<\/p>\n
Andreja Dugand\u017ei\u0107, Tijana Oki\u0107 (ur.), Izgubljena revolucija: AF\u017d izme\u0111u mita i zaborava<\/em>, Udru\u017eenje za kulturu i umjetnost CRVENA, Sarajevo 2016, 199 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Otpori fa\u0161isti\u010dkom i nacisti\u010dkom re\u017eimu tijekom Drugog svjetskog rata predstavljaju neiscrpan izvor raznih historiografskih formi, od monografija do stru\u010dnih \u010dlanaka. Me\u0111utim, rodni aspekt otpora totalitarnim re\u017eimima uvelike je zapostavljen \u0161to je pak rezultiralo jednodimenzionalnim prikazivanjem otpora. Na tragu navedenog, zanimljivo je napomenuti kako se tek proteklih godina u Francuskoj javljaju nova istra\u017eivanja koja uvelike kreiraju nove historiografske okvire i aspekte Drugog svjetskog rata, ali i redefiniraju postoje\u0107e. Razlog svojevrsnoj historiografskoj sekundarnosti ovog istra\u017eiva\u010dkog podru\u010dja mo\u017eemo prona\u0107i u dominaciji maskuliniteta koji je uslijedio nakon pobjede Saveznika. Naime, unato\u010d dominiraju\u0107em diskursu, koji se odnosio na stvaranje rodne ravnopravnosti, pogotovo u smislu ostvarivanja politi\u010dkog prava glasa, nakon 1945. godine uslijedio je suptilni, ali efektni zaokret. Na tom tragu, posebno je ilustrativan primjer Henrija Freneayja, de Gaulleovog suradnika, koji je nakon rata rekao \u017eenama da napuste pla\u0107ene poslove i dopuste mu\u0161karcima da ponovno budu chef de famille<\/em>. U tom je smislu posebno zna\u010dajno istra\u017eivanje Britanke Anne Sebbe, koja je tijekom posljednjih pet godina uvelike doprinijela istra\u017eivanju rodno uvjetovanog otpora totalitarnim re\u017eima s posebnim fokusom na Francusku, postavljaju\u0107i pri tome tezu kako je ovaj oblik otpora gotovo u potpunosti zaboravljen. U skladu s potonjim, u historiografiji se posljednjih godina razvija novo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje koje otkriva niz \u010dinjenica vezanih uz otpore totalitarnim re\u017eimima, a koje nadilaze ve\u0107 ustaljene narative.<\/p>\n <\/p>\n Tako se u Bosni i Hercegovini 2010. godine po\u010dela ra\u0111ati ideja o istra\u017eivanju rodnog aspekta partizanskog pokreta, prije svega u smislu istra\u017eivanja Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena (dalje: AF\u017d). Veliki doprinos tomu napravilo je Udru\u017eenje za kulturu i umjetnost Crvena, koje je digitaliziralo brojne dokumente vezane uz povijest \u017eena u BiH. Kao rezultat ovih napora nastao je Arhiv antifa\u0161isti\u010dke borbe \u017eena Bosne i Hercegovine koji sadr\u017ei niz dokumenta, video i audio materijala te brojnu drugu gra\u0111u, koja je u ranijem periodu bila nedostupna. Iz ovih nastojanja je proiza\u0161ao i zbornik Izgubljena revolucija: AF\u017d izme\u0111u mita i zaborava<\/em>, koji su uredile Andreja Dugand\u017ei\u0107 i Tijana Oki\u0107, a koji na 199 stranica istra\u017euje, analizira, valorizira te aktualizira rodno uvjetovani otpor u jugoslavenskom Pokretu otpora, koji se uz poljski te francuski ubraja me\u0111u najuspje\u0161nije. Razlog osnivanja Arhiva kao i izdavanje Zbornika proizlazi iz \u010dinjenice kako unato\u010d tomu da je u NOB-u sudjelovalo dva milijuna \u017eena, \u010dime je ovaj Pokret ujedno i najve\u0107i \u201e\u017eenski organizirani pokret u Drugom svjetskom ratu\u201c (str. 159.), \u017eenski je pokret postao dio \u201ehistorije koju je jugoslavenska historiografija propustila zabilje\u017eiti\u201c (str. 4.). U prilog navedenoj tezi, u Uvodu ovog Zbornika isti\u010de se \u010dinjenica kako za vrijeme postojanje SFRJ \u201enikada nije napisana sveobuhvatna historija AF\u017d-a Jugoslavije\u201c (str. 5.). Tako se rodno uvjetovani otpor utopio u \u201ehistoriju NOB-a, historiju \u017eena tout court<\/em> i u figuru partizanke\u201c. Tijana Oki\u0107 isti\u010de kako je kolektiv AF\u017d-a time naprosto zamijenjen heroinama \u201esa to\u010dno odre\u0111enim imenom i prezimenom, likom i djelom\u201c (str. 184.). Time je Partizanka, kako navodi Oki\u0107, u smrti pre\u017eivjela i oti\u0161la u slavnu historiju dok je AF\u017d smje\u0161ten u njezinu ropotarnicu. U kontekstu navedenog, odre\u0111eni amblem otpora partizanki postala je slika Milje Marin, koja je u postmodernisti\u010dkoj maniri prozvana i \u201eMerlinka sa Kozare\u201c. Tako reducirani narativ uvelike je kreirano jednoobraznu sliku borbe \u017eene protiv totalitarnih re\u017eima, svode\u0107i ju tek na pukog promatra\u010da ratnih zbivanja, a ne na aktivnog\/u sudionika\/icu.<\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de historiografskog korpusa, on je krajnje oskudan. Naime, dio rodnog historiografskog narativa u okvirima NOB-a ispisale su same borkinje, poput Marije Vice Balen, koja se u knjizi Bili smo idealisti\u2026 Uspomene jedne revolucionarke<\/em> dijelom osvr\u0107e i na probleme s kojima su se susretale \u017eene u partizanskom otporu. Pri tome je istaknula kako je nakon rata uslijedilo o\u017eivljavanje patrijarhalnih predod\u017ebi u \u010dijem je okviru potpuno zanemarena uloga antifa\u0161istkinja. Posebno je va\u017ena knjiga, tako\u0111er sudionice NOB-a, Nede Bo\u017einovi\u0107, koja je uz niz \u010dlanaka vezanih uz ulogu \u017eene u Drugom svjetskom ratu napisala Polo\u017eaj \u017eene u Srbiji u XIX i XX veku<\/em> te time postavila temelje ovom istra\u017eiva\u010dkom podru\u010dju. Iznimno va\u017ean doprinos dala je i monografija Borbeni put \u017eena Jugoslavije<\/em>, izdana 1971. godine u nakladi Sveznanja u Beogradu. Ipak, kada govorimo o znanstvenoj analizi povijesti \u017eena (herstory<\/em>) pionirska uloga, kako se navodi i u Zborniku, pripada Lydiji Sklevicky, Gordani Stojakovi\u0107 te Renati Jambre\u0161i\u0107-Kirin. Ove su znanstvenice prve interpretirale ulogu AF\u017d-a te analizirale njegovu va\u017enost u \u0161irem dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu. Na tragu njihovih istra\u017eivanja po\u010dela se razvijati socijalna povijest \u017eena u okviru \u0161ireg konteksta dru\u0161tva i politike, \u010dime su \u017eene postale vidljivim subjektom znanstvenih istra\u017eivanja. Time su ujedno izvr\u0161ile i redefiniranje idejne deformacije koja je dugo vremena prevladavala u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu.<\/p>\n <\/p>\n Oslanjaju\u0107i se na navedene autorice, Izgubljena revolucija: AF\u017d izme\u0111u mita i zaborava<\/em>, otkriva nove poglede na emancipacijske potencijale jugoslavenske \u017eene. Zbornik se sastoji od pet tekstova koji, izme\u0111u ostalog, analiziraju transgresiju tradicionalne rodne uloge, koju je AF\u017d omogu\u0107io, ali koja se nakon 1945. godine polako reducira, da bi 1950-ih do\u0161lo do ponovne uspostave predratnih obrazaca u smislu \u017eenine uloge u dru\u0161tvu. Ipak, kao temeljni cilj ovog izdanja, kako se navodi u njegovom Uvodu, predstavlja se namjera pokretanja i otvaranja novih rasprava. Sukladno time, Zbornik obiluje aktualizacijskim elementima koji nude prostor za nove analize, mimo ustaljenih politi\u010dko-binarnih kategorija.<\/p>\n <\/p>\n Na po\u010detku Zbornika nalazi se rad Chiare Bonfiglioli, \u201eBiografije aktivistkinja AF\u017d-a: intersekcionalna analiza \u017eenskog djelovanja\u201c, koji se temelji na arhivskoj gra\u0111i prona\u0111enoj u Arhivu antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Autorica, izme\u0111u ostalog, donosi analizu dnevni\u010dkih zapisa Rajke Borojevi\u0107, koja je u \u201eBanja Luci organizirala obuku iz politike i kulture za seoske \u017eene\u201c (str. 333.). Bonfiglioli isti\u010de kako \u201eprikaz biografija muslimanki iz vi\u0161ih klasa pru\u017ea uvid u karakter proturje\u010dnosti i ambivalentnosti procesa brze dru\u0161tvene modernizacije koja je obuhvatile \u017eene u Jugoslaviji nakon 1945. godine, a istovremeno prikazuju isprepletenost raznih dru\u0161tvenih faktora koji su utjecali na \u017eivote \u017eena\u201c (str. 26.). Sukladno tomu, autorica iznosi tezu kako su me\u0111u \u010dlanicama AF\u017d-a postojale ogromne razlike u smislu etni\u010dke i klasne pripadnosti te kako je zbog toga ovu organizaciju mogu\u0107e \u201erazumjeti tek kroz podrobnije istra\u017eivanje dru\u0161tvenih razlika me\u0111u \u017eenama\u201c (str. 35.).<\/p>\n <\/p>\n Osim odre\u0111ene diskrepancije koja je obilje\u017eila AF\u017d, u smislu napomena C. Bonfiglioli, Ajla Demiragi\u0107 u okviru rada \u201e\u0160e\u0107er sladak a bobmbone ljute, ja se draga u\u010diteljice pouzdam u te\u2026.\u201c analizira kontekst predratnog razdoblja, odnosno ulogu \u201enarodne (napredne) u\u010diteljice\u201c kao izrazito va\u017enog subjekta koji je odigrao bitnu ulogu u poslijeratnom razdoblju, tj. izgradnji novog dru\u0161tva. Naime, u\u010diteljice su, kako nagla\u0161ava autorica, u\u017eivale veliki ugled na selu, prije svega zbog \u0161ireg dru\u0161tvenog anga\u017emana. Na tragu navedenog, Demiragi\u0107 analizira u\u010diteljice kao oblikotvorne elemente novog dru\u0161tvenog ustroja nakon 1945. godine, kada je njihov rad postao najpotrebniji. Rad u\u010diteljica predstavljen je kroz nekoliko svjedo\u010danstava, izme\u0111u ostalih Krunoslave Lovrenovi\u0107, u\u010diteljice iz Ri\u010dica kod Zenice te Nasihe Porabi\u0107. Ova svjedo\u010danstva otkrivaju niz zanimljivosti od svakodnevnih briga, poput nedostatka ogrjeva u \u0161kolama, do organiziranja alfabetskih te\u010dajeva. Vrlo zanimljiv dio rada predstavlja analiza emancipacijskog i feminizacijskog aspekta u\u010diteljske profesije, koji se zapravo sumira u \u010dinjenici kako je lik u\u010diteljice u Jugoslaviji do\u017eivio transformaciju. Autorica tako prili\u010dno slikovito zaklju\u010duje kako bi se transformacija lika narodne napredne u\u010diteljice mogla ironijski predstaviti kroz tri slike \u201eod u\u010diteljice sa pu\u0161kom (\u2026) u ruci, preko u\u010diteljice sa crvenim karanfilom za reverom, do u\u010diteljice koja (\u2026) o\u010dekuje da joj \u0111aci povodom osmomartovske proslave praznika \u017eena poklone crveni karmin marking 16\u201c (str. 75.).<\/p>\n <\/p>\n Uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu kako su sva proklamirana socijalisti\u010dka dru\u0161tva u svoje osnove implementirala i potrebu stvaranja novog, socijalisti\u010dkog \u010dovjeka<\/em>, tako je i na prostoru Jugoslavije kreirana potreba o stvaranju nove jugoslavenske \u017eene. Analiziraju\u0107i diskurs ovog projekta, Danijela Majstorovi\u0107 u \u010dlanku \u201eStvaranje ‘nove’ jugoslavenske \u017eene: emancipatorski elementi medijskog diskursa s kraja II svjetskog rata\u201c, u vremenskom okviru mirnodopskog razdoblja nakon rata, analizira petnaest izdanja prvog glasila AF\u017d-a BiH \u010dasopisa Nova \u017eena<\/em>, koji je prvi puta iza\u0161ao u velja\u010di 1945. godine. Na temelju navedenog, autorica isti\u010de kako se \u010dasopis, izme\u0111u ostalog, zalagao za ideje nacionalnog jedinstva i sestrinstva te opismenjavanja. Ovdje pak treba uzeti u obzir \u010dinjenicu kako je BiH, uz Kosovo i Makedoniju, imala najve\u0107u stopu nepismenosti me\u0111u \u017eenama. Tako su \u010dlanci donosili vijesti o tome kako je NOP stvorio novi lik \u017eene u BiH te je pred nju otvorio vrata \u201enarodne vlasti, \u0161kola i kurseva\u201c (str. 103.). Majstorovi\u0107 te\u017ei\u0161te analize postavlja na istra\u017eivanju odnosa modernizacije, emancipacije i patrijarhata. Izuzetno zanimljiv rakurs pru\u017ea aktualizacija zna\u010daja AF\u017d-a u smislu etnokapitalizma, repatrijarhalizacije, nacionalizma te nepismenosti u svjetlu sve intenzivnijeg antikomunisti\u010dkog revizionizma. Majstorovi\u0107 prili\u010dno pesimisti\u010dki iznosi tezi kako se pozitivne tekovine AF\u017d-a \u201eu talasu postsocijalisti\u010dke otima\u010dine i privatizacije\u201c danas samo naziru dok ih je ve\u0107ina potpuno uru\u0161ena.<\/p>\n <\/p>\n Potonji, mogli bismo re\u0107i nadideologijski aspekt \u017eenske borbe, isti\u010de i Bori\u0161a Mraovi\u0107 u okviru rada koji se bavi analizom uspona i pada AF\u017d-a, a koji nosi naziv \u201eHeroizam rada: Antifa\u0161isti\u010dki front \u017eena i socijalisti\u010dki dispozitiv 1945.-1953.\u201c. Autor pri tome uzima u obzir prija\u0161nja istra\u017eivanja prema kojima ova organizacija \u201enema nikakve veze sa etni\u010dkim mapiranjem, ne mo\u017ee se svrstati na jedan verski konglomerat niti na ideologiju\u201c (str. 120-121.). Oslanjaju\u0107i se na navedeno, Mraovi\u0107 analizira proces i dinamiku redefiniranja herojstva u ratu<\/em> u herojstvo u miru<\/em>. Pri tome se u radu autor, izme\u0111u ostalog, oslanja i na Foucaultov koncept dispozitiva, koji interpretira kao \u201e\u0161iroki institucionalno-idejni okvir i sklop koji usmjerava op\u0161tu dru\u0161tvenu aktivnost\u201c (str. 122.). Na tragu navedenog, Mraovi\u0107 kreira paradigmu koja spaja herojstvo<\/em> i \u017eensko pitanje, u smislu da su \u017eene trebale stvoriti novi oblik heroizma, \u0161to je u praksi uklju\u010divalo \u201edati odre\u0111eni broj dobrovoljnih radnih sati i na taj na\u010din ‘u\u0161tediti novac dr\u017eavi’\u201c (str. 134.). Ovo svojevrsno radno herojstvo<\/em> trebalo je predstavljati kontinuitet ratnog herojstva<\/em>. Problematiziraju\u0107i \u017eensko pitanje i pitanje herojskog<\/em> autor \u2013 osvr\u0107u\u0107i se na izjavu Vladimira Nazora koji je 1944. godine istaknuo: \u017densko pitanje za nas je rije\u0161eno<\/em> \u2013 nagla\u0161ava ovdje odre\u0111enu diskrepanciju. Naime, premda je proklamiran kraj \u017eenskog pitanja, ve\u0107 1945. godine istaknuta je potreba poja\u010dane organizacije \u017eena. Sukladno tomu je i Tito, na drugom kongresu AF\u017d BiH, na \u0161to upu\u0107uje Mraovi\u0107, istaknuo kako su se \u017eene u ratu dobro pokazale, ali da trebaju i u miru aktivno sudjelovati u javnom \u017eivotu zajednice. Potonji Titov govor autor interpretira kao direktan poziv na \u201eherojski anga\u017eman koji u herojskom daru, najve\u0107em mogu\u0107em daru zajednici (\u2026), uspostavlja paradigmu kojoj valja dati druga\u010diji sadr\u017eaj\u201c od onog ratnog (str. 133.). Time je do\u0161lo do preobrazbe \u017eenskog herojstva<\/em>, od ratnog do mirnodopskog.<\/p>\n <\/p>\n Svojevrsnu to\u010dku na i<\/em> ovom Zborniku daje Tijana Oki\u0107, u zavr\u0161nom \u010dlanku pod nazivom \u201eOd revolucionarnog do proizvodnog subjekta: alternativna historija AF\u017d-a\u201c unutar kojega, kako sama navodi, rekonstruira jedan historijski doga\u0111aj kroz koji prati historiju AF\u017d-a. Ovaj je dio posebno zanimljiv u kontekstu teze kako AF\u017d nikada zapravo nije bio u potpunosti autonoman, unato\u010d dosada\u0161njem dominiraju\u0107em narativu koji se oslanja na takvu tezu. Sukladno tomu, Oki\u0107 smatra kako \u201ePripisivati AF\u017d-u autonomiju koju nikada nije imao zapravo zna\u010di ne historizirati ga, nego ga mitologizirati\u201c (str. 163.). Time se zapravo ide u prilog liberalnoj teoriji feminizma koja isti\u010de kako bi \u017eenski pokret trebao biti politi\u010dki neovisan. Drugi bitan aspekt rada o\u010dituje se u \u010dinjenici da autorica nagla\u0161ava va\u017enost naslje\u0111a me\u0111uratnih \u017eenskih pokreta, uklju\u010duju\u0107i i gra\u0111anske. Pri tome se oslanja na tezu Lydije Sklevicky koja je ustvrdila kako je AF\u017d zapravo bio jedini legitimni nasljednik Alijanse \u017eenskih pokreta. Na tragu navedenog, autorica isti\u010de kako su upravo me\u0111uratni napori \u017eena omogu\u0107ili i uvjetovali formiranje jezgre KPJ i kadra AF\u017d-a. Oki\u0107 tako\u0111er komparativnom metodom analizira gotovo potpuno zaboravljenu sovjetsku organizaciju \u017eena \u017denotdel, koja je osnovana u samom jeku gra\u0111anskog rata u Rusiji, a koja je do\u017eivjela manje-vi\u0161e afe\u017eeovsku<\/em> sudbinu, dvadesetak godina ranije. Naima, i ova je organizacija prestala postojati disolucijom 1930. godine. Obje su organizacije raspu\u0161tene gotovo pod istim argumentom, prema kojemu je \u017eensko pitanje rije\u0161eno, odnosno da su \u017eene postigle stupanj jednakosti s mu\u0161karcima. Osim navedenoga, Oki\u0107 analizira sli\u010dnosti i razli\u010ditosti izme\u0111u dviju organizacija, podvla\u010de\u0107i pri tome \u010dinjenicu kako su se bolj\u0161evici, a samim time i \u017denotdel, od po\u010detka borili protiv kapitalizma, odnosno protiv bur\u017eoaske forme obitelji, dok u slu\u010daju KPJ i AF\u017d-a borba protiv kapitalizma nije bila sastavni dio borbe, nego je kao stvarni cilj predstavljena tek nakon preuzimanja vlasti. Na tragu disolucije AF\u017d-a, autorica isti\u010de kako se nakon uvo\u0111enja samoupravljanja situacija za \u017eene pogor\u0161ava. Oki\u0107 to povezuje s ekonomskim odnosima. Stoga navodi da onog trenutka kad je profit nu\u017eno morao biti ostvaren, na udaru su se prvo na\u0161le \u017eene. Pri interpretaciji navedenog, Oki\u0107 se poziva na Maxine Molyneux koja je istaknula kako je emancipacija u ovom kontekstu shva\u0107ena kao \u201eemancipacija od ugnjetavanja starog poretka, a ne emancipacija od svih oblika opresije\u201c (str. 181.).<\/p>\n <\/p>\n Osim tekstualnog dijela, Zbornik se sastoji i od pet grafi\u010dkih prikaza, koje potpisuju pet razli\u010ditih autorica (Nardina Zubanovi\u0107, Aleksandra Nina Kne\u017eevi\u0107, Kasja Jerlagi\u0107, Sunita Fi\u0161i\u0107 i Adela Ju\u0161i\u0107). Njihove ilustracije nadovezuju se na narativni dio Zbornika. Tako ilustracije prikazuju \u017eene u borbi, slu\u017ebene parole tijekom proslave Dana \u017eena ili pak afirmativnu ulogu narodnih u\u010diteljica. U okviru navedenog, time i medij ilustracije postaje dio historiografskog instrumentarija u interpretaciji te produbljivanju spoznaje o povijesti \u017eena na ovim prostorima.<\/p>\n <\/p>\n U kontekstu iznesenog, zbornik Izgubljena revolucija: AF\u017d izme\u0111u mita i stvarnosti<\/em> predstavlja izuzetno vrijedan historiografski doprinos kreiranju novog istra\u017eiva\u010dkog podru\u010dja, a \u010dija se va\u017enost posebno o\u010dituje u suvremenom dobu, kada se javljaju poku\u0161aji redefiniranja temeljnih tekovina 20. stolje\u0107a, baziranih upravo na antifa\u0161isti\u010dkoj borbi. Pri tome je potrebno imati na umu kako \u017eenska povijest nadilazi uske okvire rodnog prostora, o \u010demu nam svjedo\u010di i AF\u017d, jer pisati o njemu \u201ezna\u010di prepoznati ga, sakupiti ga, i upravo s njim djelovati iz sada\u0161njosti koja gleda u budu\u0107nost\u201c (str. 149.). Tako\u0111er je va\u017eno istaknuti \u010dinjenicu kako se navedenim istra\u017eivanjima prate suvremena historiografska kretanja. Time se uvelike stvara mogu\u0107nost povezivanja istra\u017eiva\u010da s ciljem kreiranja novih projekata koji bi dodatno osvijetlili ovo znanstveno podru\u010dje, a samim time i prostore za nove oblike interpretacije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ana Rajkovi\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8066","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8066,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":8066,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":8066,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":8066,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":8066,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":8066,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8066"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8067,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8066\/revisions\/8067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}