<\/p>\n
<\/p>\n
Adolf Hitler, Mein Kampf. Eine kritische Edition<\/em>, herausgegeben von Christian Hartmann, Thomas Vordermayer, Othmar Pl\u00f6ckinger, Roman T\u00f6ppel, unter Mitarbeit von Pascal Trees, Angelika Reizle, Martina Seewald-Mooser, Bd. I\u2013II, im Auftrag des Instituts f\u00fcr Zeitgeschichte, M\u00fcnchen \u2013 Berlin, 2016, 1966 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedno od glavnih djela koje svaki profesionalni istra\u017eiva\u010d europske povijesti prve polovine 20. stolje\u0107a mora dobro prou\u010diti je Hitlerov Mein Kampf<\/em>. Krajem 2015. isteklo je 70 godina nakon Hitlerove smrti \u010dime su prestala i njegova autorska prava koja je do tada pridr\u017eavalo Bavarsko dr\u017eavno ministarstvo financija (str. 9), \u0161to zna\u010di da bi od tog trenutka svatko mogao slobodno tiskati njegovo djelo. To je ujedno jedan od motiva pripreme i tiskanja ovog monumentalnog kriti\u010dkog izdanja koje je objavljeno po nalogu poznatog Instituta za suvremenu povijest (Institut f\u00fcr Zeitgeschichte<\/em>, IfZ) iz M\u00fcnchena, kako isti\u010de njegov direktor Andreas Wirsching u predgovoru (str. 6\u20137). On smatra da nije moralno odgovorno ostaviti da Hitlerovo rasisti\u010dko i ne\u010dovje\u010dno djelo \u201evagabundira\u201c u javnoj domeni bez komentara, ve\u0107 ga je potrebno \u201eznanstveno istra\u017eiti, kriti\u010dki prezentirati i prepustiti zainteresiranoj javnosti na diskusiju\u201c, a time ispuniti \u201eprosvjetiteljski\u201c nalog znanosti. Upravo je potreba pouzdanog kriti\u010dkog izdanja Hitlerova djela za stru\u010dnjake bio glavni motiv IfZ-a za njegovo objavljivanje, ali i izvor nesuglasica jer se radi o vrlo osjetljivoj temi i jer bavarske vlasti imaju druge legalne mehanizme kojima i dalje mogu sprje\u010davati tiskanje glavnoga djela nacisti\u010dke ideologije.<\/p>\n <\/p>\n Ovo kriti\u010dko izdanje ispunjava gotovo dvije tisu\u0107e stranica teksta enciklopedijskog formata raspodijeljenih u dva sveska, slijede\u0107i izvorno izdanje Hitlerova djela koje je bilo tako podijeljeno. Prvi svezak sadr\u017ei op\u0161iran uvod koji je napisan kao znanstveni rad baziran na izvorima (str. 6\u201384) te kriti\u010dki obra\u0111en i komentiran tekstualni sadr\u017eaj prvog sveska djela Mein Kampf<\/em> (str. 87\u2013947) koji nosi podnaslov Eine Abrechnung<\/em> (\u201eObra\u010dun\u201c). Sadr\u017eaj drugog sveska s podnaslovom Die nationalsozialistische Bewegung<\/em> (\u201eNacionalsocijalisti\u010dki pokret\u201c) nalazi se u drugome svesku ovoga izdanja (str. 955\u20131741), zajedno s dodatkom koji sadr\u017ei zahvalu (str. 1745\u20131747), slike i karte (str. 1749\u20131760), popis svih poznatih prijevoda djela Mein Kampf<\/em> do 1945. (str. 1761\u20131762), popis kratica (str. 1763\u20131767), cjelokupnu bibliografiju kori\u0161tenih djela (str. 1768\u20131890), kratke biografije osoba spomenutih u ovome izdanju (str. 1891\u20131906) te kazala spomenutih osoba (str. 1907\u20131922), mjesta (str. 1923\u20131926) i stvari (str. 1927\u20131966).<\/p>\n <\/p>\n Drugi dio uvoda, nakon predgovora, sadr\u017ei prethodne napomene (str. 8\u201312) koje obja\u0161njavaju za\u0161to je ovo izdanje potrebno nakon 12.145.000 primjeraka u najmanje 1.122 izdanja u Njema\u010dkoj od 1925. do 1945., bez uzimanja u obzir prijevode na 17 jezika, kao i besplatan tekst ili stara digitalizirana izdanja na internetu, pri \u010demu se mo\u017ee spomenuti da i hrvatski \u010ditatelji u knji\u017enicama mogu prona\u0107i dva ilegalna nekriti\u010dka prijevoda na hrvatski jezik zbog kojih je dr\u017eava Bavarska tu\u017eila njihove izdava\u010de. Naime, samo je djelo Mein Kampf<\/em> \u201esredi\u0161nji povijesni izvor\u201c i \u201enajintimnije povijesno svjedo\u010danstvo jednog diktatora\u201c koji svoje misli vi\u0161e nigdje nije tako izlo\u017eio kao ovdje. Bez njegova dobrog poznavanja ne mo\u017ee se potpuno razumjeti nacionalsocijalizam. Ipak, ta je knjiga nastala u specifi\u010dnom povijesnom kontekstu, \u201efragmentiranom mikrokozmu nacionalisti\u010dkih (v\u00f6lkisch<\/em>) stranaka i saveza u nemirnom vremenu nakon Prvoga svjetskog rata\u201c koji je suvremenom \u010ditatelju postao stran i puno mjesta (aluzija) u knjizi danas se te\u0161ko mogu shvatiti. Osim ovakve historizacije, ovo izdanje uzima u obzir najnovije spoznaje historiografije koja je u me\u0111uvremenu znatno napredovala te nastoji znanstveno interpretirati i neutralizirati Hitlerovu strategiju koja \u201eradi emocijama, apelira na emocije i budi emocije\u201c.<\/p>\n <\/p>\n Sljede\u0107ih sedam poglavlja uvoda (str. 13\u201353) bave se povije\u0161\u0107u nastanka Hitlerova djela, analizom njegova (lo\u0161eg) jezika i stila te njegovim oskudnim autobiografskim elementima, strana\u010dkom povije\u0161\u0107u \u010dijim prikazom Hitler isti\u010de svoju ulogu i \u0161alje poruke svojim drugovima i protivnicima, Hitlerovom tendencijom da knjigom svojoj stranci izbori vode\u0107u ulogu u razjedinjenom kampu nacionalisti\u010dkih stranaka te, kona\u010dno, djelom Mein Kampf<\/em> kao anticivilizacijskim programom koji je zasnovan na zaklinjanju na toliko toga u budu\u0107nosti i koji je najava za puno elemenata politike koja \u0107e se provoditi od 1933. do 1945. u Nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n <\/p>\n Posljednjih pet poglavlja (str. 53\u201384) obrazla\u017eu na\u010dela ovoga kriti\u010dkog izdanja. Kriti\u010dki aparat uz tekst sastoji se od komentara i navo\u0111enja varijanti iz razli\u010ditih edicija Hitlerove knjige. Komentari, koji su najve\u0107i \u201ekrivac\u201c za opseg izdanja, trebaju, tvrde urednici, iz samosvjesnog, odlu\u010dnog i posve kriti\u010dnog nazora sistematski razjasniti, kontekstualizirati i kriti\u010dki ispitati tekst u Hitlerovoj knjizi, a time i razgraditi njenu simboli\u010dku mo\u0107. Svi komentari mogu se svrstati u sljede\u0107e kategorije: a) ispitivanje i korektura biografskih navoda, b) identificiranje Hitlerovih izvora jer on bez navo\u0111enja preuzima ideje drugih autora i nije izvorni pisac, c) rasvjetljavanje idejno-povijesnih korijena Hitlerove knjige, d) ispravljanje fakti\u010dnih pogre\u0161aka, e) suvremeno kontekstualiziranje (jer se Hitler \u010desto igra rije\u010dima i aludira na tada\u0161nje stanje), f) razja\u0161njenje centralnih ideolo\u0161kih pojmova (njihova porijekla, \u0161irenja i utjecaja), g) informacije o \u010dinjenicama, h) korektura krivih ili jednostranih predod\u017ebi, i) slaganje navoda iz djela Mein Kampf<\/em> s nacisti\u010dkom politikom koja \u0107e se provoditi od 1933. do 1945. te j) proturje\u010dja s tom politikom. Jedan su od najve\u0107ih rezultata ovog izdanja op\u0161irni komentari za koje urednici smatraju da ne\u0107e preoptere\u0107ivati tekst.<\/p>\n <\/p>\n S obzirom na to da izvorni rukopis nije sa\u010duvan jer su sve njegove verzije uni\u0161tene pred kraj Drugoga svjetskog rata, a sa\u010duvani su samo fragmenti, podlogu odnosno predlo\u017eak ovoga kriti\u010dkog izdanja \u010dini prvo izdanje djela Mein Kampf<\/em> (1925\/27.). Iako je ono na njema\u010dkom do 1945. pro\u0161lo kroz 1122 izdanja, u njima nema va\u017enijih sadr\u017eajnih odstupanja jer Hitler nije htio da se u njegov tekst unose promjene, pa se naj\u010de\u0161\u0107e nisu mijenjale \u010dak niti najo\u010diglednije pogre\u0161ke ili tipfeleri. Varijante uz tekst uzete su stoga iz sedam razli\u010ditih izdanja (uklju\u010duju\u0107i i prvo) koja su iza\u0161la u godinama va\u017enima za nacionalsocijalisti\u010dku ideologiju.<\/p>\n <\/p>\n Ovo je izdanje grafi\u010dki oblikovano tako da u gornjem lijevom uglu svake prednje stranice vjerno reproducira svaku stranicu Hitlerove knjige odnosno veli\u010dinu i raspored teksta kakva je bila u prvome izdanju. Dodu\u0161e, tekst nije tiskan u frakturi kako je u izvorniku, ve\u0107 u Scali i podebljanim slovima kako bi se isticao. Varijante su smje\u0161tene uz desni rub teksta, a komentari na stra\u017enjem dijelu prethodne stranice, ispod teksta ili (ukoliko njihov broj ili veli\u010dina to zahtijeva) na sljede\u0107im stranicama. Svakome poglavlju dodan je kratki uvod urednika.<\/p>\n <\/p>\n Hitlerova knjiga dijeli se na predgovor i dvanaest poglavlja u prvome svesku te petnaest poglavlja u drugome svesku. Ona su kronolo\u0161ki poredana jer prate Hitlerovu \u017eivotnu \u201eborbu\u201c od njegova djetinjstva do politi\u010dkog djelovanja u Njema\u010dkoj tijekom dvadesetih godina. Ipak, autobiografski su navodi \u010desto pogre\u0161ni i vrlo oskudni jer je tada ve\u0107ina svjedoka jo\u0161 bila na \u017eivotu, kao i zbog o\u010dite Hitlerove intencije da se predstavi kao obe\u0107ani F\u00fchrer njema\u010dke nacije. Veliki dio teksta zapravo zauzimaju op\u0161irne i zamaraju\u0107e digresije koje nemaju veze s naslovom poglavlja. U pravilu se tu radi o Hitlerovim ne\u010dovje\u010dnim, rasisti\u010dkim i antisemitskim nazorima o \u017eidovskom narodu, radni\u010dkom pokretu, socijaldemokraciji i (vrlo \u0161iroko definiranom) marksizmu, demokraciji i parlamentarizmu te o napadima na sve politi\u010dke protivnike. U Hitlerovoj percepciji to je sve me\u0111usobno povezano i iza svega toga \u201ezla\u201c, kako ga on vidi, istaknuti su rasno definirani \u201e\u017didovi\u201c. Prema takvu je nazoru, primjerice, socijaldemokracija instrument \u201esvjetskog \u017eidovstva\u201c (str. 418, 1422) i zajedno sa svim strankama ljevice (\u201emarksizmom\u201c) povezana je u monolitni savez (str. 985). Parlamentarna demokracija je, pak, prete\u010da \u201emarksizma\u201c (str. 266) i njegovo sredstvo u iskori\u0161tavanju \u201ekukavi\u010dkih\u201c gra\u0111anskih stranaka za ostvarenje vlastitih ciljeva (str. 963, 979, 985). Jedno je od glavnih na\u010dela Hitlerove knjige stoga zagovaranje okupljanja snaga u socijaldarvinisti\u010dkoj borbi za \u201eopstanak\u201c odnosno \u017eivotni prostor u Europi na \u0161ovinisti\u010dkim i rasisti\u010dkim na\u010delima, \u0161to podrazumijeva i borbu protiv svih neistomi\u0161ljenika, u prvome redu \u201emarksizma\u201c koji djeluje i kao unutarnji i kao vanjski neprijatelj (str. 181, 399, 977). Spomenuta borba upravo je lajtmotiv (s kojim su povezani Hitlerovi nazori na vanjsku politiku) koji \u010ditatelj ipak mo\u017ee s te\u0161kom mukom rekonstruirati iza svih digresija, anticivilizacijskih izjava i te\u0161ko \u010ditljivih formulacija.<\/p>\n <\/p>\n Zbog svih spomenutih razloga nema smisla previ\u0161e detaljno prepri\u010davati sadr\u017eaj Hitlerove knjige. Nakon predgovora (str. 88\u201389) prvo je poglavlje \u201eIm Elternhaus\u201c (\u201eU roditeljskoj ku\u0107i\u201c, str. 91\u2013125) u kojemu je te\u0161ko djetinjstvo prikazano kao pozitivno iskustvo i takore\u0107i temelj za ispunjenje latinske izreke per aspera ad astra<\/em>, drugo je poglavlje nazvano \u201eWiener Lehr- und Leidensjahre\u201c (\u201eBe\u010dke godine naukovanja i patnji\u201c, str. 127\u2013231) i opisuje propale poku\u0161aje upisivanja na Akademiju likovnih umjetnosti u Be\u010du, odbijanje integracije u dru\u0161tvo omrznute Habsbur\u0161ke Monarhije te prva promi\u0161ljanja o \u201e\u017eidovstvu i marksizmu\u201c. Tre\u0107e poglavlje zauzimaju \u201eAllgemeine politische Betrachtungen aus meiner Wiener Zeit und Sonstiges\u201c (\u201eOp\u0107enita politi\u010dka razmatranja iz moga vremena u Be\u010du i ostalo\u201c, str. 233\u2013369) u kojemu uglavnom opisuje oblikovanje svoga politi\u010dkoga nazora, pogotovo pod utjecajem Karla Luegera i Georga Sch\u00f6nerera, \u010detvrto poglavlje, \u201eM\u00fcnchen\u201c (str. 371\u2013439), na primjeru politi\u010dkih konstelacija pred Prvi svjetski rat daje prve Hitlerove nazore na vanjsku politiku i koncept Lebensrauma<\/em>, peto poglavlje pod naslovom \u201eDer Weltkrieg\u201c (\u201eSvjetski rat\u201c, str. 441\u2013485) ne donosi toliko Hitlerova osobna iskustva u Prvome svjetskom ratu koliko njegova tuma\u010denja doga\u0111aja neposredno prije i tijekom rata, a \u0161esto poglavlje, \u201eKriegspropaganda\u201c (\u201eRatna propaganda\u201c, str. 487\u2013513), bavi se uglavnom ulogom propagande zara\u0107enih strana tijekom spomenutog sukoba. Sedmo poglavlje nazvano je \u201eDie Revolution\u201c (str. 515\u2013557) i sadr\u017ei Hitlerove do\u017eivljaje na kraju rata te njegovo tuma\u010denje revolucije u studenome 1918., osmo poglavlje opisuje \u201eBeginn meiner politischen T\u00e4tigkeit\u201c (\u201ePo\u010detak moga politi\u010dkog djelovanja\u201c, str. 559\u2013579) i s njim je usko povezano deveto poglavlje, \u201eDie deutsche Arbeiterpartei\u201c (\u201eNjema\u010dka radni\u010dka stranka\u201c, str. 581\u2013599) koje daje temelj za budu\u0107e (iskrivljene) prikaze povijesti \u201eHitlerove\u201c stranke. Deseto poglavlje, \u201eUrsachen des Zusammenbruches\u201c (\u201eUzroci sloma\u201c, str. 600\u2013733), tematski se vra\u0107a na sedmo poglavlje i cilj mu je dokazati da Njema\u010dka u jesen 1918. nije pora\u017eena vojnim operacijama nego unutarnjom izdajom, nadogra\u0111uju\u0107i time me\u0111u njema\u010dkim nacionalistima rasprostranjen mit o \u201eno\u017eu u le\u0111a\u201c. Jedanaesto poglavlje, \u201eVolk und Rasse\u201c (\u201eNarod i rasa\u201c, str. 734\u2013859) obrazla\u017ee Hitlerove rasisti\u010dke nazore, pogotovo o \u201earijevcima\u201c i \u017didovima, a dvanaesto, posljednje poglavlje prvog sveska, \u201eDie erste Entwicklungszeit der Nationalsozialistischen Deutschen Arbeiterpartei\u201c (\u201ePrvo vrijeme razvitka Nacionalsocijalisti\u010dke njema\u010dke radni\u010dke stranke\u201c, str. 861\u2013947), ponajvi\u0161e se bavi izgradnjom i strategijom stranke u jesen i zimu 1919\/20. godine.<\/p>\n <\/p>\n Drugi svezak po\u010dinje poglavljem \u201eWeltanschauung und Partei\u201c (\u201eSvjetonazor i stranka\u201c, str. 957\u2013987) koji se nastavlja na prethodni svezak temom o programatskim temeljima pokreta, drugo poglavlje, \u201eDer Staat\u201c (\u201eDr\u017eava, str. 989\u20131109), uglavnom je koncentrirano na dr\u017eavu i rasno u\u010denje te odgoj mlade\u017ei, a tre\u0107e poglavlje naslovljeno je \u201eStaatsangeh\u00f6riger und Staatsb\u00fcrger\u201c (\u201eDr\u017eavljanin i gra\u0111anin dr\u017eave\u201c, str. 1111\u20131119) te razla\u017ee Hitlerove rasisti\u010dke nazore o tome tko ima pravo gra\u0111anstva. \u010cetvrto poglavlje, \u201ePers\u00f6nlichkeit und v\u00f6lkischer Staatsgedanke\u201c (\u201eOsobnost i nacionalisti\u010dka dr\u017eavna misao\u201c, str. 1121\u20131143), nastavlja razmatranja o dr\u017eavi i pravu gra\u0111anstva, peto poglavlje pod naslovom \u201eWeltanschauung und Organization\u201c (\u201eSvjetonazor i organizacija\u201c, str. 1145\u20131171) tematski se nastavlja na prvo poglavlje ovog sveska i ishod je diskusija oko programa stranke koje je pokrenula grupa oko Gregora Stra\u00dfera i Josepha Goebbelsa 1926., dok je \u0161esto poglavlje, \u201eDer Kampf der ersten Zeit \u2013 Die Bedeutung der Rede\u201c (\u201eBorba prvoga vremena \u2013 zna\u010denje govora\u201c, str. 1173\u20131213), strukturno povezano sa sedmim, \u201eDas Ringen mit der roten Front\u201c (\u201eBorba sa Crvenim frontom\u201c, str. 1215\u20131277), jer se oba poglavlja bave povije\u0161\u0107u stranke od jeseni 1919. do jeseni 1921. i time su tematski povezana s posljednjim poglavljem prvog sveska. Osmo poglavlje, \u201eDer Starke ist am m\u00e4chtigsten allein\u201c (\u201eSnaga je najmo\u0107nija sama\u201c, str. 1279\u20131303), bavi se me\u0111ustrana\u010dkim borbama unutar v\u00f6lkisch<\/em> pokreta, dok se deveto poglavlje, protivno naslovu koji glasi \u201eGrundgedanken \u00fcber Sinn und Organisation der S. A.\u201c (\u201eTemeljne misli o smislu i organizaciji S. A.\u201c, str. 1305\u20131399) ne bavi samo organizacijom Sturmabteilunga<\/em>, ve\u0107 i (opet) revolucijom iz studenoga 1918. te navodnim planovima stranke za 1. svibnja 1923. godine, jer je prvo bilo opravdanje za potonje. Deseto poglavlje, \u201eDer F\u00f6deralismus als Maske\u201c (\u201eFederalizam kao maska\u201c, str. 1401\u20131467), kritizira unutarnju i vanjsku politiku Weimarske Republike, jedanaesto poglavlje s naslovom \u201ePropaganda und Organisation\u201c (\u201ePropaganda i organizacija\u201c, str. 1469\u20131509) govori o razlikama i zadacima propagande i organizacije te strana\u010dkoj povijesti do 1921\/22. godine, a dvanaesto poglavlje, \u201eDie Gewerkschaftsfrage\u201c (str. 1511\u20131539), kako mu i naslov govori, odnosom nacionalsocijalisti\u010dke ideologije prema pitanju sindikata. Posljednja tri poglavlja drugog sveska: \u201eDeutsche B\u00fcndnispolitik nach dem Kriege\u201c (\u201eNjema\u010dka savezni\u010dka politika poslije rata\u201c, str. 1541\u20131623), \u201eOstorientierung oder Ostpolitik\u201c (\u201eIsto\u010dna orijentacija ili isto\u010dna politika\u201c, str. 1625\u20131689) i \u201eNotwehr als Recht\u201c (\u201eNu\u017ena obrana kao pravo\u201c, str. 1691\u20131741) izla\u017eu Hitlerove nazore na vanjskopoliti\u010dka pitanja, pri \u010demu se posljednje poglavlje doti\u010de i doga\u0111aja u vezi s M\u00fcnchenskim pu\u010dem iz 1923. godine.<\/p>\n <\/p>\n Najve\u0107i dio vrijednosti ovoga izdanja \u010dini znanstveno-kriti\u010dki aparat, a prvenstveno komentari uz tekst koji \u010ditanje Hitlerove knjige \u010dine ne samo podno\u0161ljivim i znanstveno korisnim nego i, za povjesni\u010dare koji se bave ovim dijelom suvremene povijesti, neophodnim. Komentari se uglavnom baziraju na trenutnim spoznajama historiografije te, prema gore spomenutim na\u010delima, ulaze duboko u materiju knjige. S obzirom na to da oni \u0161iroko prate Hitlerovo razlaganje od ro\u0111enja i mladosti u Austro-Ugarskoj Monarhiji, preko sudjelovanja u Prvome svjetskom ratu, pa do politi\u010dkog djelovanja u Njema\u010dkoj tijekom dvadesetih godina, komentari su svojevrsni vrijedan sa\u017eetak historiografije o najrazli\u010ditijim aspektima povijesti (ponajvi\u0161e, ali ne i isklju\u010divo) Srednje Europe tijekom \u201edugog\u201c 19. i prve polovine 20. stolje\u0107a. Ipak, u komentare su se potkrale odre\u0111ene gre\u0161ke koje se uglavnom ti\u010du prvih dijelova knjige odnosno povijesti Austro-Ugarske Monarhije, \u0161to je razumljivije, iako ne i posve opravdano, s obzirom na to da uredni\u0161tvo ovoga izdanja \u010dine uglavnom stru\u010dnjaci iz Njema\u010dke. Jedna od najve\u0107ih pogre\u0161aka svakako je tvrdnja da je 1910. \u201eu austrijskom dijelu Dvojne Monarhije \u017eivjelo (\u2026) otprilike 800.000 Srbohrvata [sic!]\u201c i samo \u201e250.000 Slovenaca\u201c (str. 137). Sli\u010dno se iz jednoga komentara dade zaklju\u010diti da urednici smatraju kako je Dalmacija bila dio \u201eItalije\u201c u 18. stolje\u0107u (str. 380). Ipak, s obzirom na ogroman trud koji je ulo\u017een u pripremu ovoga kriti\u010dkog izdanja i na impresivan rezultat, bilo bi mu neopravdano zbog takvih gre\u0161aka osporavati vrijednost.<\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, ponekad, ali rijetko, upada u o\u010di da se svjetonazorska na\u010dela uredni\u0161tva kose s na\u010delima kriti\u010dke znanosti. Tako je namjerno odbijeno tiskanje \u201epo\u010dasnog popisa\u201c \u0161esnaestoro nacista koji su ubijeni u M\u00fcnchenskom pu\u010du 1923. godine (u kojemu je sudjelovao i Erich Ludendorff), a koji u izvorniku stoji na po\u010detku knjige, \u0161to mo\u017ee biti razumljivo, ali je i sporno s obzirom na to da se ipak radi o povijesnom izvoru koji daje odre\u0111ene informacije i \u010diji je \u201eposve\u0107eni\u201c karakter mogao biti \u201erazbijen\u201c razli\u010ditim uredni\u010dkim rje\u0161enjima. Iz istoga razloga dolazi do proturje\u010dnosti u komentarima, primjerice, kada se tvrdi (str. 374) da Hitler stoji u tradiciji protuprosvjetiteljskog antiracionalizma koji suprotstavlja osje\u0107ajnu du\u0161evnost (Gem\u00fct<\/em>) razumijevanju (Verstand<\/em>) \u0161to je u \u010distoj kontradikciji s Hitlerovim inzistiranjem na uklanjanju svake osje\u0107ajnosti odnosno sentimentalnosti iz politike i njegovim zagovaranjem \u201eantisemitizma razuma\u201c (str. 208). Treba se istaknuti, dodu\u0161e, da su to rijetki primjeri i da ne umanjuju znanstvenu vrijednost ovoga izdanja.<\/p>\n <\/p>\n Opse\u017ena bibliografija pri kraju knjige koristan je dodatak za svakog \u010ditatelja i dobro polazi\u0161te za budu\u0107a istra\u017eivanja. Kazala se odnose na svezak i stranice prvog izdanja Hitlerove knjige, koje su smje\u0161tene u zagradama pokraj naslova kolumni na vrhu svake prednje stranice. \u0160to se ti\u010de uveza odnosno fizi\u010dkog oblikovanja ove knjige, on je (pogotovo s obzirom na cijenu) izuzetno kvalitetno napravljen.<\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dno se mo\u017ee re\u0107i da \u0107e ovo kriti\u010dko izdanje Hitlerova djela Mein Kampf<\/em> biti neophodno i zapravo jedino relevantno za sve stru\u010dnjake iz humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti koji se bave povije\u0161\u0107u prve polovine 20. stolje\u0107a u bilo kojemu dijelu Europe. Ono ujedno visoko podi\u017ee ljestvicu za sva sli\u010dna kriti\u010dko-znanstvena izdanja u budu\u0107nosti te predstavlja model kako se u povijesnoj znanosti mo\u017ee uspje\u0161no prirediti ovakva vrsta izvora koja stoji u naju\u017eoj vezi s jednima od najve\u0107ih zlo\u010dina po\u010dinjenih u povijesti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Matko Globa\u010dnik<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8044","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8044,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":8044,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":8044,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":8044,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":8044,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":8044,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8044"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8044\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8045,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8044\/revisions\/8045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}