovi\u0107a, An\u017euvinaca, Luksemburgovaca, Jagelovi\u0107a i Habsburgovaca (tri okrunjene leopardske\/lavlje glave, \u0161ahirani \u0161tit i kuna izme\u0111u dviju rijeka).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Glavni zaklju\u010dci ti\u010du se geneze, preoblikovanja i simbolike hrvatskih grbova. Najstariji grb s tri leopardske glave, kao znamen hrvatskih hercega, od 13. do 16. stolje\u0107a ozna\u010davao je vlast nad \u010ditavom Hrvatskom\/Slavonijom\/Dalmacijom. Ruka sa sabljom, motiv iz grba Hrvoja Vuk\u010di\u0107a kao najmo\u0107nijega feudalca u vrijeme nastanka najva\u017enijih njema\u010dkih grbovnika, homonimijski je aplicirana kao znamen Hrvatske ili Dalmacije. Od kraja 15. stolje\u0107a isti je lik, u izmijenjenome obliku, postao vladarskim grbom Bosne u heraldici Habsburgovaca i Jagelovi\u0107a. Grb Slavonije s tri psa u trku plod je pak heraldi\u010darskih domi\u0161ljanja \u0161to su se oslanjala na svojevrsnu pu\u010dku etimologiju po kojoj se njema\u010dki naziv za Slavene i njihove zemlje (Winden, Wintlanden) povezao s lova\u010dkim hrtom (Windhund, Winde). Stoga su, osim srednjovjekovne Slavonije, likovi tih pasa krasili imaginarne grbove vi\u0161e slavenskih podru\u010dja od Baltika do Crnoga Mora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dezintegracija Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga kraljevstva pod udarom Osmanlija, bila je od kraja 15. stolje\u0107a pra\u0107ena pojavom novih i heraldi\u010dkom reatribucijom starih grbova. Prvi znamen Hrvatske s tri leopardove glave otada se postupno ve\u017ee isklju\u010divo za Dalmaciju, to jest za priobalje pod mleta\u010dkom vla\u0161\u0107u. Grbovnicom Vladislava II Jagelovi\u0107a 1496. inauguriran je \u201estari\u201c grb novovjekovne Kraljevine Slavonije, kuna izme\u0111u dviju rijeka, pri \u010demu je kuna bila tek preoblikovani prikaz lava s novca iz 12. i 13. stolje\u0107a. Istodobno, u krugu kralja Maksimilijana I. Habsbur\u0161koga kreiran je \u0161ahirani grb Kraljevine Hrvatske koji je prema uvrije\u017eenoj metafori o obrani od Turaka i predzi\u0111u kr\u0161\u0107anstva, poput brojnih primjera u europskom grbovni\u0161tvu, simbolizirao utvrdu i zid. U skladu s reintegracijskom ideologijom, sva tri grba od kraja 17. stolje\u0107a tvore slo\u017eeni znamen Trojednice<\/em>. Me\u0111utim, u kasnijem procesu heraldi\u010dke demokratizacije, potkraj 19. stolje\u0107a, \u0161ahirani znamen izdvojio se kao specifi\u010dni grb nacije<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sadr\u017eaj broja:<\/strong><\/p>\n \u010casopis Gordogan<\/em>, kulturni magazin, br. 35-36, 2017.<\/p>\n POEZIJA Anne Carson Nenad Ivi\u0107: Scholia<\/p>\n Mate Bo\u017ei\u0107 i Stjepan \u0106osi\u0107: Nastanak hrvatskih grbova \u2013 podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stolje\u0107a<\/p>\n Jean-Claude Milner: Od Lenjina do la\u017ei, jedna ezopovska pustolovina<\/p>\n Vori Lali\u0107: Smrt Vi\u0161anina Petra Rokija godine 1917. u Australiji<\/p>\n Mario Stipan\u010devi\u0107: Vampir iz Petrinjske \u2013 Janko Bedekovi\u0107<\/p>\n Milovan Buchberger: Franjo M. Fuis \u2013 zrnca i prisje\u0107anja<\/p>\n Bora \u0106osi\u0107: Dnevnik 2013<\/p>\n Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107: Improvizacija i arogancija \u2013 zagreba\u010dki spomenik Holokaustu<\/p>\n DINKO \u0160TAMBAK (2) JOSIP HORVAT FA\u0160IZAM \u2013 KLEROFA\u0160IZAM (2) KRONIKA: RECENZIJE <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8159,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[21,3],"tags":[],"class_list":["post-8158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopisi","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/2017-Gordogan-35-36-naslovna.jpg?fit=1200%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":8158,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":8158,"position":1},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":8158,"position":2},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":8158,"position":3},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":8158,"position":4},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":8158,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8158"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8160,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8158\/revisions\/8160"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nBranko Matan<\/p>\n
\n(prir. i prev. Nenad Ivi\u0107)<\/p>\n
\nIvo Sanader: Dinko \u0160tambak u karikaturi Petera Ustinova<\/p>\n
\nVasilije Kresti\u0107: Josip Horvat bio je gospodin \u010dije je pona\u0161anje plijenilo \u2013 pismo Branku Matanu<\/p>\n
\nVeljko \u017dvan: Hrvatska u predideologijsko doba<\/p>\n
\nIN MEMORIAM:
\nDarko Suvin: Imali smo klasika: bilje\u0161ke za situiranje Predraga Matvejevi\u0107a
\nBora \u0106osi\u0107: Re\u010d-dve o Goldsteinu<\/p>\n
\nNenad Ivi\u0107 o Malaparteu (Rita Monaldi i Francesco Sorti: Malaparte, smrt kao ja, Fraktura, Zagreb, 2017)
\nMaja Vuku\u0161i\u0107 Zorica o dvije knjige Arlette Farge (Le Peuple et les choses, Pariz, 2015; Vivre et parler au 18e si\u00e8cle, Pariz, 2017)
\nDubravka Bogutovac o novoj povijesti srpske knji\u017eevnosti (Stojan \u0110or\u0111i\u0107: Irealisti\u010dko doba \u2013 Srpska knji\u017eevnost od 1990. do 2010, Beograd, 2015)
\nStanko Andri\u0107 o knjizi internetskog pjesnika koji objavljuje pod pseudonimom (Sven Adam Ewin: Poeme, VBZ, Zagreb, 2017)<\/p>\n