U izdanju Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku objavljena je i 24. sije\u010dnja 2018. predstavljena knjiga Esada Kurtovi\u0107a \u201eIz povijesti dubrova\u010dkoga zale\u0111a\u201c. Vi\u0161e u prilogu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Esad Kurtovi\u0107, Iz povijesti dubrova\u010dkoga zale\u0111a<\/strong><\/em>, Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, 2018.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Predstavljanje knjige odr\u017eano je 24. sije\u010dnja 2018. u \u010ditaonici Narodne knji\u017enice u Dubrovniku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlagali su:<\/p>\n dr. sc. Enes Dedi\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu<\/p>\n dr. sc. Rina Kralj Brassard, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku<\/p>\n dr. sc. Esad Kurtovi\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O KNJIZI:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tkogod je istra\u017eivao u nekom arhivu, zna koliko je te\u0161ko do\u0107i do “zlatnog zrna”, do tra\u017eenog podatka, koliko je arhivski istra\u017eiva\u010dki rad neizvjestan jer ponekad desetine pa i stotine sati rada mogu iznjedriti tek usputnu bilje\u0161ku o neuspjehu. U knjizi Esada Kurtovi\u0107a obilje je transkribiranog arhivskog gradiva, mno\u0161tvo “zlatnih zrna” koje nam je autor servirao u pitkom obliku spremnom za konzumaciju. Zato, vrijedno je \u010ditati ne samo glavni tekst ove knjige nego i bilje\u0161ke otisnute uobi\u010dajenim gu\u0161\u0107im i sitnijim fontom. Slobodno posegnite za boljim nao\u010dalama, isplatit \u0107e Vam se.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U deset poglavlja, desetak prethodno objavljenih radova, slo\u017eenih i nadopunjenih za ovu priliku, Esad Kurtovi\u0107 donosi pri\u010de o ljudima iz dubrova\u010dkoga srednjovjekovnoga zale\u0111a. Poveznice s Dubrovnikom nisu samo arhivska vrela iz dr\u017eavnog arhiva u Sponzi. Ovo jest i pri\u010da o Dubrovniku, o njegovim ljudima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Intenzivni gospodarski dodiri stanovnika dubrova\u010dkoga podru\u010dja sa zale\u0111em vidljivi su u brojnim ugovorima primjerice o prodaji ili davanju na ispa\u0161u p\u010dela, volova, sitne stoke i magaraca, ali i u ugovorima o uzimanju stanovnika zale\u0111a na slu\u017ebu ili nauk. Ti ugovori, ponekad imaju i neo\u010dekivane dodatke iz kojih se mo\u017ee i\u0161\u010ditati kakav se zna\u010daj pridavao pismenosti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pored poslovnih ugovora, jedan od va\u017enih izvora za istra\u017eivanje srednjovjekovnog gospodarstva su kazneni spisi. Njima se Esad Kurtovi\u0107 obilato koristio. Tu “crnu kroniku”, koja je zbog prirode izvora sa\u010duvana u velikom obimu, valja ispravno tuma\u010diti kao izuzetak, a ne pravilo u gospodarskim odnosima. Svakodnevni \u017eivot naj\u010de\u0161\u0107e je u arhivskim izvorima nevidljiva potka, no ja\u010di od kra\u0111a, ja\u010di od nasilja, \u017eivot uvijek ide dalje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U izboru dubrova\u010dkih tema Esada Kurtovi\u0107a su i dvije, nazovimo to, obiteljske pri\u010de, o Zlatari\u0107ima iz Gora\u017eda i Kristi\u0107ima trgovcima iz Kre\u0161eva. I jedni i drugi uspje\u0161ni su poslovni ljudi. Radoje Kristi\u0107 s dra\u017eesnim obiteljskim nadimkom Kozoje bio je dubrova\u010dki gra\u0111anin i iznimno uspje\u0161an trgovac srebrom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Povjesni\u010darima koji se bave zemljoposjedima velmo\u017ea bit \u0107e posebno zanimljivo poglavlje o posjedu Kosa\u010da na otoku \u0160ipanu, konkretno o njihovu vinogradu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Naj\u017eivopisnije poglavlje posve\u0107eno je pticama: njihovu uzgoju, prodaji i lovu s tim plemenitim \u017eivotinjama. Uzgojitelji i krotitelji lovnih ptica, vidi se iz vrela iz 14. i po\u010detka 15. stolje\u0107a, bili su \u010desto Konavljani, \u0161to poznavatelje lokalnog reljefa ne za\u010du\u0111uje. Konavosko polje jo\u0161 je u pro\u0161lom stolje\u0107u redovito plavilo i zato bilo idealno stani\u0161te za svakovrsne ptice pa onda i za ptice grabljivice koje su na stijenama Snije\u017enice nalazile prikladna mjesta za gnije\u017e\u0111enje. Plemenite ptice za lov, sokoli, jastrebovi, tro\u0161kovi njihova uzgoja za dr\u017eavne potrebe, provla\u010de se u dubrova\u010dkim vrelima duboko u rani novi vijek, ali u jednoj drugoj vrsti arhivskih izvora, u tro\u0161kovima Dvora, koje sam imala prilike listati.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Objavljivanjem probranih radova vrsnog povjesni\u010dara Esada Kurtovi\u0107a na primjeren je na\u010din hrvatskoj publici predstavljena bosansko-hercegova\u010dka medievistika, temeljena prete\u017eito na dubrova\u010dkim arhivskim izvorima. Pred nama je svojevrsna povijest Dubrovnika gledana izvana, s gudura i kamenjara, s izvora brzica, iz gorskih utvrda. Kao da ju je prije mnogo stolje\u0107a pisao neki plemeniti dijak na kraljevskom dvoru da je kojim slu\u010dajem imao pristup ljubomorno \u010duvanim dubrova\u010dkim spisima.<\/p>\n <\/p>\n Rina Kralj-Brassard<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor i dodatne informacije o knjizi:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n http:\/\/www.matica-hrvatska-dubrovnik.com\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n Predstavljena knjiga “Iz povijesti dubrova\u010dkog zale\u0111a”<\/a><\/p><\/blockquote>\n